IT-CH-YU-kriza-izbjeglice-pravosuđe IT-6.VII.CORRIERE-ŠVICARSKA I IZBJEGLICE ITALIJACORRIERE DELLA SERA6. VII. 1999.Tako je Švicarska predavala izbjeglice Srbima"Jedan Kosovar u Švicarskoj vrijedi 3200 franaka, nešto manje od četiri
milijuna lira. To je cijena koju je švicarska konfederacija plaćala režimu Slobodan Miloševića za svakog izbjeglicu kojega je Jugoslavija uzela natrag. Sporazum između bernske i beogradske vlade predviđao je da se građani izbjegli s Kosova, koji nisu regulirali svoj status, silom vrate u domovinu, bez ikakve brige za njihovu sudbinu. U zračnoj luci u Zuerichu, švicarske su ih vlasti predale 1767, izravno u ruke srpskih policajaca koji su bili ovlašteni letjeti i djelovati na švicarskom teritoriju, i to na trošak švicarskih poreznih obveznika.To je tako bilo do kraja ožujka, početka rata, dok je ostatak Europe odavno činio suprotno. Za osmoricu protjeranih sigurno je da su nestali nakon ispitivanja u jugoslavenskim vojarnama. Mogli bi biti ubijeni i mnogi drugi. Nisu se spasili ni oporbenjaci. I oni su, zajedno s običnim ljudima i cijelim obiteljima, vraćeni državi iz koje su pobjegli.(...)Ni posljedice rata nisu dovele do opoziva. Švicarski konzul
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
6. VII. 1999.
Tako je Švicarska predavala izbjeglice Srbima
"Jedan Kosovar u Švicarskoj vrijedi 3200 franaka, nešto manje od
četiri milijuna lira. To je cijena koju je švicarska konfederacija
plaćala režimu Slobodan Miloševića za svakog izbjeglicu kojega je
Jugoslavija uzela natrag. Sporazum između bernske i beogradske
vlade predviđao je da se građani izbjegli s Kosova, koji nisu
regulirali svoj status, silom vrate u domovinu, bez ikakve brige za
njihovu sudbinu. U zračnoj luci u Zuerichu, švicarske su ih vlasti
predale 1767, izravno u ruke srpskih policajaca koji su bili
ovlašteni letjeti i djelovati na švicarskom teritoriju, i to na
trošak švicarskih poreznih obveznika.
To je tako bilo do kraja ožujka, početka rata, dok je ostatak Europe
odavno činio suprotno. Za osmoricu protjeranih sigurno je da su
nestali nakon ispitivanja u jugoslavenskim vojarnama. Mogli bi
biti ubijeni i mnogi drugi. Nisu se spasili ni oporbenjaci. I oni
su, zajedno s običnim ljudima i cijelim obiteljima, vraćeni državi
iz koje su pobjegli.(...)
Ni posljedice rata nisu dovele do opoziva. Švicarski konzul
Ferruccio Beltrametti objašnjava: 'Sporazum nije suspendiran ili
opozvan, no očito je da sada nije primjenjiv. Potpisan je 3. srpnja
1997., a stupio je na snagu u rujnu 1997.', kaže diplomat.
'Potpisnici u ime švicarske konfederacije bili su federalni
savjetnik Arnold Koller, a u ime jugoslavenske federacije ministar
unutarnjih poslova Zoran Sokolović. Do danas je vraćeno u domovinu
3326 građana jugoslavenske republike, od kojih 1767 uz pomoć
švicarskih vlasti, drugih 1559 Švicarsku su napustili sami'.
Problem mnogih Kosovara u inozemstvu je taj što niti jedan, iz
očitih razloga, nije prije no što je pobjegao mogao tražiti
putovnicu i vizu u Beogradu, te regulirati svoj status prema
švicarskom zakonu. Izbjeglice nije pomogla ni trudnoća, ni što
imaju kuću i posao u jednom od kantona, ni to da nikad nisu napravili
kažnjivo djelo ili da su politički progonjeni.(...) Blizu je humora
i ultimatum, nikada opozvan, poslan u Lausanni jednom progonjenom
kosovarskom novinaru: 'Ako nemate valjane putne isprave', napisano
je, 'morate ih bez odgađanja zatražiti u veleposlanstvu Savezne
Republike Jugoslavije'.
Prema švicarskom veleposlanstvu u Rimu, 1998. konfederacija je za
pomoć izbjeglicama dala protuvrijednost od 1200 milijarda lira.
Međutim, postoje i milijarde uplaćene Miloševićevu režimu. 3200
franaka po osobi pomnoženo s 1767 protjeranih izbjeglica čine zbroj
od već utrošenih 5 milijuna i 654 tisuća franaka, što je gotovo 7
milijarda u lirama. A da rat nije zaustavio operaciju, brojka je
mogla prijeći 60 milijuna franaka.(...)
Kloten je zračna luka Zuericha. Sve do 24. ožujka slijetalo je šest
JAT-ovih zrakoplova tjedno. Na svakom letu 11 mjesta gotovo je
uvijek bilo rezervirano, 4 za srpske policajce, 7 za izbjeglice
koje su im predale švicarske kolege.
Njemačka je prije Švicarske sklopila sličan sporazum s
jugoslavenskom vladom. No opozvala ga je nakon otkrića da je po
povratku 203 od 860 vraćenih Kosovara policija tukla ili mučila
tražeći vijesti o protivnicima u Europi. Studenti albanskog
sveučilišta u Ženevi saznali su od jednog sunarodnjaka što se
događalo. Jednog jutra u 5 sati mladića je probudila policija:
'Kazali su mu da uzme svoje stvari', pričaju dva prijatelja koji su
tražili da ostanu neimenovani, 'u Zuerichu, na uzletištu, nije
vjerovao svojim očima: Švicarci su ga predavali srpskim
policajcima. No u zrakoplovu je bio jedan Kosovar previše, i on je
bio jedini koji se mogao vratiti u Ženevu. Došli su ga pokupiti
sljedećeg jutra. Ne znamo više ništa o njemu.'", piše Fabrizio
Gatti.