LJUBLJANA, 15. srpnja (Hina) - Hrvatska ucjenjuje Sloveniju pitanjem Piranskog zaljeva, a ako Slovenija ne dobije cijeli Piranski zaljev i teritorijalni izlaz na otvoreno more, moglo bi doći do stvaranja novog kriznog žarišta na
Balkanu, pa je zato u interesu međunarodne zajednice da se taj problem riješi u skladu s očekivanjima Ljubljane, osnovno je stajalište "Zavoda za obnovu civilnog društva" koje vodi dr. Andrej Aplenc, nekadašnji politički zatvorenik i emigrant, te bivši direktor Slovenskih željezara.
LJUBLJANA, 15. srpnja (Hina) - Hrvatska ucjenjuje Sloveniju
pitanjem Piranskog zaljeva, a ako Slovenija ne dobije cijeli
Piranski zaljev i teritorijalni izlaz na otvoreno more, moglo bi
doći do stvaranja novog kriznog žarišta na Balkanu, pa je zato u
interesu međunarodne zajednice da se taj problem riješi u skladu s
očekivanjima Ljubljane, osnovno je stajalište "Zavoda za obnovu
civilnog društva" koje vodi dr. Andrej Aplenc, nekadašnji
politički zatvorenik i emigrant, te bivši direktor Slovenskih
željezara.#L#
Spomenuta stajališta Aplenc je iznio u pismu Williamu Perryju,
bivšem američkom ministru obrane koji posreduje između Hrvatske i
Slovenije u određivanju granice na moru, a objavilo ga je u četvrtak
ljubljansko "Delo". Aplenc - poznat u Sloveniji i po svojoj knjizi
"Prodana Slovenija" (u kojoj za teškoće u gospodarstvu optužuje
nekadašnje komunističke kadrove i njihovu "udbomafijašku vezu") u
pismu Perryju tvrdi da je opstanak Slovenije kao države upitan ako
ne dobije izlaz na otvoreno more. On tvrdi da Hrvatska ima
"aneksionističke ambicije prema BiH", da želi preko Slovenije
"preko mora i preko kopna doći do granica Italije i Austrije", te da
se je slovenska vlada - pristavši 1991. godine na načelo da
republičke granice iz bivše SFRJ postaju državnima - našla danas u
položaju "nemoćne strane" i tako vjerojatno postupila zbog
neiskustva i "ratne opasnosti".
"Kopnena granica između nekadašnje SR Slovenije i SR Hrvatske
određivala se posve arbitrarno, Slovenija je izgubila Savudrijski
rt, a radilo se o internom i nevažećem dogovoru Edvarda Kardelja i
Vladimira Bakarića koji je u potpunosti nevažeći i donijet mimo
procedure legalnih organa" piše Aplenc a prenosi "Delo".
"U Sloveniji su se 1992. na vlast vratile strukture nekadašnje
jednopartijske vlasti za koje taj sporazum po inerciji još važi.
Koristeći se internim dogovorom Kardelja i Bakarića iz 50-ih
godina, hrvatska ga je strana proglasila nepromjenjivim iako bi
granice između Hrvatskem i Slovenije morale biti takve da ne
omogućuju političku ili ekonomsku ucjenu", dodaje Aplenc. "Ako bi
do toga došlo, dugoročnog mira na Balkanu ne bi bilo. To vrijedi i za
Sloveniju, gdje se križaju različiti politički i gospodarski
interesi. U interesu je SAD, Europske unije, pa i Hrvatske i
Slovenije da kopnena i morska granica budu takve da Slovenija ima
suveren i ničim uvjetovan pristup međunarodnim vodama" - tvrdi u
objavljenom pismu Perryju Andrej Aplenc sa suradnicima iz "Zavoda
za obnovu civilnog društva".
(Hina) fl sb