US IHT 6.7.TUĐMAN: MJESTO ZA HR U EU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 6. VII. 1999. Mjesto za Hrvatsku u euro-atlantskoj zajednici U rubrici "Mišljenja" list je objavio komentar hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana: "Deset godina poslije propasti komunizma i svršetka hladnoga rata, europski gospodarski, politički i sigurnosni krajolik iz temelja se promijenio i odraz je paradoksa da u Europi, dok se svijet sve više integrira, sve više jača nacionalna individualizacija. Za mnoge nove države u srednjoj i istočnoj Europi, uključivanje je najbolje jamstvo ostvarenja europske vizije koju su dijelili mnogi prije nas i koju naša djeca od nas očekuju. Našli smo se na pragu novoga stoljeća, novoga tisućljeća i novoga niza izazova promicanju poštenja i socijalne pravde, slobode i jednakosti u vlastitoj zemlji i svijetu. Dok se nove države suočavaju s izazovima integracije, piše se novo poglavlje suvremene europske povijesti. Rođenje suvremene hrvatske države bilo je iznimno bolno, a ona je pritom svim snagama nastojala izbjeći krvave sukobe u borbi za neovisnost. No, neke su snage željele skrojiti veliku Srbiju agresijom na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, a nedavno i na Kosovo, prkoseći volji međunarodne zajednice, izrugujući se međunarodnim zakonima i normama međunarodne uljudbe. Unatoč zaprekama, Hrvatska je spoznala da za napredak prema potpunoj integraciji u europske i svjetske političke i gospodarske institucije mora imati suverenost na cijelom svom teritoriju i da mora nastaviti demokratizaciju društva. Hrvatska je pridonijela izgradnji Europe, osiguravši čvrste temelje gospodarske i političke stabilnosti u nemirnoj regiji. Strateški koncept europske vizije budućnosti temelji se na uključivanju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država u glavne europske institucije i u razvoj njezinoga demokratskog poretka. Doista, sporazum Europske unije o stabilnosti jugoistočne Europe koncept je koji nastoji uskladiti težnju novih država da se priključe prestižnim europskim klubovima. Hrvatska vjeruje da suverenost i neovisnost može sačuvati samo ako dobije priliku s Europom razraditi individualan pristup suradnji i, konačno, članstvu u Europskoj uniji i NATO-u. Otvoreni dijalozi sa svakom zemljom posebno bit će ključan čimbenik u privlačenju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja pod zajednički europski krov. Postoje, međutim, očita neriješena pitanja glede nekih nastojanja oko uspostave nove Jugoslavije, balkanske federacije ili nečega sličnog, što bi Hrvatsku smjestilo u nejasnu 'zapadnobalkansku' regiju. Međunarodnoj je zajednici trebalo mnogo vremena da shvati kako nedavni događaji u bivšoj Jugoslaviji nisu samo posljedica svjesne politike Slobodana Miloševića. Umjesto toga, razloge tih događaja treba tražiti u neriješenim pitanjima našega povijesnog naslijeđa - u raspadu Otomanskoga Carstva, habsburškoga carstva, bivše Jugoslavije, kao i u tradicionalnom suparništvu zapadne Europe i Rusije. Prvi put u suvremenoj povijesti međunarodna zajednica ima priliku pretvoriti ovu regiju iz zone nestabilnosti u područje reda i blagostanja. Jugoistočnoj je Europi nužan proces sličan iskustvu skandinavskih zemalja, u kojima se priznaju zajedništvo i zajednički interesi, ali se, što je još bitnije, poštuju i razlike. Struktura stabilnosti u budućoj međunarodnoj politici počiva na tri načela: nastavku jedinstvenih odnosa unutar prekoatlantskoga saveza, uključivanju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja u euro-atlantsku zajednicu i definiciji ostvarive strukture razumijevanja i međusobne suradnje Zapada, Rusije i Kine. Male nacije poput Hrvatske prvi put u povijesti imaju priliku igrati pozitivnu ulogu čuvara reda, ali i biti sigurne da će njihov identitet i kulturno naslijeđe ostati nedirnuti u okviru širega europskoga demokratskog poretka."