BANJA LUKA, 15. srpnja (Hina) - Bosanskohercegovački biskupi sa 16. redovitoga zasjedanja u Banjaluci poslali su pismo Predsjedništvu i Vijeću ministara BiH, Uredu visokog predstavnika, OESS-u, UNHCR-u i Međunarodnom Caritasu u Rimu
da se učinkovitije zauzmu za ljudska prava, posebno za pravo na povratak.
BANJA LUKA, 15. srpnja (Hina) - Bosanskohercegovački biskupi sa 16.
redovitoga zasjedanja u Banjaluci poslali su pismo Predsjedništvu
i Vijeću ministara BiH, Uredu visokog predstavnika, OESS-u, UNHCR-
u i Međunarodnom Caritasu u Rimu da se učinkovitije zauzmu za
ljudska prava, posebno za pravo na povratak.#L#
U pismu koje je uime biskupa potpisao predsjednik Biskupske
konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, a prenosi ga danas
Katolička tiskovna agencija, upozorava se na vrlo teško stanje u
kojem se nalazi većina stanovnika, a napose povratnici.
"Nesigurno političko okružje, neriješena ustavna pitanja
konstitutivnosti naroda, teška ekonomska situacija, velika
nezaposlenost, vrlo sporo rješavanje povrata privatne imovine i
drugih problemi velike su prepreke za značajniji povratak
izbjeglica", ističe se u pismu i dodaje kako je "započeta
privatizacija dodatni kamen spoticanja pri odluci za povratak".
Bosanskohercegovački biskupi ističu kako ih zabrinjava i
nedosljednost međunarodnih čimbenika u obećanoj pomoći s obzirom
na povratak prognanika i izbjeglica, povrat imovine i ostvarenje
drugih ljudskih prava i sloboda.
"Imamo pouzdane podatke da se veliki broj prognanih katolika žele
vratiti. Stoga ne stoji tvrdnja nekih međunarodnih institucija da
se Hrvati iz BiH ne žele vraćati na svoje", napominje se u pismu i
dodaje kako unatoč želji za povratkom i ostankom, mlade su
obitelji, ne samo za vrijeme, nego djelomično i nakon rata u većem
broju prisiljene na odlazak. "Ostaju stare, bolesne i iznemogle
osobe, od kojih se mnoge nisu u stanju brinuti za sebe. Među
povratnicima u BiH vrlo je velik broj upravo takvih osoba", stoji u
pismu.
Dodaje se kako državne institucije, što iz financijskih, što iz
strukturalnih razloga, a dijelom i iz nemara, nisu se u stanju
brinuti za spomenute i druge skupine ugroženog stanovništva.
"Niske mirovine kao i nerijšena pitanja mirovina iz susjednih
zemalja, manjkavosti novonastale organizacije zdravstva te
teškoće u skrbi za starije osobe, posebno nedostatak smještajnih
kapaciteta, razlog su da su mnogi prepušteni sami sebi", ističe se i
upozorava kako pomoć iz inozemstva osjetno opada, iako je dio
stanovništva ugroženiji nego u ratu.
"Caritas Biskupske konferencije BiH u posljednje dvije godine
temeljito je analizirao svoju dosadašnju djelatnost, te postavio
svoje daljnje zadaće. Uz stalnu brigu za primarnu pomoć
najugroženijima dali smo prednost povratku prognanih, kao i
projektima koji su usmjereni na skrb za stare, bolesne i nemoćne.
Budući da obavljamo posao od općeg društvenog interesa, za
ostvarenje tako važnih programa tražimo i očekujemo financijsku i
drugu pomoć od mjerodavnih državnih tijela, kao što je to praksa u
svim demokratskim zemljama", napominju biskupi, koji istodobno
mole da između predstavnika Biskupske konferencije BiH i
mjerodavnih državnih ustavnova što prije započne razgovor o
rješavanju spomenutih problema.
(Hina) pp mc