DE-IR-YU-IZVJEŠĆA-PROSVJEDI-KRIZA-Ratovi-Nemiri RDW-PREGLED TISKA-12-7 NJEMAČKI RADIO - RDW12. VII. 1999.Pregled tiska"U središtu pozornosti komentara u današnjem njemačkom tisku su demonstracije studenata u Iranu i sukob demokrata i
islamista. Bonnski 'General-Anzeiger' podsjeća na uspostavu Islamske Republike: 'Prošlo je 20-ak godina otkako se iranski vođa revolucije Homeini vratio iz egzila, nakon što je prije toga s trona silom oboren šah Reza Pahlavi. Tada su prosvjedujući studenti predstavljali kulisu za smjenu vlasti u Perziji u koju su polagane velike nade. Ovih dana studenti izlaze na ulice protiv upravitelja Homeinijevim nasljedstvom. Ali, ovaj put se uzvikuju zahtjevi za demokracijom, a ne za vladavinom teokrata. Vjersko vodstvo zemlje je u defenzivi, i ono se pokušava oduprijeti sve češće javno očitovanom nezadovoljstvu. U međuvremenu su Iranci doživjeli tračak demokracije i slobode. Dragovoljno se oni neće vratiti u tminu vjerske diktature'. Berlinski 'Tagesspiegel' razmatra mogući daljnji razvitak situacije: 'Studenti su bitan, možda jedini djelotvoran dio Hatamijeve moći. Hoće li ta snaga biti dovoljna u borbi za vlast, koja eskalira, da se protivnike reforma prisili na ustupke ili će
NJEMAČKI RADIO - RDW
12. VII. 1999.
Pregled tiska
"U središtu pozornosti komentara u današnjem njemačkom tisku su
demonstracije studenata u Iranu i sukob demokrata i islamista.
Bonnski 'General-Anzeiger' podsjeća na uspostavu Islamske
Republike: 'Prošlo je 20-ak godina otkako se iranski vođa
revolucije Homeini vratio iz egzila, nakon što je prije toga s trona
silom oboren šah Reza Pahlavi. Tada su prosvjedujući studenti
predstavljali kulisu za smjenu vlasti u Perziji u koju su polagane
velike nade. Ovih dana studenti izlaze na ulice protiv upravitelja
Homeinijevim nasljedstvom. Ali, ovaj put se uzvikuju zahtjevi za
demokracijom, a ne za vladavinom teokrata. Vjersko vodstvo zemlje
je u defenzivi, i ono se pokušava oduprijeti sve češće javno
očitovanom nezadovoljstvu. U međuvremenu su Iranci doživjeli
tračak demokracije i slobode. Dragovoljno se oni neće vratiti u
tminu vjerske diktature'.
Berlinski 'Tagesspiegel' razmatra mogući daljnji razvitak
situacije: 'Studenti su bitan, možda jedini djelotvoran dio
Hatamijeve moći. Hoće li ta snaga biti dovoljna u borbi za vlast,
koja eskalira, da se protivnike reforma prisili na ustupke ili će
studenti svojim pokazivanjem mišica na kocku staviti promjene u
Islamskoj Republici, još se ne može reći. Hatami je dosad uvijek
izbjegavao pozvati narod da ga podrži jer bi takvo odmjeravanje
snaga moglo završiti u stravičnom krvoproliću. Sad je i njegov
talent svladavanja kriza na provjeri'.
'Neue Osnabruecker Zeitung' raščlanjuje uzroke trenutne krize i
upozorava na nužnost prisebnosti demonstranata: 'Mnogim duhovnim
nasljednicima Ajatolaha Homeinija skromna liberalizacija u Iranu
ide predaleko. Oni traže povoljnu priliku da kotač povijesti okrenu
natrag. Spontani studentski prosvjedi kojima više upravlja trbuh
nego glava i koji u pitanje dovode osnovne oslonce Islamske
Republike, mogli bi za to biti dobar alibi. S obzirom na tu nezgodnu
situaciju u Teheranu prisebnost ostaje glavna obveza
demonstranata. Fundamentalističkim snagama u državnom aparatu ne
smije se dati nikakvog povoda za protuudar. Zahtjevi studenata
moraju stoga ostati prihvatljivo obrazloženi, a time i praktično
ostvarivi: kažnjavanje krivaca za nasilne napade, više demokratske
kontrole i proširenje ovlasti izabranoga državnog poglavara'.
'Frankfurter Rundschau' sumnja da je Hatamijeva vlada doista za
reforme: 'Notorno nestrpljivi Hameneijevi stranački poslušnici
izabrali su sveučilišta kao pozornicu novog terora. Studenti se
brane diljem zemlje. Hatamijeva vlada provodi istragu. Kad bi ona
bila ono za što ju drže neki nadobudni promatrači, naime reformska
snaga, onda bi ona morala stati na čelo prosvjeda. Njezino
povlačenje na istrage, koje opet ne kontrolira ona, uvod su u novi
poraz reformista'.
Povlačenjem srpskih snaga s Kosova i prestankom zračnih napada
NATO-a počeo je mirovni proces. Ali, još prijeti opasnost povratka
nasilju. Promatrači prilika u Jugoslaviji sve češće upozoravaju da
bi jugoslavenski Predsjednik mogao otvoriti novo krizno žarište u
Crnoj Gori.
'Thueringer Allgemeine' iz Erfurta o tomu piše: 'Poznato je čemu je
vodilo ignoriranje upozorenja na opasnost najnovijeg rata. Ponovno
pozivi upomoć ne nailaze ni na kakvu reakciju. Milošević očito
formira petu kolonu da bi u Crnoj Gori spriječio predstojeći
referendum o ostanku u federaciji. Izražava se bojazan da će ti
provokatori tako podgrijati atmosferu da Beograd može ponovno
zapovjediti uporabu svoje vojske. Što se više otpor okreće protiv
predsjednika države, to vjerojatniji postaje povratak ratnom
stanju. Milošević je uzalud čekao na sukob između ruskih i NATO-
ovih postrojba'".
(RDW)