LONDON, 13. srpnja (Hina)- Nakon što su krajem svibnja po prvi put u posljednjih 20 godina cijene zlata potonule ispod 270 američkih dolara po unci takav se trend nastavlja. Na londonskom su tržištu one ovih dana pale na još niže
razine - na oko 256 dolara.
LONDON, 13. srpnja (Hina)- Nakon što su krajem svibnja po prvi put u
posljednjih 20 godina cijene zlata potonule ispod 270 američkih
dolara po unci takav se trend nastavlja. Na londonskom su tržištu
one ovih dana pale na još niže razine - na oko 256 dolara.#L#
Naime, samo u jednom danu cijene zlata pale su za šest dolara po unci
ili 2,3 posto nakon što je središnja britanska banka - Bank of
England prodala 25 tona iz svojih zlatnih rezervi na prvoj od ukupno
pet aukcija koje planira u iduće tri godine.
Namjera im je da kroz to razdoblje gotovo polovicu britanskih
zlatnih rezervi, odnosno 415 tona, zamijene stranim valutama kao
što su dolar i euro, kako bi, kako ističe britanska vlada,
ograničili rizik devalvacije rezervi.
Na prvoj aukciji britanska je središnja banka ostvarila 210
milijuna dolara, a iduću planira za 21. rujna. Iako Banka nije
otkrila identitet kupaca, vjerojatno je riječ o investicijskim
bankama.
Toj odluci oštro je negodovanje izrazilo Svjetsko vijeće za zlato
(World Gold Council), inače predstavnik rudarskih kompanija,
pokrenuvši nedavno kampanju protiv rasprodaje zlata. Ono, naime,
krivi Bank of England da je početkom svibnja najavom o prodaji zlata
pokrenula poniranje cijena. Još dan prije toga unca zlata vrijedila
je oko 289 dolara.
Također, tomu se oštro protive i značajni svjetski proizvođači
zlata poput Južnoafričke Republike i Gane, koji strahuju da bi
daljnji pad cijena mogao ozbiljno oštetiti njihovu rudarsku
industriju i čitavo gospodarstvo. Četvrtina od ukupno 300 tisuća
zaposlenih u južnoafričkoj rudarskoj industriji, prema izjavama
tamošnjeg predsjednika, u tom bi slučaju mogla izgubiti posao.
S druge strane, branitelji takve odluke ističu kako cijene, nakon
1997. kada su dosegnule najvišu razinu - 492 dolara po unci, stalno
padaju.
Inače, Sjedinjene Države drže najviše zlata u svijetu - 8138 tona,
drugo mjesto pripada Njemačkoj s 3469 tona, a na trećem je mjestu
Međunarodni monetarni fond, koji drži 3217 tona. MMF također
planira prodati 10 posto svojih rezervi s ciljem financiranja
otpisa dugova zemalja 'trećega svijeta'. Velikoj Britaniji, pak, s
donedavnih 715 tona pripada deveto mjesto.
Inače, zlato je najvišu cijenu imalo 1980. kada je unca vrijedila
čak 850 dolara. Zanimljivo je i to da se čak 80 posto svjetskog zlata
koristi za izradu nakita, a ostatak se nalazi u bankarskim
trezorima.
(Hina) vm ds