FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 15.VII.PR:OZBILJAN PRISTUP BGD CG

YU-VLADA-RAZGOVORI-PROSVJEDI-Vlada-Špijunaža-Masovni prosvjedi AU 15.VII.PR:OZBILJAN PRISTUP BGD CG AUSTRIJADIE PRESSE15. VII. 1999.Novi početak za Srbiju-Crnu Goru?"Crnogorski predsjednik Milo Đukanović vjerojatno ni sam nije očekivao da će njegov poziv na razgovor biti prihvaćen. U svakom slučaju, u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, zavladalo je zaprepaštenje kada je objavljeno da će se izaslanstva srpskih i crnogorskih socijalista u srijedu prvi put sastati kako bi razgovarali o budućnosti Savezne Republike Jugoslavije.Đukanović je proteklih tjedana opetovano zahtijevao 'redefiniciju' odnosa između Crne Gore i Srbije, kao i savezne države koju čine te dvije republike. Crnogorski oporbeni političar Srđa Božović sumnja da Đukanović uopće nije želio razgovore te da se zato nije pripremio.Konstrukcija razgovora upućuje na zaključak da Beograd ozbiljno shvaća to pitanje. Odnosi između odgovornih instancija - republičkih i saveznih tijela - blokirani su te dijalog nije moguć već iz protokolarnih razloga. Naime, Crna Gora ne priznaje jugoslavensku saveznu vladu pod vodstvom Crnogorca Momira Bulatovića dok Beograd još nije službeno povukao svoje sumnje u
AUSTRIJA DIE PRESSE 15. VII. 1999. Novi početak za Srbiju-Crnu Goru? "Crnogorski predsjednik Milo Đukanović vjerojatno ni sam nije očekivao da će njegov poziv na razgovor biti prihvaćen. U svakom slučaju, u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, zavladalo je zaprepaštenje kada je objavljeno da će se izaslanstva srpskih i crnogorskih socijalista u srijedu prvi put sastati kako bi razgovarali o budućnosti Savezne Republike Jugoslavije. Đukanović je proteklih tjedana opetovano zahtijevao 'redefiniciju' odnosa između Crne Gore i Srbije, kao i savezne države koju čine te dvije republike. Crnogorski oporbeni političar Srđa Božović sumnja da Đukanović uopće nije želio razgovore te da se zato nije pripremio. Konstrukcija razgovora upućuje na zaključak da Beograd ozbiljno shvaća to pitanje. Odnosi između odgovornih instancija - republičkih i saveznih tijela - blokirani su te dijalog nije moguć već iz protokolarnih razloga. Naime, Crna Gora ne priznaje jugoslavensku saveznu vladu pod vodstvom Crnogorca Momira Bulatovića dok Beograd još nije službeno povukao svoje sumnje u navodno krivotvoren izbor Mile Đukanovića za predsjednika u listopadu 1997. Dvije male stranke, koje u Podgorici vladaju u koaliciji sa socijalistima, otvoreno zahtijevaju punu neovisnost Crne Gore. Dobrih devet posto stanovništva očituju se kao Srbi, a i među deklariranim Crnogorcima postoji snažan osjećaj pripadnosti Jugoslaviji i srpskom jezičnom i kulturnom prostoru. Rat u Crnoj Gori i protiv nje bio bi izuzetno nepopularan i u samoj Srbiji budući da Srbi smatraju Crnogorce pripadnicima srpske nacije. Osim toga, Crnogorci su nerazmjerno snažno zastupljeni u časničkom korpusu savezne vojske te bi obiteljska odanost mogla spriječiti njihovo sudjelovanje u građanskom ratu. U Podgorici pretpostavljaju da bi Beograd bio zainteresiran za preustrojavanje odnosa između dvije republike i federacije čak i kada bi rezultat tog procesa bio viši stupanj autonomije za Crnu Goru. Nakon podizanja optužnice pred haaškim sudom za ratne zločince beogradsko je državno čelništvo izolirano na međunarodnoj pozornici. Crna Gora pak uživa potporu Zapada. Na donatorskoj konferenciji za obnovu regije Crna Gora je izričito izuzeta iz opsega embarga protiv Srbije. U takvoj situaciji malena brdska republika na Jadranu za Beograd znači vrata u svijet, koja omogućuju uspostavljanje gospodarskih i političkih kontakata. U Đukanovićevu je pak posebanom interesu da njegova republika brzo dobije vlastitu valutu. Inače će se Crna Gora naći u očekivanom vrtlogu nove inflacije dinara. Pritom valja napomenuti da je Đukanović zabilježio uspjeh na izborima, posebno zahvaljujući obećanju 'boljega života'. Brz početak razgovora skriva za Beograd i taktičke prednosti: naime, pregovori, a posebno njihov pozitivan rezultat, prisilili bi Đukanovića, simpatizera sadašnjeg prosvjednog pokreta u Srbiji, da pokaže suzdržanost u unutarsrpskim pitanjima", napominje na kraju analize Norbert Mappes-Niediek.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙