STATISTIKA

Statistika MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM - Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tendencija smanjenja hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prvih pet mjeseci ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 1,67 milijardi američkih dolara što je 8,6 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 2,98 milijardi dolara, a uvoz bilježi smanjenje za 11,1 posto u usporedbi s prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci iznosio 1,31 milijardu dolara, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio 1,53 milijardi dolara. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 587,8 milijuna dolara ili 10,5 posto manje. Najviše je uvezeno kapitalnih proizvoda i to za 963,5 milijuna dolara ili 5,7 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 13,4 posto, na 266,1 milijuna dolara. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 1,62 milijardi dolara, 8,8 posto manje u odnosu na prvih pet prošlogodišnjih mjeseci, a uvoz 2,5 milijardi dolara ili 10,9 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 51,3 posto ukupnog izvoza. Na tržišta zemalja EU izvezeno je roba za 857,2 milijuna dolara (za 3,7 posto manje), dok je uvoz iznosio 1,73 milijardi dolara ili 12,9 posto manje. U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju je usmjereno 321,5 milijuna dolara, a izvoz u tu zemlju smanjen je za 6,6 posto u usporedbi s prvih pet lanjskih mjeseci. Hrvatski izvoz u Njemačku u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci iznosio 285,8 milijuna dolara i smanjen je za 6,5 posto, dok je izvoz u Bosnu i Hercegovinu u visini od 236,6 milijuna dolara, manji za 3,6 posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba za 183 milijuna dolara, što je 2,6 posto manje nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine najviše uvezla iz Njemačke - za 599,3 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 3,7 posto. Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 475,8 milijuna dolara, manji je 23,3 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 241,9 milijuna dolara, što je za 16,1 posto manje, a iz Rusije za 186,5 milijuna dolara ili za 8,1 posto više nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci. U HRVATSKOJ U SVIBNJU 1.343.493 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u svibnju ove godine bilo ukupno 1.343.493 zaposlenih, što je podjednako kao i u prijašnjem mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19 posto što je 0,2 postotna boda manje nego u travnju. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u svibnju je u poslovnim subjektima, uključujući ministarstva obrane i unutarnjih poslova, radilo 1.030.773 zaposlenika, odnosno 0,3 posto manje nego u travnju. U obrtu i slobodnim profesijama u zaposlenost je porasla za 1,9 posto na 208.080, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 0,6 posto manje - 104.640. Među pojedinim djelatnostima, najviše zaposlenih bilo je u svibnju u prerađivačkoj industriji, 258.717 ili 0,7 posto manje nego u travnju. Slijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo sa 146.862 zaposlenika, odnosno 4,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu te javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje sa 120.465 uposlenih. U poslovnim subjektima zaposlenost je u odnosu na prethodni mjesec porasla u hotelima i restoranima za 1,1 posto na 36.490 uposlenika, u javnoj upravi i obrani; obvezno socijalno osiguranje za 0,1 posto kao i u poljoprivredi, lovu i šumarstvu gdje je u svibnju bilo 30.593 zaposlenih. KRAJEM LIPNJA U HRVATSKOJ 312.798 NEZAPOSLENIH - Potkraj lipnja ove godine u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 312.798 nezaposlenih osoba, što je 0,7 posto manje nego prijašnjeg mjeseca i 14,7 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Od toga je broja posao prvi put tražilo 88.228 osoba, odnosno šest posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje tijekom lipnja prijavilo 18.086 novih osoba, što je 20,8 posto više nego u lipnju prošle godine. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposleno je 11.432 osoba, 20 posto manje nego u istom mjesecu lani. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme, njih 8981 ili 78,6 posto. Iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zaposlenja brisano je 8963 osoba ili 13,1 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju. Zavodu je tijekom lipnja prijavljeno ukupno 14.860 slobodnih radnih mjesta, što je u odnosu na isti lanjski mjesec povećanje od 2,2 posto. Među nezaposlenima u lipnju je najviše bilo kvalificiranih i visokokvalificiranih (KV i VKV) osoba, njih 106.947. Slijedi 72.275 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom, 67.135 nekvalificiranih i 44.465 polukvalificiranih i osoba s nižom stručnom spremom. Nezaposlenih s visokom stručnom spremom bilo je 12.186, a s višom 9790. Krajem lipnja ukupno evidentirana nezaposlenost, u uporedbi sa istim prošlogodišnjim razdobljem, povećana je u svim županijama. Najveći je porast zabilježen u Ličko-senjskoj županiji, 26,4 posto te u Varaždinskoj županiji, 24,3 posto, dok je najmanji bio u Brodsko-posavskoj županiji, 2,2 posto. Više od polovice nezaposlenih su žene, kojih je krajem lipnja evidentirano 163.869, ili 16,4 posto više nego u lipnju lani. Udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti u tom je razdoblju povećan sa 51,6 posto na 52,4 posto. Krajem lipnja u evidenciji Zavoda bilo je 22.668 osoba kojima je radni odnos prestao zbog prestanka rada poslodavaca, što je 0,6 posto manje nego u prijašnjem mjesecu, i devet posto manje prema lipnju lani. U taj broj nisu uključene osobe kojima je radni odnos prestao zbog sanacije poduzeća. Tijekom lipnja Zavodu su prijavljene 729 nove osobe koje su posao izgubile zbog prestanaka rada poslodavaca. Novčanu je naknadu u lipnju koristilo 53.703 osoba, 1,5 posto manje nego u svibnju i 23 posto više nego u lipnju prošle godine. PROSJEČNA HRVATSKA NETO PLAĆA U SVIBNJU 2.936 KUNA - Prosječna neto plaća po zaposleniku u Hrvatskoj je u svibnju iznosila 2.936 kuna. To je za 2,2 posto nominalno više nego u mjesecu prije, a uzevši u obzir kretanje troškova života, prosječna je neto plaća u svibnju realno 1,4 posto veća nego u travnju, objavio je Zavod za platni promet. Prosječna neto plaća veća od državnog prosjeka tijekom svibnja isplaćena je samo u Gradu Zagrebu, gdje je iznosila 3.362 kune, dok su najnižu prosječnu plaću od 2.320 kuna imali zaposlenici u Međimurskoj županiji. Istodobno, prosječna je neto plaća u svibnju u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila 2.817 kuna, u Zadarskoj 2.758, Primorsko-goranskoj 2.739, Istarskoj 2.728, dok je prosječna neto plaća isplaćena u svibnju u Varaždinskoj županiji bila 2.389, Krapinsko-zagorskoj 2.438, Virovitičko-podravskoj 2.453, Vukovarsko-srijemskoj 2.464, a Osječko-baranjskoj županiji 2.467 kuna. Prema pojedinim područjima privređivanja prosječna razina plaća po zaposleniku vrlo je različita. Tako su se u svibnju prosječne neto plaće po zaposleniku kretale u širokom rasponu - od 4.857 kuna (što je 65,5 posto više od hrvatskog prosjeka) u financijskom posredovanju do 2.261 kune (23 posto manje od hrvatskog prosjeka) u trgovini na veliko i malo. Ispod prosjeka na državnoj razini bile su u svibnju i plaće zaposlenika u ribarstvu (2.824 kune), poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (2.739 kuna), prerađivačkoj industriji (2.653 kune), poljoprivredi i šumarstvu (2.605) i građevinarstvu (2.339 kuna). Među djelatnostima u kojima su prosječne neto plaće veće od prosjeka na razini Hrvatske, uz financijsko posredovanje, su javna uprava i obrana te obvezno osiguranje sa 3.995 kuna, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3.801 kunom, zdravstvena zaštita i socijalna skrb sa 3.527 kuna. Slijede prijevoz, skladištenje i veze sa 3.265 kuna, rudarstvo 3.231 kunom, ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti sa 3.126 kuna te obrazovanje sa 2.984 kune. Prema visini prosječne plaće u svibnju, najveća je bila koncentracija pravnih osoba, koje zapošljavaju 49 posto zaposlenika, s prosječnom plaćom od 1.500 do 3.000 kuna (63,1 posto). Prosjećnu neto plaću do 1.500 kuna isplatilo je 21,4 posto pravnih osoba koje zapošljavaju 8,1 posto zaposlenika. Prosjek veći od 3.000 kuna zabilježen je kod 15,5 posto pravnih osoba sa 42,9 posto zaposlenika, a više od 5.000 kuna prosjećne neto plaće imalo je 2,6 posto pravnih osoba sa 3,7 posto zaposlenih. NEPODMIRENA POTRAŽIVANJA U SVIBNJU SMANJENA ZA 1,4 POSTO - Najnoviji podaci o broju insolventnih pravnih osoba i iznosu nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje evidentiranih kod Zavoda za platni promet pokazuju da je potkraj svibnja zaustavljena višemjesečna nepovoljna tendencija pogoršanja platne sposobnosti gospodarskih subjekata, ocjenjuju u ZAP-u. Krajem svibnja, zbog 21,3 milijarde kune napodmirenih naloga u blokadi je bilo 28.459 pravnih osoba koje upošljavaju 178.210 zaposlenika. U odnosu na mjesec prije, iznos prijavljenih nepodmirenih naloga za plaćanje manji je za 1,4 posto i broj blokiranih pravnih osoba za 5,2 posto dok je broj zaposlenih u insolventnim tvrtkama manji za 13,4 posto. Smanjenje broja i iznosa blokada tijekom svibnja može se objasniti, navode u ZAP-u, u prvom redu ukidanjem akceptnog naloga kao instrumenta plaćanja ( sa 30. travnja) koji se prije mnogo koristio. U ukupnom iznosu evidentiranih nepodmirenih naloga potkraj svibnja, akceptni nalozi, koji čine približno dvije trećine nepodmirenih naloga, iznosili su 13,9 milijardi kuna, što je približno 447 milijuna kuna ili tri posto manje nego u mjesecu prije. Istodobno je za 10,4 posto smanjen i broj pravnih osoba koje imaju evidentirane neplaćene dospjele obveze po osnovi akceptnih naloga. Na smanjenje iznosa blokada, napominju u ZAP-u, u određenoj je mjeri utjecalo i pokretanje stečajnih postupaka u nekoliko banaka. Naime, danom otvaranja stečajnog postupka ZAP nepodmirene dospjele naloge za plaćenje tih banaka i njihovih deponenata, ako nisu imali uključen ugovor o deponiranju sredstava u drugim bankama, vraća podnositeljima. To znači da se za iznos vraćenih naloga automatski smanjio ukupan iznos nepodmirenih naloga u evidencijama ZAP-a. U SVIBNJU NASTAVLJENO USPORAVANJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI - Hrvatski poduzetnici su u prvih pet mjeseci ove godine na svoje račune u Zavodu za platni promet (ZAP) primili 138,045 milijardi kuna dok su izdali približno 41 milijun kuna više (138,086 milijardi kuna). Primici su u odnosu na petomjesečno razdoblje prošle godine nominalno porasli 1,8 posto, a izdaci 1 posto, što je ispod razine rasta cijena na malo koje su u istom razdoblju porasle 3,5 posto. Podaci o realnom smanjenju novčanih primitaka za 1,6 posto i izdataka za 2,4 posto u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine pokazuju da se trend usporavanja gospodarske aktivnosti započet u siječnju ove godine, mjeren evidentiranim novčanim primicima i izdacima preko računa u ZAP-u, nastavlja. Iako novčani izdaci nominalno premašuju primitke za četrdesetak milijuna kuna, dinamika primitaka nešto je ubrzanija od izdataka. U svibnju ove godine u odnosu na prošlogodišnji svibanj, primici su bili nominalno veći za 1,9 posto dok su izdaci bili manji za 0,3 posto. No, deflacionirano indeksom rasta cijena na malo u istom razdoblju realno su manji za 1,8 odnosno 3,9 posto. U odnosu na travanj, primici su u svibnju bili veći za 1,2 posto, a izdaci manji 0,3 posto. Prema područjima djelatnosti, podaci ZAP-a ukazuju na znatna odstupanja od prosjeka. Trgovina i prerađivačka industrija su djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog gospodarstva jer zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine novčanih primitaka i izdataka, pri čemu prednost sve više ima trgovina. Na pet djelatnosti - trgovina, prerađivačka industrija, prijevoz, skladištenje i veze, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge te graditeljstvo odnosi se gotovo 90 posto ostvarenih novčanih primitaka i izdataka poduzetnika - trgovačkih društava.