FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

NJ 28.VI.-DIE WELT-POMOĆ BALKANU

DE-POMOĆ NJ 28.VI.-DIE WELT-POMOĆ BALKANU NJEMAČKADIE WELT28. VI. 1999.Pomognite Balkanu da si pomogne sam!Balkan često izjednačuju s ratom, korupcijom, plemenskim svađama i drugim tužnim stanjima. 'Balkanizacija' je prešla u opće govorno blago, pri čemu nama u srednjoj Europi nije jasno da je to za stanovnike jugoistočne Europe grubo pojednostavnivanje. Površni promatrači prigovaraju da je Balkan posljednjih godina opravdao svoj glas. Dakle, beznadan slučaj?Ne smijemo se pomiriti sa stanjem iz čistog egoizma. Balkan, bolje rečeno jugoistočna Europa, na osjetljivu je mjestu našega kontinenta. Dodiruje Rusiju, narode na Crnom moru, Tursku i istočno Sredozemlje s arapskim svijetom. Tu se mogao vidjeti razlog zašto se međunarodna zajednica umiješala prije četiri godine u Bosni, a i sada na Kosovu. Zarazu nitko ne želi. Utoliko je manje poželjno da budu ugroženi stabilnost, gospodarski razvitak i mir u Europi. Zarazno može biti sve što se odigrava na nešto više od jednog sata leta od nas.Napravili smo prvi korak. Na kraće ili dulje vrijeme, uspostavili protektorat na Kosovu. No, to nije dovoljno. Stoga je pod njemačkim
NJEMAČKA DIE WELT 28. VI. 1999. Pomognite Balkanu da si pomogne sam! Balkan često izjednačuju s ratom, korupcijom, plemenskim svađama i drugim tužnim stanjima. 'Balkanizacija' je prešla u opće govorno blago, pri čemu nama u srednjoj Europi nije jasno da je to za stanovnike jugoistočne Europe grubo pojednostavnivanje. Površni promatrači prigovaraju da je Balkan posljednjih godina opravdao svoj glas. Dakle, beznadan slučaj? Ne smijemo se pomiriti sa stanjem iz čistog egoizma. Balkan, bolje rečeno jugoistočna Europa, na osjetljivu je mjestu našega kontinenta. Dodiruje Rusiju, narode na Crnom moru, Tursku i istočno Sredozemlje s arapskim svijetom. Tu se mogao vidjeti razlog zašto se međunarodna zajednica umiješala prije četiri godine u Bosni, a i sada na Kosovu. Zarazu nitko ne želi. Utoliko je manje poželjno da budu ugroženi stabilnost, gospodarski razvitak i mir u Europi. Zarazno može biti sve što se odigrava na nešto više od jednog sata leta od nas. Napravili smo prvi korak. Na kraće ili dulje vrijeme, uspostavili protektorat na Kosovu. No, to nije dovoljno. Stoga je pod njemačkim predsjedanjem Europskom unijom prihvaćen Sporazum o stabilizaciji jugoistočne Europe. To je ispravna odluka, jer svi su problemi tamo manje ili više povezani, preko manjina, zajedničke povijesti, upitnih granica i, ne manje važno, činjenice da je taj gospodarski prostor zanimljiv samo kad je sve zajedno. Inače, infrastrukturni problemi mogu se riješiti samo prekoračujući granice, od pitanja opskrbe energijom do borbe protiv kriminala, a da se o oživljavanju gospodarstva i ne govori. Stoga je otvorena perspektiva da se i tu regiju uključi u europski proces integracije. Oni koji nisu kandidati za pristup, trebaju biti uključeni na način koji tek treba definirati. No, važna je perspektiva! Oni koji ne vide budućnost, skloni su produžiti vlastiti kaos. Trebali bismo pridonijeti kako god možemo da se to ne dogodi. Europa želi demokraciju kao temelj zajedničkoga života. Neke države, poput Rumunjske i Bugarske, na dobrom su putu. Druge pak, poput Makedonije, do sada su sasvim dobro podnijele teške terete. Sada treba u Albaniji izgraditi sposobnu upravu, u Bosni osigurati suživot Srba, Hrvata i Bošnjaka, a u Jugoslaviji, po mogućnosti, uvesti demokraciju bez Miloševića. To je ipak najteže. Sigurno je ispravno ne dati novac na raspolaganje sve dok se time podupire režim koji je mnoge stajao života, a međunarodnu zajednicu mnogo novca. No, u tehničkim bi pitanjima Srbe trebalo uključiti. Trebalo bi putem radija i televizije, npr. preko Crne Gore, pružati redovite informacije svim Jugoslavenima i poduprijeti one skupine koje se bore za slobodu mišljenja i demokraciju. No, to moraju napraviti Srbi sami, pri čemu će biti dug proces ukidanje onih mitova i iluzija koje su bile razlog sukoba. Gospodarstvo pri tomu ima presudnu ulogu. Bez srednje klase koja sve to nosi, nema demokracije. Treba li, dakle, toj regiji darovati novac? Ne! Novac nam je potreban da uklonimo ratnu štetu, pomognemo izbjeglicama i, ponajprije na Kosovu, spriječimo glad. No, za sve ostalo trebalo bi dati dugoročne kredite s niskim kamatama. Stručnjake i studije o ostvarivosti trebali bismo platiti mi, ali u načelu zemlje moraju naučiti da ono što se ulaže, treba zaraditi. Tako je bilo i kod nas poslije rata. Robu koju je SAD u okviru tako često spominjanog Marshallovog plana dao za europski program obnove, korisnici su morali platiti. Novac je ipak ostajao u zemlji i uporabljen je za obnovu koja je na posljetku dovela do legendarnoga gospodarskog čuda. Presudno je da zemlje u regiji budu prisiljene na preuzimanje svoje odgovornosti. Jugoistočna Europa ne treba trajno biti protektorat ili čak kolonija. Trebala bi biti prostor vlastite odgovornosti. Samo tako može funkcionirati partnerstvo. Za to treba strpljenja. Ni mi nismo demokraciju naučili od danas do sutra, niti smo pronašli prečicu do tržišnog gospodarstva. Balkanu treba pomoći, ali to treba biti pomoć za samopomoć!" - zaključuje Erhard Busek, bivši austrijski ministar vanjskih poslova i predsjednik austrijske Narodne stranke.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙