FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLO 12. VII.-DELO-ŠTURM I KAČIĆ

SL-HR-odnosi SLO 12. VII.-DELO-ŠTURM I KAČIĆ SLOVENIJADELO12. VII. 1999.Šturm važniji od Kačića?"Kad je prije nekoliko mjeseci u saborskoj raspravi o hrvatsko-slovenskim odnosima potpredsjednik Sabora dr. Žarko Domljan rekao da Ljubljana čestim izmjenama predsjednika slovenskoga dijela mješovitoga diplomatskog povjerenstva za određivanje slovensko-hrvatske granice, vraća pregovarački proces na početak i tako odugovlači s traženjem rješenja, na sunčanoj strani Alpa mnogima se zamjerio. Kao što se Zrinjevcu, banskim dvorima i hrvatskom uredu za granice mogao zamjeriti nedavni potez Drnovšekove vlade kad je preko noći zadnji voditelj pregovaračke skupine Peter Toš zamijenjen bivšim predsjednikom ustavnoga suda Lovrom Šturmom. Zato se i Domljanova kritika pokazala (pre)blagom, jer diplomatski bonton između susjednih država koje se cijelo vrijeme proglašavaju prijateljskima, nalaže da bi se barem u kurtoaznom posjetu - još prije službenog imenovanja - morali sastati stari i budući supredsjednik diplomatskog povjerenstva sa šefom hrvatskog ureda za granice, akademikom Hrvojem Kačićem, koji od početka s hrvatske strane supredsjeda povjerenstvom.
SLOVENIJA DELO 12. VII. 1999. Šturm važniji od Kačića? "Kad je prije nekoliko mjeseci u saborskoj raspravi o hrvatsko- slovenskim odnosima potpredsjednik Sabora dr. Žarko Domljan rekao da Ljubljana čestim izmjenama predsjednika slovenskoga dijela mješovitoga diplomatskog povjerenstva za određivanje slovensko- hrvatske granice, vraća pregovarački proces na početak i tako odugovlači s traženjem rješenja, na sunčanoj strani Alpa mnogima se zamjerio. Kao što se Zrinjevcu, banskim dvorima i hrvatskom uredu za granice mogao zamjeriti nedavni potez Drnovšekove vlade kad je preko noći zadnji voditelj pregovaračke skupine Peter Toš zamijenjen bivšim predsjednikom ustavnoga suda Lovrom Šturmom. Zato se i Domljanova kritika pokazala (pre)blagom, jer diplomatski bonton između susjednih država koje se cijelo vrijeme proglašavaju prijateljskima, nalaže da bi se barem u kurtoaznom posjetu - još prije službenog imenovanja - morali sastati stari i budući supredsjednik diplomatskog povjerenstva sa šefom hrvatskog ureda za granice, akademikom Hrvojem Kačićem, koji od početka s hrvatske strane supredsjeda povjerenstvom. Iako je Kačić znao za Toševu želju da odbije (u Sloveniji) nezahvalnu funkciju voditelja pregovaračke skupine o granici i da se ujedno natječe za veleposlanički položaj u Izraelu, službeni je Zagreb za zamjenu saznao neuobičajenim putem, iz sredstava javnog priopćavanja - četvrtoga dana poslije zamjene - a što više, ni u prvim informacijama nisu mu mogli pomoći ni u sjedištu slovenskog veleposlanstva. Kačić je naime u posve drukčijem položaju, nego što je bio Toš i nego što će biti Šturm. Poslije prvih višestranačkih izbora, jedan je mandat bio neovisni zastupnik u parlamentu, iako u njemu nikada nije istupao kao supredsjednik diplomatskog povjerenstva koje je na hrvatskoj strani sastavljeno isključivo kao stručno, nepolitičko tijelo. Ulogu izvjestitelja parlamenta o (ne)uspjesima susjedskih odnosa uvijek obavlja ministar vanjskih poslova Mate Granić, jer povjerenstvo s hrvatske strane ponajprije čine akademici s područja pravnih znanosti, povijesti, zemljopisa, geodezije itd. koji ne pripadaju ni jednoj stranci i skupa s predsjednikom nemaju ovlasti ni ambicija da u pograničnim pitanjima stručni rječnik zamijene političkim. Naša je strana odlučila drukčije, jer je povjerenstvo sastavila, mijenjala, dopunjavala i zamjenjivala voditelje i pregovarače više na političkoj nego na stručnoj razini. Budući da je međudržavno povjerenstvo rad na stručnom području tako reći dovršilo, sada se mogu očekivati samo još političke odluke kakve će vjerojatno za morsku granicu predložiti i američki posrednik William Perry. U tome se može pronaći nekakav izgovor za to što je Toša po hitnom postupku zamijenio Šturm kojega čeka još puno posla. Kad je u susjedskim odnosima politika bila više ili manje vezana na zajednički ili pojedinačni 'boks' s Beogradom, važno je ispitivanje mišljenja u Sloveniji, koje je 1986. godine obavio institut tadašnjega ljubljanskog fakulteta za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo, donijelo rezultat po kojemu bi prosječni Slovenac najradije prijateljevao s Hrvatima (42,9 posto). Osobito zaslugom politike i njezina zakulisnog postupanja, koje se razgolićuje u medijima, donedavne su vrijednosne predodžbe postavljene naglavce, jer se u njima može naslutiti više (barem) prikrivenog neprijateljstva nego otkrivenog prijateljstva. Svi ljudi ili zajednice imaju određene predodžbe o drugim ljudima ili zajednicama, koje mogu biti cjelovite i neraščlanjene, točne ili pogrješne, pozitivne ili negativne, bilo prema pojedincima, društvenim skupinama, narodu, bilo - u našem slučaju - konkretnije prema određenom političaru i politici koja pokušava (ne)rješavati naslijeđena i novo stvorena pitanja u susjedskim odnosima. Partneri očito nisu bili zadovoljni već poslije prvih samostalnih noći, a razočaranje se prenosilo na narod. Tako su odnosi pali na onu razinu kad se na sreću ili na žalost, kako za koga, mijenjaju poput vremena. Slično kao slovenski supredsjednici diplomatskog povjerenstva za granice, koje također postavlja i razrješuje politika, čime provjerava svoju moć, a ponajprije (ne)zrelost i (ne)djelotvornost" - piše Peter Potočnik.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙