SLO 13.VII.-DELO-ULAGANJE U SIGURNOST

SLOVENIJA DELO 13. VII. 1999. Aktivnost - ulaganje u sigurnost "Esejističko pisanje o slovenstvu kroz desetljeća čita se kao traženje matematičke formule koja bi sama od sebe riješila većinu problema Slovenaca. Kad bi se otkrila, zajamčila bi život bez rizika i oprezno (dakle promišljeno), po mogućnosti neprimjetno (dakle neutralno) odazivanje na inicijative okoline. Formulu nisu tražili prirodoslovci, nego ponajprije literati, zato se skupljanje unutarnjih snaga za promjenu stanja duha više općenito bavilo značenjem nacionalne države Slovenaca kao njezinog dugoročnog usmjerenja. Kad je nastala država, pokazala se formulom vrhunca a ne početka. Beskonačne strasne dvojbe u pogledu na zemljopisni smještaj između sjeverozapada i jugoistoka - i polemike s međunarodnom okolinom, koja je o tomu imala suprotna mišljenja - zato su još nedavno sužavale prostor za oblikovanje stvarne vanjske politike Slovenije i, kao prosječni presjek javnoga mišljenja, političarima više nalagale mirovanje i odsutnost nego aktivnost i nazočnost. Europska se sredina u tom razdoblju zbog novog odnosa snaga u cjelini, silovito mijenjala i Sloveniji je prijetilo da će ju promišljenost (proračunatost) i suzdržanost (nepokretnost) skupo stajati. Američka je ministrica vanjskih poslova u srpnju 1997. - nakon što je Slovenija s obzirom na pridruživanje NATO-u izgubila dodir sa srednjoeuropskim državama - tijekom posjeta Ljubljani sa značajnom neposrednošću rekla, da bi Slovenija morala imati 'više osjećaja za preuzimanje odgovornosti'. Izjava se odnosila na stanje političkoga duha u Sloveniji, koja je od NATO-a očekivala samo sigurnost, a manje računala na dužnost solidarnosti na kriznom području Balkana, a sadržavala je i konkretno vrijednosno stajalište. Neki su izjavu shvatili kao izraz oholosti sile, drugi su je htjeli izbrisati traženjem objektivnih uzroka neuspjeha Slovenije u svrstavanju u europske integracije. Još je lipnja 1998. predsjednik slovenske vlade na nastupu na konferenciji NATO-a u Beču izazvao pozornost naglašenimm nezanimanjem Slovenije za krizu na Kosovu, koja je već tada bila NATO-ova tema broj jedan. Brze promjene, nastale poslije ovogodišnje vojne intervencije NATO-a protiv Srbije, Sloveniju su na sreću uvjerile da više nema vremena za odgađanje. Predsjednik vlade je prije nekoliko dana na gospodarskom vrhu u Salzburgu nastupio baš s programom angažiranja pri obnovi ratom pogođenih područja, ministar vanjskih poslova je nastupom pred zastupnicima OESS-a dobio odobravanje i pobudio zanimanje za pojedinosti. Zaključak o uvrštenju slovenske vanjske politike u kontekst OESS- a, realna je prosudba mogućnosti s kojima bi Slovenija mogla zadobiti poštovanje na europskoj pozornici. Izaslanici su pozdravili njezinu spremnost da uvelike, čak iznad svojeg fizičkog značenja, pridonese uspjehu sporazuma o stabilnosti. Američki je izaslanik potvrdio ministrov prijedlog da bi Slovenija mogla uspješno djelovati na području sigurnosti narodnih manjina i uspostavljanju uzajamne snošljivosti, a ulogu modela mogla bi imati i sa spremnošću da se pridruži starijem, još između blokova sklopljenom sporazumu o smanjenju količine oružja u srednjoj Europi. Među strategijsko opredjeljenje ciljeva idu i zdrave ambicije da se Slovenija kandidira za važne funkcije i pripremi kadrove koji bi za kratko vrijeme mogli preuzeti dužnosti. Najava da će se Slovenija kandidirati za funkcije u OESS-u, pa i za jednogodišnje predsjedanje, logična je posljedica odluke o angažmanu na području gdje se očekuje da će - u korist međunarodnoga mira - uporabiti adute poznavanja jezika i mentaliteta ljudi. U OESS-u, gdje kadrove na međunarodnim misijama plaćaju njihove države, načelna odluka o solidarnom angažiranju zahtijeva i pravodobnu pripremu financijskog okvira. Bude li Slovenija htjela imati svoje ljude - od vojnika do policijskih i drugih stručnjaka - morat će osigurati sredstva i znati da preko novog europskog koncepta sprječavanja sukoba ulaže u vlastitu širu sigurnost" - piše Mojca Drčar Murko.