NJ 23. VI.-SZ-UZIMANJE I DAVANJE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 23. VI. 1999. Uzimanje i davanje na Balkanu "Na konferenciji za oživljavanje stabilizacijskoga sporazuma za jugoistočnu Europu, u srpnju u Sarajevu, sudjelovat će gotovo 30 šefova država i vlada. Taj sastanak na vrhu u bosanskom glavnom gradu najspektakularniji je u nizu od, za sada, tri susreta na kojima će biti riječi o budućnosti cijele balkanske regije, a osobito o prvim koracima gospodarske obnove ratom razorenoga Kosova. Točan datum sarajevskog susreta još nije utvrđen, a po prosudbi američke vlade, mogao bi se održati tek u kolovozu ili čak rujnu. Još nije odlučeno ni tko će do tada biti imenovan na mjesto posebnog koordinatora međunarodne zajednice za provedbu ciljeva iz stabilizacijskoga sporazuma. Konferencija u Sarajevu na najvišoj razini morala bi biti mjerodavna za političke poticaje. Iza nje će u jesen uslijediti 'stabilizacijska' konferencija na nižoj razini, na kojoj će se vijećati o konkretnim projektima i njihovom finaciranju. Mjesto i vrijeme održavanja još nisu određeni. O nekoj vrsti prve pomoći, posebno za obnovu Kosova, bit će govora već u srpnju na donatorskoj konferenciji ministara i visokih dužnosnika koji će se sastati u Bruxellesu. Sve te konferencije povući će za sobom nove susrete, jer se radi o procesu koji treba pratiti i stalno usmjeravati na sadašnje potrebe, najavio je u Bonnu kancelarov savjetnik Michael Steiner. Biranje Sarajeva kao mjesta sastanka, kako kaže Steiner, savezni kancelar Gerhard Schroeder predložio je američkom predsjedniku Cintonu koji je, navodno, zaključio da je to dobra zamisao. Jer Sarajevo podsjeća na početak Prvog svjetskog rata, na neuspjeh Europe u bosanskom sukobu i na sadašnje napore da se Bosnu smiri Daytonskim sporazumom, rekao je kancelarov savjetnik. Bosanski ministar vanjskih poslova odmah se složio s njemačkom inicijativom i zajamčio da se osjećaju kadrima održati konferenciju te veličine. U proces stabilizacije Balkana uključeno je 12 zemalja EU-a, ostale europske države, SAD, Kanada, Japan i Rusija. Među primatelje spadaju Albanija, Makedonija, Bosna, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i jugoslavenska republika Crna Gora. Razmišlja se i o suradnji sa srpskim općinama koje su, barem prema izbornim rezultatima, u oporbi Miloševićevom režimu. Prvu donatorsku konferenciju, poglavito za Kosovo, u srpnju priprema povjerenstvo EU-a i Svjetske banke. U usporedbi s pomoći za Bosnu, ukupni bi troškovi obnove Kosova prema Steinerovoj procjeni mogli iznositi tri do četiri milijarde eura. Više novca teško bi se moglo smisleno uložiti, drži kancelarov savjetnik, stručnjak za Balkan još od doba njegova ranog djelovanja u službi Ujedinjenih naroda u Sarajevu" - izvješćuje Ugo Bergdoll.