FR LE MONDE 14.7.UVODNIK O RUSIJI

FRANCUSKA LE MONDE 14. VII. 1999. Ruski škandali "Treba li financijski pomagati Rusiji? Pitanje je staro koliko i... velika Rusija, ili gotovo toliko! Predmet rasprava početkom stoljeća, a zatim i u doba SSSR-a na umoru, desecima godina, još zbunjuje međunarodnu zajednicu. Prvotno najavljena za 14. srpnja, sjednica upravnog vijeća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) treba odlučiti hoće li se nastaviti s davanjem zajmova Moskvi. Otkrića ruskog pravosuđa koje je na putu oslobađanja, kao i istrage američkih ureda o uporabi novca MMF-a zadnjih godina, prisiljavaju Zapad da još jednom razmisli o tom pitanju. Podatci pristigli iz Moskve, Washingtona i Zuericha upućuju na opravdanost sumnja koje mnogi iznose već dulje vrijeme. Znatni iznosi koje je MMF stavio Rusiji na raspolaganje početkom 90-ih nisu upotrijebljeni za oporavak gospodarstva u zemlji: njih su uglavnom pronevjerili mali oligarsi koji zapravo drže vlast u Moskvi, ljudi koji danas okružuju Borisa Jeljcina, a sutra će nekog drugog. Zasad nema točnih dokaza protiv bilo kojega od njih. Glavni istražni tužitelj Jurij Skuratov smijenjen je s dužnosti. Zaključci financijske istrage Price Waterhouse-Coopersa još nisu objavljeni. No podatci do kojih se može doći doista iznenađuju. Tako se može doznati da je između 1993. i 1998. ruska središnja banka ovlastila tajnovito off-shore poduzeće 'Fimaco', sa sjedištem na englesko-normandijskom otoku Jersey, da upravlja dijelom državnih monetarnih pričuva. To je maleno društvo s kapitalom od tisuću dolara upravljalo s pedeset milijarda dolara! Ono se, prigodice, bavilo pronevjerama i malverzacijama. Također se doznaje da su bivši ministri i njihovi zamjenici bili aktivni brokeri, dobro upućeni u tajne financijskog tržišta. Dio zajmova Fonda bio je upotrijebljen u ljeto 1998. za tobožnju zaštitu rublja, u stvari za zaštitu financijskih interesa nekolicine oligarha. Najčešće je, dakle, novac Fonda završavao na švicarskim računima nekolicine bogataša. Vjerujući da pomaže Rusiji, MMF pomaže nekim Rusima. To, svakako, nije njegova zadaća. Ipak, treba li prekinuti davanje zajmova? Zemlja je prevelika i odveć moćna, napose na nuklearnom polju, da bi bila prepuštena svojoj sudbini. Razlog je poznat i Moskva ga često rabi. Ali nije toliko opravdan kako se to čini. Prije godinu dana rubalj je doživio pad, a da to nije imalo većeg utjecaja na svjetsko gospodarstvo. Jedno je sigurno: međunarodna zajednica mora odlučnije zahtijevati veću jasnoću u uporabi novca koji pozajmljuje. Kada je o tome riječ, krajnje je vrijeme da se privede kraju 'ruska iznimka'", piše u uvodniku lista.