US 28. VI. CSM BUDUĆNOST YU

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 28. VI. 1999. Izgledi za Srbiju "Balkan je zatrpan nedovršenim poslovima: narodna pomirba u Bosni, obnova na Kosovu. I, ne zaboravite Srbiju. Njezine su potrebe poslije kosovskog sukoba goleme - pretrpjela je više od 29 milijarda dolara štete, samo u infrastrukturi, prema sadašnjim procjenama. No Srbiji je najpotrebnija politička reforma. Iz nje bi mogla proizići obnova širokog dometa. U ovom trenutku nazočnost Slobodana Miloševića ometa politički razvoj Srbije. Milošević i njegovi saveznici trude se spasiti položaje. Oni manevriraju kako bi stekli još veću moć - nametanjem ograničavajućih zakona i proglašavanjem svojih protivnika izdajicama. No Miloševićeva je oporba nedvojbeno velika. Srbi koji napuštaju Kosovo jedan su izvor nezadovoljstva. Milošević je godinama iskorištavao njihov status manjine na Kosovu, obećavajući da njihovi interesi nikad neće biti pogaženi. Zauzvrat, oni su bili među njegovim najvjernijim zagovornicima. Sad se njihov bijes okreće protiv njihova nekadašnjeg junaka. Nezadovoljni su i jugoslavenski vojnici koji se vraćaju s Kosova. Oni su održali prosvjede zbog zaostatka u isplatama njihovih zarada. Vlada pati od manjka gotovine pa joj je važno zatomiti takve prosvjede. Srpsko gospodarstvo, koje je prije savezničkog bombardiranja bilo klimavo, sad je slomljeno. U međuvremenu, beogradski političari koji zagovaraju reformu pozivaju na promjenu vodstva i prijevremene zbore. Njihove pozive podupire svećenstvo srpske pravoslavne crkve, koje je zatražilo Miloševićevu ostavku. To je najbolja stvar koju on može učiniti za svoju zemlju. Miloševićeve su opcije uvelike sužene njegovim statusom optuženika za ratne zločine. Zasad, međutim, on pokušava međusobno zavaditi svoje političke protivnike kako bi spriječio pojavu alternativnog vodstva. Toj strategiji, na nesreću, pomaže rascjepkano stanje oporbe. Što može Zapad učiniti da bi oslabio Miloševićevu moć i ubrzao promjenu? Saveznice su pojasnile da će pomoć za obnovu početi stizati u Srbiju tek kad Milošević ne bude više na vlasti. One su otvorile vrata humanitarnoj pomoći, i velika količina toga bit će potrebna prije sljedeće zime. Pomoć bi trebala uključivati obnovu osnovnih usluga, poput opskrbe strujom i vodom. Znatnija bi pomoć trebala otići u drugu jugoslavensku republiku, Crnu Goru. Ona je ostala neutralna tijekom rata te se trudi odmaknuti od beogradskog poretka. Budući da Milošević nadzire državne medije, postoji zabrinutost da će se prosječnom Srbinu govoriti da sva pomoć stiže od jugoslavenske vlade, kao i da mu se nikad neće reći što se zaista dogodilo na Kosovu. No nesumnjivo, priča se da su se bučna Miloševićeva obećanja još jednom pokazala praznima: Kosovo je u rukama mirotvoraca NATO-a - zapravo, izgubljeno je. Duboko nezadovoljstvo u Srbiji mogli bi iskoristiti ultranacionalisti, koji su još opakiji od Miloševića. To bi se nezadovoljstvo također moglo pretvoriti u konstruktivnu promjenu, koja bi na posljetku dopustila Srbiji da u miru živi sa svojim susjedima. Važan je način na koji vanjski svijet sad postupa prema toj balkanskoj državi. Humanitarnu pomoć treba proširiti i osigurati njezino povećanje kad Milošević ode s vlasti. Humanitarna pomoć treba stizati, a kad Milošević ode trebalo bi ju pojačati", zaključuje uvodničar lista.