IT-8.VII.CORRIERE-ĆOSIĆ

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 8. VII. 1999. "Ovaj je režim unazadio zemlju. Sada će Kosovo moći živjeti u miru samo ako se podijeli" "Dobrica Ćosić i memorandum. Dobrica Ćosić i Milošević. (...) Poveo je rat protiv Miloševića u prošlosti, a zatražio je od njega, u jednom strastvenom govoru, ostavku i nakon rata na Kosovu. No Dobrici Ćosiću, pjesniku srpskoga narodnog duha, pridaje se i duhovno očinstvo 'memoranduma', čuvenog manifesta beogradske akademije znanosti, smatranog kulturalnim temeljem bujanja srpskog nacionalizma i, posljedično, nastajuće vlasti Slobodana Miloševića krajem osamdesetih. U ovom razgovoru-ispovijedi, Dobrica Ćosić pripovijeda svoju istinu. - Na koji ste način pridonijeli memorandumu iz 1986. i kakav je vaš sud o njemu: je li šovinistički dokument ili doprinos podjeli Jugoslavije? = Akademija je službeno pobila bilo kakvo moje sudjelovanje u realizaciji nacrta memoranduma iz 1986. Policija je zaplijenila taj nacrt, i zajedno sa svojim komentarima objavila ga u novinama kako bi kompromitirala demokratsku oporbu titoizmu, koja je imala izrazito snažno uporište upravo u akademiji. Nacrt memoranduma je izrazito antititoistički i projugoslavenski, bez i jedne jedine šovinističke rečenice, što se lako može utvrditi. Ne razumijem zašto je tisak demokratske Italija prihvatio mišljenje jugoslavenskoga komunističkog vodstva, hrvatskih i slovenskih separatista prema kojima svaku obranu Jugoslavije treba smatrati izrazom srpskog nacionalizma. - Zapadni tisak vas smatra 'ocem' srpskog nacionalizma, ali vi ste bili vrlo kritični prema Miloševića. Kako to objašnjavate? = Otac sam samo jedne kćeri. Osim toga sam socijaldemokrat, napisao sam knjige u kojima nikada nisam stavio niti jednu riječ mržnje spram drugih naroda. Borio sam se za spas Jugoslavije i za provedbu demokratske reforme. A 1989. kada su se ocrtavali snažni separatistički pokreti u Sloveniji i Hrvatskoj, tražio sam demokratsku provjeru volje građana i 'skandinavizaciju' (uređenje odnosa među republikama kao u Skandinaviji, op.ur.). To je bio jedini način za izbjegavanje etničkih ratova. Slovenski i hrvatski separatisti krenuli su putem rata. Srbi su odgovorili na svoj način. U jugoslavenskoj tragediji europska je zajednica imala ulogu redatelja.(...) - Vi ste podržali nužnost podjele Kosova. Nije li to ozakonjivanje etničke podjele među narodima? = Jedino razumno rješenje kosovske krize jest ono koje konačno rješava sukobe između Albanaca i Srba: kompromis o teritorijalnoj podjeli. Ne razumijem zašto bi s demokratske točke gledanja bila nelegetimna podjela dvaju naroda koji ne mogu živjeti zajedno, među kojima se stoljećima vuku etnički i vjerski sukobi uz periodične genocide. Ako nisu mogle preživjeti Čehoslovačka ili multietnička Jugoslavija, kako se još može vjerovati da može preživjeti multietničko Kosovo.(...) Dokazano je da ova dva naroda više ne mogu živjeti zajedno. Humano i demokratski je pomoći im da se podijele i žive u miru. Predlažem da se oko srpskih enkalava i manastira (kojima je Titov režim oduzeo 80.000 hektara šuma i polja) naprave mali kantoni s administrativnim autonomijama poput San Marina, Vatikana, Lichtensteina.(...) - Što mislite o optužnici Haaškoga suda protiv Miloševića? = Sud je ustanova pravde i prava. Ovo je jedan politički sud kojemu ne priznajem mjerodavnost za suđenje Miloševiću. Njemu mora suditi samo srpski narod. Što se tiče zločina protiv čovječanstva, počinjenima u ovom vremenu i svijetu, popis optuženih ne pravi se samo u Washingtonu. Taj popis treba uključiti i sve predsjednike, ministre i generale zapadnog Saveza koji su zapovijedili barbarska bombardiranja Srbije i Crne Gore.(...) - Kako vidite budućnost Srbije? Je li moguć politički zaokret? Mogu li samo demokratske promjene pomoći rehabilitaciji Srbije i njezinu približavanju Europi? = Srbija ima snažne demokratske tradicije. U bivšoj je Jugoslaviji imala najsnažniju oporbu titoizmu. Podjela Jugoslavije, Miloševićev autokratski režim i sankcije međunarodne zajednice unazadili su zemlju. No Srbija ima snažan kreativni potencijal. Promjene političkog uređenja naše zemlje su imperativ. A mi ćemo te promjene učiniti. Ako europska zajednica i Amerika žele demokratsku i građansku Srbiju, moraju promijeniti politku spram Srbije, ukinuti sankcije i prestati s demonizacijom Srba", piše Massimo Nava, surađivala je Elisabeth Vasiljevic.