RDW-PREGLED TISKA-23-6

NJEMAČKI RADIO - RDW 23. VI. 1999. "Komentatori današnjih izdanja zaokupljeni su domaćim temama. Stupcima njemačkih novina dominiraju nesporazumi u vladajućoj crveno-zelenoj koaliciji oko najavljenog paketa reformi, napuštanje atomske energije u Njemačkoj te prepirke oko izgradnje spomenika žrtvama holokausta. Dnevnik 'Thueringer Allgemeine' iz Erfurta raščlanjuje odnose u vladajućoj koaliciji: 'Kancelar stvarno ne oskudijeva velikim riječima. Njegov kabinet odlučit će o najvećem političkom paketu reformi u povijesti Njemačke. Pitanje je koliko će dugo taj zaključak ovoga puta biti na snazi. Iskustvo posljednjih dana kazuje da će mu trajanje vjerojatno biti kratko. Politika je umjetnost mogućega. No, već provedba planova ministra Eichela o štednji graniči s nemogućim', smatra komentator dnevnika 'Thueringer Allgemeine', dok visokonakladni list 'Bild-Zeitung' iz Hamburga ocjenjuje: 'Koliki je rok trajanja jedne kancelarove riječi? Prije točno 126 dana kancelar Gerhard Schroeder kategorički je isključio mogućnost odvajanja porasta mirovina od porasta plaća. Danas će taj isti kancelar sa svojim ministrima donijeti odluku upravo o tom odvajanju. Već se čuju ocjene od 'izborna prijevara' do 'laž o mirovinama'. Nitko u Vladi ne može odbaciti taj prigovor kao neosnovan. Za kancelara to prekršeno obećanje o mirovinama znači opasan gubitak vjerodostojnosti. On si takvo nešto ne može prečesto dopustiti', piše 'Bild-Zeitung'. 'Berliner Zeitung' sukob u koaliciji tumači na sljedeći način: 'Svim jučerašnjim odlukama zajedničko je jedno: za njemačke prilike, one su gotovo revolucionarne. Po prvi put napadnut je položaj onih koji su se proteklih desetljeća smatrali dobro osiguranima na državnim jaslama: umirovljenici, nezaposleni, javni službenici, liječnici, seljaci i nasljednici. Vlada se suprotstavila onome što se već dugo smatralo samo po sebi razumljivim. Ona sada mora istovremeno ulaziti u sukob sa svim društvenim skupinama, jer se samo tako može izgraditi nova i jeftinija pravednost. Zato je jasno da je do sukoba došlo ne između socijaldemokrata i zelenih, već unutar tih vladajućih stranaka. Jer, zagovornici opsežnih državnih sigurnosnih jamstava nalaze se u obje stranke. No, čini se da su oni ostali u manjini'. Jedan od krupnih problema u crveno-zelenoj koaliciji predstavlja i predizborno obećanje o napuštanju korištenja atomske energije u Njemačkoj. Na jučerašnjem sastanku s proizvođačima nuklearne energije nije postignut nikakav sporazum upravo zbog toga što se predodžbe proizvođača i dijela socijaldemokrata i ekološke stranke Zelenih ne poklapaju. Dnevnik 'Hessische-Niedersaechsische Allgemeine' iz Kassela o sporu u koaliciji zbog Vladine nuklearne politike bilježi: 'Nuklearna politika njemačke Vlade postat će kamen razdora između gospodarski usmjerenih reformatora i ekologa koji se zalažu za napuštanje nuklearne energije. Taj kamen spoticanja sve je veći, i to upravo u samoj Vladi. Zelenima se već pri spomenu atomske politike diže kosa na glavi, a i među socijaldemokratima mnogi grozničavo traže crveno-zeleni profil Vladine politike. A Vladin program, s kojim su energično dobiveni izbori, ostaje samo mrtvo slovo na papiru', piše dnevnik 'Hessische-Niedersaechsische Allgemeine', a o istoj temi 'Handelsblatt' iz Duesseldorfa naglašava: 'Još se samo Zeleni protive. Odlučno 'ne' vodstva stranke i suodgovornog ministra ekologije Juergena Trittina svojim jasnim odbijanjem ne ostavlja manevarski prostor. Oni istodobno ističu priznanje vrijedno pažnje da napuštanje nuklearne energije predstavlja zelenu 'temu-simbol', pa je zato stranka samo 'uvjetno spremna na kompromise'. No, sudjelovanje u koaliciji sastoji se baš od kompromisa i spoznaje realnosti. Kancelar Gerhard Schroeder može birati: ili će popustiti Zelenima i prihvatiti neuspjeh energetskog konsenzusa, ili će manjega koalicijskog partnera prisiliti na kompromis. Krajnje je vrijeme za rješavanje', piše komentator dnevnika 'Handelsblatt'. A 'Stuttgarter Zeitung' u svojem se današnjem izdanju osvrće na 'svađu oko planirane izgradnje spomenika žrtvama holokausta: 'I nakon više od deset godina raspre, nakon dva raspisana natječaja i odluke posebnoga povjerenstva, ostaju neraščišćena važna pitanja, istodobno i banalna i bitna: Za koga bi se trebao izgraditi spomenik? Želi li se odati počast žrtvama? Ili se želi podsjetiti na počinitelje? Namjerava li se možda pokazati sljedeće - pogledajte Židovi i ne-Židovi cijeloga svijeta, mi smo svjesni mračnog i užasnog poglavlja svoje njemačke povijesti? Želi li se spriječiti ponavljanje zločina? Želi li se odgajati buduće naraštaje? Naravno da je tako. I to sve zajedno. I zato pokušaji oko izgradnje spomenika moraju završiti neuspjehom', piše 'Stuttgarter Zeitung'". (RDW)