IZVJEŠĆE SA SJEDNICE VLADE RH OD 15. SRPNJA

Vlada RH: Prihvaćen plan aktivnosti za uključenje u EU Planom integracijskih aktivnosti uključivanja u Europsku uniju, što ga je danas prihvatila Vlada, Hrvatska još jednom potvrđuje jasnu opredijeljenost za ubrzano približavanje europskim i euroatlantskim integracijama. "Strateški cilj hrvatske vanjske politike je doći do stalnog članstva u EU", istaknuo je premijer Zlatko Mateša. Po riječima potpredsjednice Vlade i ministrice europskih integracija Ljerke Mintas-Hodak, Plan se sastoji od četiri dijela - programa rada Vlade, trenutnog stanja pripremljenosti u političkim, gospodarskim i pravnim područjima, a sadrži i tablice usklađenosti hrvatskoga s pravnim sustavom EU. Sastavni mu je dio i pregled ustroja tijela državne uprave, dok je u pripremi analiza stanja i pripremljenost za integraciju gospodarskih područja. Plan je osnova za široku javnu raspravu, te prvi korak u izradi sveobuhvatne nacionalne stretegije integriranja. "Plan je podloga takvoj strategiji i prije mogućnosti uspostave bilateralnih odnosa s EU u želji da politiku 'samonametnutog pridruženog članstva EU' što više primjenjujemo", kazala je Ljerka Mintas-Hodak. Takvu politiku, objasnila je, Hrvatska je sebi nametnula kako ne bi zaostajala u pripremama za integriranje u EU. I potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić prihvaćeni dokument drži neophodnim temeljem u procesu europskog integriranja Hrvatske. Podsjetio je da Hrvatska sa Europskom unijom 1995. imala gotovo završene pregovore o sporazumu o suradnji, no, oni su zamrznuti nakon akcije "Oluja". Prva prigoda za predstavljanje Plana predstavnicima Vijeća ministara i Europske komisije bit će 20. srpnja, kada će u Bruxellesu boraviti Granić i Ljerka Mintas-Hodak. Po njihovim riječima, taj će sastanak biti i priprema za početak pregovora Hrvatske i EU o Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju. "Vjerujem da će se u ranu jesen otvoriti formalni pregovori Hrvatske i EU", rekao je Granić. Nakon otvorenog dijela Vladine sjednice, Ljerka Mintas-Hodak novinarima je izjavila da će razgovori s EU trajati duže vrijeme. Na početku će naglasak biti na ispunjavanju političkih uvjeta, a kako razgovori budu odmicali u prvi plan će sve više dolaziti gospodarski uvjeti, kazala je. Uz općenite političke uvjete kao demokratizacija, zaštita ljudskih prava i slično, Granić i Mintas-Hodak posebno ističu da se kao zahtjevi Hrvatskoj postavljaju proces povratka, te suradnja s Haaškim sudom. Konsenzus vladajuće i oporbenih stranaka o izbornom zakonodavstvu i transformaciji HRT-a ministar Granić drži najvažnijim korakom u dijalogu s EU. Premijer Mateša novinarima je izjavio kako u Vladi iskreno vjeruju da HDZ i oporbena šestorica mogu postići konsenzus oko izbornog zakonodavstva, a ohrabrujućim ocjenjuje i zadnje razgovore oko izmjena Zakona o HRT-a. "Držim da je u interesu svih da se takvi dogovori postignu i da Hrvatska u mirnom političkom ozračju ide prema izborima", kazao je Mateša. Komentirajući demarš predstavnika međunarodne zajednice oko pripreme izbornog zakonodavstva, Mateša je tu inicijativu ocijenio pomalo neuobičajenom. "Ali na takve smo inicijative već pomalo navikli. Ona je samo dokaz jedne konstante u toj politici prema Hrvatskoj", rekao je. O gospodarskom značaju približavanja Hrvatske EU članove Vlade izvijestio je ministar gospodarstva Nenad Porges. "Brzina približavanja EU-u presudno će utjecati na održivi gospodarski razvitak, održanje stopa rasta", kazao je Porges. Po riječima ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića, daleko se odmaklo s usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva s europskim, no taj posao još nije završen. Vezano za suradnju s Haaškim sudom, rekao je da će temeljno polazište biti saborska rezolucija da se suradnja nastavi, ali da se vodi računa o nacionalnim interesima. Obvezujući Granića i Ljerku Mintas-Hodak da Plan predstave i uruče predstavnicima EU, Vlada je zaključila da se taj dokument proslijedi Saboru, odnosno njegovom Odboru za vanjsku politiku. Izradu Plana integracijskih aktivnosti uključivanja u EU koordinirao je Ured za europske integracije, a tijekom šestomjesečne pripreme na njemu je radilo stotinjak državnih službenika te domaćih i stranih stručnjaka. Plan je priređen prema strukturi Bijele knjige Europske komisije za pripremu pridruženih država srednje i istočne Europe za integriranjem u unutarnje tržište EU (iz 1995. godine), te uzima u obzir poznate kriterije iz Kopenhagena za članstvo u Uniji (iz 1993. godine). Jamstva lokalnoj samoupravi Vlada je na današnjoj sjednici dala državna jamstva ili suglasnost za zaduživanje dviju tvrtki, te osam gradova ili općina. Riječ je o različitim projektima, a jamstva su dana za ukupni iznos od 56 milijuna njemačkih maraka (230 milijuna kuna). Vlada je na ovoj sjednici izviještena i o provedbi programa posebnih mjera zaštite od požara u ovoj godini. Pritom je istaknuto kako je država puno učinila na provedbi tih mjera, ali je ne zadovoljava pripremljenost većine jedinica lokalne samouprave (npr. u čišćenju šuma, čuvanju odlagališta otpada i slično). Stoga je predsjednik Vlade Zlatko Mateša zamolio da se posebno, ako treba i putem javnih radova, pojačaju preventivne mjere u jedinicama lokalne samouprave. Naime, i iz izvješća je vidljivo da polovica od oko 200 gradova i općina u priobalju nije obavila poslove vezane za preventivnu zaštitu od požara. Primjerice, planove motrenja, čuvanja i ophodnje od ukupno 197 izradilo je tek 97 općina, odnosno gradova. I ministar unutarnjih poslova Ivan Penić upozorava da većina priobalnih županija nema procjenu ugroženosti i planove zaštite od požara. Izuzetak je samo Istarska županija i gradovi i općine u njoj, a takve planove jedino još imaju Dubrovnik, Rijeka, Fužine i Crikvenica. Penić je izvijestio da će se ove godine u gašenjima požara koristiti četiri helikoptera (smješteni u Divuljama, Zemuniku, Brijunima i Ćilipima), te zrakoplovi "canadair". Istaknuo je da je u prvih šest mjeseci zabilježen manji broj požara u odnosu na prošlu godinu. Dok ih je u prvom polugodištu prošle godine bilo 5.687, ove je godine zabilježeno 3.550 požara. O radu HGA Vlada je prihvatila i izvješće o tromjesečnom radu Hrvatske garancijske agencije (HGA) koja je u tom razdoblju odobrila 105 garancija u iznosu od 29,2 milijuna kuna. Odobrenim kreditima, procjenjuje se, otvorit će se oko 200 novih radnih mjesta, a svoju egzistenciju osigurat će i 40 obiteljskih gospodarstva. U odnosu na prijašnja razdoblja promijenjena je struktura garancija, i one su sada sve više usmjerene proizvodnji, dok se smanjuje broj garancija danih poljoprivredi. Saboru je istodobno u treće čitanje upućen prijedlog izmjena Zakona o HGA, a u proceduru su upućeni i prijedlozi izmjena Zakona o zaštiti okoliša, te o potvrđivanju Djelomičnog i proširenog sporazuma o osnivanju Skupine država za borbu protiv korupcije - GRECO. Zatvorena sjednica Na zatvorenom dijelu Vlada je pak prihvatila anekse uz Sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Riječ je o Aneksu o gospodarskoj suradnji, suradnji u području energetike, suradnji na području zaštite bilja, o preuzimanju korisnika i plaćanju troškova smještaja u ustanovama socijalne skrbi i Aneksu o suradnji u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Ministar za provođenje posebnih odnosa između Vlade RH i Federacije i odnosa s BiH Milan Kovač ovlašten je da potpiše usuglašene amandmane. Društvima Sljeme d.d. iz Sesveta i Dubrovkinja - Nuova d.d. iz Dubrovnika odobrena je potpora za izmirenje njihovih obveza prema zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te Zavodu za zapošljavanje. Vlada je donijela odluku o otkupu tržišnih viškova pšenice roda 1999. i odluku za izdavanje državnog jamstva za taj otkup. Dr. Marko Žaja razriješen je dužnosti tajnika Ministarstva vanjskih poslova, a na tu je dužnost imenovan Gordan Grlić Radman. Pomoćnikom ministra pravosuđa imenovan je Dubravko Palijaš. Tajnikom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja imenovan je Vjeran Jurković. Ana Brkljačić imenovana je ravnateljicom Javne ustanove Park prirode Velebit, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade.