DE-YU-OKOLIŠ-KATASTROFA-NAPADI-Organizacije/savezi-Ratovi-Onečišćenje NJ 10. VII. TAZ: NATO - NAPADI I OKOLIŠ NJEMAČKADIE TAGESZEITUNG10. VII. 1999.Razmjere katastrofe još nije moguće nazrijeti"Malo se toga vidi, i to je vjerojatno
najveći problem. No, čak je i laicima jasno da NATO-ovo višetjedno bombardiranje kemijskih tvornica, rafinerija i skladišta nafte nije moglo ostati bez posljedica za okoliš. Neposredno nakon napada tone jako otrovnih kemikalija izgorjele su ili su dospjele u rijeke i tlo. No mrtve ribe ne čekaju da stručnjaci stvore sliku o katastrofi. Međunarodne ekološke institucije poput Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Povjerenstva EU i neovisnih vladinih udruga poput WWF-a (World Wild Fund - op. prev.) i Greenpeacea, pokušavaju trenutačno utvrditi kakve su dugoročne štete ta razaranja nanijela vodi, tlu, životinjskom i biljnom svijetu, ali i čovjeku.Već u svibnju ove godine šef UNEP-a Klaus Toepfer okupio je stručnjake i zajedno s habitatom UN osnovao 'Balkan Task Force' (BTF - operativnu skupinu za Balkan - op. prev.). Stručno povjerenstvo, pod vodstvom bivšega finskog ministra za okoliš Pekke Haavista, podnijelo je krajem prošlog mjeseca prvo izvješće, a to je učinilo i povjerenstvo EU. Oba izvješća sadrže tek prve
NJEMAČKA
DIE TAGESZEITUNG
10. VII. 1999.
Razmjere katastrofe još nije moguće nazrijeti
"Malo se toga vidi, i to je vjerojatno najveći problem. No, čak je i
laicima jasno da NATO-ovo višetjedno bombardiranje kemijskih
tvornica, rafinerija i skladišta nafte nije moglo ostati bez
posljedica za okoliš. Neposredno nakon napada tone jako otrovnih
kemikalija izgorjele su ili su dospjele u rijeke i tlo. No mrtve
ribe ne čekaju da stručnjaci stvore sliku o katastrofi. Međunarodne
ekološke institucije poput Programa Ujedinjenih naroda za okoliš
(UNEP), Povjerenstva EU i neovisnih vladinih udruga poput WWF-a
(World Wild Fund - op. prev.) i Greenpeacea, pokušavaju trenutačno
utvrditi kakve su dugoročne štete ta razaranja nanijela vodi, tlu,
životinjskom i biljnom svijetu, ali i čovjeku.
Već u svibnju ove godine šef UNEP-a Klaus Toepfer okupio je
stručnjake i zajedno s habitatom UN osnovao 'Balkan Task Force'
(BTF - operativnu skupinu za Balkan - op. prev.). Stručno
povjerenstvo, pod vodstvom bivšega finskog ministra za okoliš
Pekke Haavista, podnijelo je krajem prošlog mjeseca prvo izvješće,
a to je učinilo i povjerenstvo EU. Oba izvješća sadrže tek prve
dojmove, ali čak i uz očitovanu suzdržanost skiciraju
katastrofalan scenarij. Posebno visoki stupanj onečišćenosti
zabilježila je okolica Pančeva, Prahova i Novog Sada, gdje je
pogođeno nekoliko industrijskih kompleksa. Nakon razaranja
petrokemijske tvornice u Pančevu, u Dunav su otplivale tisuće
litara kemijskih spojeva koji sadrže klor. Tome valja dodati oko
100 tona amonijaka i nafte koji su se slili u rijeku nakon razaranja
rafinerije koja se nalazi na području spomenute tvornice. Na
rumunjskom potezu Dunava stručnjaci mjere dvostruko veće
vrijednosti bakra, kadmija, kroma i olova od maksimalnih
dopuštenih graničnih vrijednosti. Još nije jasno kakvi spojevi
nastaju iz te mješavine i kako će utjecati na osnovni sastav vode a
time i na opskrbu stanovništva vodom za piće. Stručnjake brine i
moguće radioaktivno onečišćenje osiromašenim uranom,
upotrijebljenim na oružju. Rad stručnjaka otežan je i zbog sloma
infrastrukture u Jugoslaviji. Konkretna mjerenja moguća su samo u
ograničenom opsegu. No, akutno nužna mjerenja otežava i ponašanje
jugoslavenske vlade koja je WWF-u uskratila vize za dolazak u
Jugoslaviju. U obrazloženju navedeno je da će ta organizacija
ionako uskoro doputovati u Jugoslaviju zajedno s BTF-om, kazao je
za list Philipp Weller. BTF će još ovog mjeseca provesti temeljita
istraživanja, ponajprije oko 'vrućih točaka' poput Pančeva, Novog
Sada i Prahova. Izvješće s preporukama za daljnje postupke trebalo
bi biti dovršeno u rujnu ove godine. 'Prekasno', smatra Philipp
Weller. Time postaje jasno da tempirana bomba za čovjeka i okoliš
već otkucava", zaključuje Maike Rademaker.