ŠVIC 12. VII.-NZZ-JEZIČNI ZAKON

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 12. VII. 1999. Slovački jezični zakon za manjine "Slovačka je donošenjem jezičnoga zakona za manjine ispunila jedan od još otvorenih zahtjeva Europske unije. No estetska mana zakona sastoji se u tomu što je najjača politička snaga na koju se odnosi, stranka nepunih 600 tisuća Mađara, iako i sama pripada vladajućoj koaliciji, glasovala protiv prijedloga. Obje strane međutim tvrde, da čvrstoća vladajućeg saveza ne trpi štete zbog razlika u mišljenju. Mađari, koji su predočili vlastiti prijedlog - i od strane partnera ocijenjen kao maksimalistički - neuspješno su se borili za ispravke zakona u svom duhu, ali nikada nisu ozbiljno doveli u pitanje pripadnost vladi. Sada prihvaćeni zakon uređuje ophođenje pripadnika manjina s lokalnim vlastima. Utvrđuje da u svim općinama, gdje je udio neke etničke manjine prema zadnjem popisu stanovništva barem 20 posto, predstavnici državne uprave i mjesne samouprave, moraju rabiti i jezik manjine. U praksi to znači da bi u uredima tih naselja morala biti zaposlena barem jedna osoba koja vlada i jezikom manjine. Prvotni prijedlog kojega je izradila vlada, donio je važnu promjenu, jer je vlada djelomično uzela u obzir prijedloge nadopune OESS-ova povjerenika za manjinska pitanja Maxa von der Stoela. Stranka Mađara je kao granicu udjela manjine htjela uvrstiti deset posto umjesto 20 i upozorila je da razlika ne bi u prvom redu koristila Mađarima u Slovačkoj nego malobrojnim karpatskim Nijemcima kao i Rutenima i Ukrajincima u istočnoj Slovačkoj. Nadalje su prigovorili da zakon ne uređuje uporabu jezika na području obrazovanja i kulture. Kritiku je potvrdilo to što su stanovita ograničenja koja zakon nameće manjinama u pogledu državnog jezika, ostala. Ono što se nekome čini nedostatnim, drugi drže - oporbene stranke koje su bojkotirale završno glasovanje - da je nedopušteno mnogo. U parlamentarnoj raspravi bilo je silovitih nacionalističkih ispada. Ono što je pritom rečeno odražava stalno povijesno opterećenje slovačko-mađarskog odnosa. Vladajućoj je koaliciji i zbog prihvatljivosti Europi bilo stalo do prihvaćanja zakona. U sadašnjim političkim uvjetima, to vjerojatno znači ono što se može postići. Od prošle jeseni postojećoj je vladi premijera Dzurinde, dugo se tako činilo, glavna zapreka na putu gospodarsko naslijeđe koje su ostavili prethodnici. Od početka srpnja opet su na snazi povećanja cijena, za plin, elektriku, benzin, cigarete i prehranu. Povećanja cijena uzrokuju izdatke veće za deset posto od prosječne plaće. Očekivanja da će ponajprije gospodarske mjere uzdrmati popularnost vlade, još se nisu ispunila. Dojam je pojačan time što nova vlada mora paziti da ne dospije pod sličnu sumnju za korupciju poput prethodne za vrijeme Mečiara. (...) Bivši šef tajne službe Ivan Lexa, sada u istražnom zatvoru, optužen je da je inscenirao slučaj Kovač mlađi - otmicu sina tadašnjeg predsjednika države, kao i za zloporabu službenog položaja kriminalne vrste. Mečiar je kao premijer svojedobno, kad je za vrijeme interregnuma predsjednika države preuzeo njegove ovlasti, svim sudionicima u aferi Kovač mlađi, dao amnestiju. Dzurinda je klasnije u istom svojstvu tu amnestiju poništio. Slovački je ustavni sud, sastavljen od Mečiarovih pristaša, sada odlučio da se jednom dodijeljene amnestije ne mogu poništiti. Neki ustavni suci a s njima i vlada, tu presudu shvaćaju kao odluku koja vrijedi za buduće odluke o amnestiji bez retrogradnog učinka. Mečiarov pokret želi naprotiv pobiti to tumačenje, zahtijeva o tomu izvanrednu parlamentarnu raspravu i Lexino puštanje na slobodu" - izvješćuje među ostalim novinar lista A. O.