FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LE MONDE 11.7.FRANCUSKA NATO I KFOR

FR-US-GB-DE-vojska-Organizacije/savezi-Obrana-Oružani sukobi-Proračun FR-LE MONDE 11.7.FRANCUSKA NATO I KFOR FRANCUSKALE MONDE11. VII. 1999.Mimohod nakon rata u Srbiji"Sjevernoatlantski savez danas je jedina međunarodna vojna organizacija koja ima jedinstven zapovjedni lanac za rješavanje kriza u Europi. Države članice koje će ubuduće moći daljinski 'projicirati' snagu imaju odlučujući glas u Savezu: SAD, koji je osigurao 75 posto zrakoplova za pothvat 'Saveznička snaga' ponad Jugoslavije, i četiri europske zemlje (Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija) koje čine 60 posto osoblja KFOR-a na Kosovu. Profesionalne snage, usavršene međunarodnim djelovanjem i dobro opremljene, desna su ruka Saveza prilagođena kontroliranoj primjeni moći.To su, kada je riječ o organizaciji snaga, najveći rezultati balkanske krize u času kada Francuska, na vojnom mimohodu 14. srpnja na Elizejskim poljima, odaje počast svojim postrojbama koje su zajedno s drugima sudjelovale u okršaju s diktaturom. Prvi put pošto je talijanski general Giulio Douhet, 20-ih i 30-ih utvrdio njezina načela, strategija 'gospodarenja zračnim prostorom', kako glasi i naslov knjige ovog vizionara, omogućila je da se prekine -
FRANCUSKA LE MONDE 11. VII. 1999. Mimohod nakon rata u Srbiji "Sjevernoatlantski savez danas je jedina međunarodna vojna organizacija koja ima jedinstven zapovjedni lanac za rješavanje kriza u Europi. Države članice koje će ubuduće moći daljinski 'projicirati' snagu imaju odlučujući glas u Savezu: SAD, koji je osigurao 75 posto zrakoplova za pothvat 'Saveznička snaga' ponad Jugoslavije, i četiri europske zemlje (Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija) koje čine 60 posto osoblja KFOR-a na Kosovu. Profesionalne snage, usavršene međunarodnim djelovanjem i dobro opremljene, desna su ruka Saveza prilagođena kontroliranoj primjeni moći. To su, kada je riječ o organizaciji snaga, najveći rezultati balkanske krize u času kada Francuska, na vojnom mimohodu 14. srpnja na Elizejskim poljima, odaje počast svojim postrojbama koje su zajedno s drugima sudjelovale u okršaju s diktaturom. Prvi put pošto je talijanski general Giulio Douhet, 20-ih i 30-ih utvrdio njezina načela, strategija 'gospodarenja zračnim prostorom', kako glasi i naslov knjige ovog vizionara, omogućila je da se prekine - ako ne uništi - nasilje, na temelju humanitarnog upletanja. Stoga način na koji je vođen kosovski rat vjerojatno ima veću važnost - iako nije postao školski primjer stožerima - nego Zaljevski rat prije devet godina. U sklopu NATO-a, gdje ima osobit položaj koji je gdjekad potiče na nadmetanje, iako to niječe, francuska je vojska na Balkanu, u Bosni kao i na Kosovu, morala dokazati da je poput drugih saveznika odlučna da preuzme svoj dio tereta, a možda i više od toga. To je neobično, ali Francuska danas više nego ikada ima razloga da se miješa u NATO. To je naknada za njezinu želju za samostalnošću, uz opasnost da zadirkuje partnere - Britanci je drže 'drskom' - potvrđujući njihovo mišljenje da se želi nametnuti za primjer. Izazov demonstracije koja traje nije malen: riječ je, ni više ni manje, o sudbini onoga što se zove europski identitet sigurnosti i obrane i njegovih odnosa s NATO-om, napose sa, uz ili bez SAD-a. Primjerice, Washington je na Kosovu bio sveprisutan - i glavni - u vođenju zračnoga rata. Mogućnost nadzora Europljana nad nekim strategijskim ciljevima nije bila tako velika, kao što oni sada tvrde. Naprotiv, zadaća, organizacija i sastav KFOR-a više su obilježeni Europom, iako su Amerikanci vodili pregovore o mjestu ruske vojske, a neki Europljani još kasne s raspoređivanjem, sve u svemu ograničenih, sastavnica, vojnika i redarstvenika koji se od njih traže. U stvari, europska je razmišljanja nadahnula podjela rada. Oslobodivši se nadzora UN-a, NATO se od obrambenog - iz vremena hladnog rata između Istoka i Zapada - pretvorio u savez koji potvrđuje svoju snagu i nameće svoju zamisao o sigurnosti. To je, kažu oni koji osuđuju takav način djelovanja, produžetak vojne 'projekcije' SAD-a. Ne želeći ulaziti u suparništvo s NATO-om, EU s europskim identitetom sigurnosti i obrane želi zadržati mogućnosti koje će joj biti primjerene i koje će zajedno s američkim saveznikom rabiti u operacijama u kojima Washington neće biti vođa, već će joj pozajmiti nešto iz svog arsenala. (...) Na koncu, riječ je o tome da se europski korpus razvije prema obrascu snaga za brzo djelovanje, čiji je stožer poslužio NATO-u za nadzor nad upletanjem u Bosni i na Kosovu, i nastoji da Europa - ujedinjena - ubuduće troši više od trećine onoga što Amerikanci daju za vojnu istraživanje i razvitak. No, na tome polju francuska vojska nije baš najbolja među saveznicima, a potrebna usklađivanja koja će postupno morati provesti zajedno s njima, poput onih u svezi sa zajedničkim novcem, zahtijevat će vremena i ozbiljnih napora s njezine strane. U usporedbi sa SAD-om, Velikom Britanijom i Njemačkom, ostanimo samo na ova tri slučaja, Francuska je zapadna zemlja koja je najmanje smanjila svoje vojne troškove, iako je smanjenje u zadnjih deset godina općenito dostiglo 27 posto, kada je riječ o izdvajanju za obranu iz bruto domaćeg proizvoda. (...) Kosovska je kriza iznenadila vojske i vojnu industriju na europskom kontinentu - počevši od Francuske - koja je u jeku preustroja. Izbacujući tone bomba, SAD je iskoristio prigodu da potvrdi svoju tehnološku nadmoć. Kvalitativan i kvanitativan nerazmjer s jedne i s druge strane Atlantika u sustavima naoružanja unaprijed slabi zajedničku političku volju Europljana u sučeljavanju s Amerikancima. No Europa će imati ugled u NATO-u samo ako se može osloniti na prave vojne mogućnosti", piše Jacques Isnard.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙