FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR-LIBERATION 7.7.GALLO O DESNICI U FR

FR-pokreti-Političke stranke-Vlada-Izbori FR-LIBERATION 7.7.GALLO O DESNICI U FR FRANCUSKALIBERATION7. VII. 1999.'Pristaše suverenosti jedina su prava oporba'Renaud Dely razgovarao je s Maxom Gallom, piscem, bivšim socijalističkim zastupnikom i službenim predstavnikom vlade premijera Mauroyja o teškom položaju u kojemu se našla francuska desnica: " - Kako biste opisali krizu identiteta u koju zapada desnica?= Kriza u desnici može se shvatiti samo ako se analizira cjelokupna politička pozornica i strukturni oblik odnosa između desnice i ljevice. Ta je podjela na putu da nestane. Ona je izgubila svoju oštrinu. To nestajanje izaziva krizu u desnici. Njoj je izuzetno teško odrediti se prema ljevici koja se na svojim najvažnijim područjima, tj. u gospodarstvu, Europi i međunarodnoj politici, više ne razlikuje od nje. Kako desnica može osuđivati ljevicu na gospodarskom polju, kada je Jospin privatizirao više nego Juppe? Vidjeli smo da su o Kosovu Chirac i Jospin imali potpuno ista stajališta. Isto je s odobrenjem ugovora iz Amsterdama. Kako onda desnica može usmjeriti oštricu na ta pitanja? (...)- Ukidanje razlika između desnice i ljevice najavljuje se već
FRANCUSKA LIBERATION 7. VII. 1999. 'Pristaše suverenosti jedina su prava oporba' Renaud Dely razgovarao je s Maxom Gallom, piscem, bivšim socijalističkim zastupnikom i službenim predstavnikom vlade premijera Mauroyja o teškom položaju u kojemu se našla francuska desnica: " - Kako biste opisali krizu identiteta u koju zapada desnica? = Kriza u desnici može se shvatiti samo ako se analizira cjelokupna politička pozornica i strukturni oblik odnosa između desnice i ljevice. Ta je podjela na putu da nestane. Ona je izgubila svoju oštrinu. To nestajanje izaziva krizu u desnici. Njoj je izuzetno teško odrediti se prema ljevici koja se na svojim najvažnijim područjima, tj. u gospodarstvu, Europi i međunarodnoj politici, više ne razlikuje od nje. Kako desnica može osuđivati ljevicu na gospodarskom polju, kada je Jospin privatizirao više nego Juppe? Vidjeli smo da su o Kosovu Chirac i Jospin imali potpuno ista stajališta. Isto je s odobrenjem ugovora iz Amsterdama. Kako onda desnica može usmjeriti oštricu na ta pitanja? (...) - Ukidanje razlika između desnice i ljevice najavljuje se već petnaest godina, ali su one još tu... = Istina je. Postoji vrlo velika tromost koja može trajati još desetljećima. Ali jako puno znakova govori da te razlike više nisu opravdane. One su nastale 1793., a oživjele su s ruskom revolucijom, dalekim potomkom Francuske revolucije, dok smo mi na kraju te priče. Uvode se druge podjele političkog tijela. One nas upućuju na primjer SAD-a gdje se većina i oporba vrlo malo razlikuju i sučeljavaju se samo oko osoba i upravnih ovlasti, ili na pojavu nove podjele između pristaša i protivnika suverenosti, s obzirom na veliku važnost povijesti u zemlji kao što je Francuska. - Dakle, desnica će braniti suverenost ili je neće biti? = To je prava podjela. Samo suverenistički pokret može, u desnici, biti prava oporba sadašnjoj politici, a ne samo osobna, ili oporba za osvajanje vlasti. Tom se pokretu postavlja pitanje može li on biti nešto više od desnog pokreta. On bi mogao biti i više od toga, ali ne vjerujem puno u to. - Zašto? = Zbog teškoća i tromosti tijekom izbora i djelovanja ustanova. Izbor predsjednika Republike općim glasovanjem jako otežava takvo okupljanje jer ono obvezuje svaki tabor da glumi nutarnje jedinstvo i oporbenjaštvo prema protivničkom taboru. K tome, ljevica već barem stotinu godina ima velike poteškoće s pojmom naroda. Osjećaj krivnje nakon rata 1914. - 1918., pacifizam kao njegova posljedica, isticanje ljudskih prava, sve su to razlozi zbog kojih ona ne zna kako pristupiti tom pitanju. - Suverenizam će, dakle, ostati osobina desnice? = Nesumnjivo. To šteti jasnoći rasprave. A desnica se neće moći potpuno prikloniti suverenizmu jer je i sama uključena u 'suvremenost', tj. u Europu, u istu gospodarsku i međunarodnu politiku i, sve više, u socijalna pitanja. Ona je osuđena na suvremenost: zauzme li 'arhaično' stajalište, bit će u manjini u glasačkom tijelu. (...)"

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙