HR-INTEGRACIJE AU 23.VI.-DIE PRESSE-KARTA ZA EUROPU AUSTRIJADIE PRESSE23. VI. 1999.Karta za Europu"Badava se ništa ne dobiva, osobito u odnosima zapadnog i istočnog, postkomunističkog svijeta. Treba se nadati da Zapad neće posegnuti u
džep samo za pretjerano dobro ponašanje Rusije na Balkanu, nego da će se vidljivo iskazati i prema onim zemljama koje su ga u ratu protiv Jugoslavije bezuvjetno podupirale. Jednodušnošću koja opet ruši kulturnodeterminističke teorije gospode Huntingtona i sličnih, države istočne i srednje Europe u kosovskom su ratu stale na NATO-ovu stranu. Ne samo nove članice zapadnoga saveza, nego i one koje, poput Slovačke, Bugarske i Rumunjske, sada žele pristupiti Sjevernoatlantskom savezu, a dopustile su NATO-u prelijetanja preko svojega teritorija. NATO-u da, ali ne i Rusima. Prvi put od raspuštanja Varšavskog ugovora, u praksi se moglo promatrati djelovanje novih geopolitičkih činjenica s kojima se Moskva do danas ne miri. Stara 'MittelEuropa' koja je stoljećima naizmjence služila Nijemcima i Rusima kao područje za kretanje vojske, više ne postoji. Na mjestu te nesigurne 'međuzone' pojavljuju se obrisi
AUSTRIJA
DIE PRESSE
23. VI. 1999.
Karta za Europu
"Badava se ništa ne dobiva, osobito u odnosima zapadnog i istočnog,
postkomunističkog svijeta. Treba se nadati da Zapad neće posegnuti
u džep samo za pretjerano dobro ponašanje Rusije na Balkanu, nego da
će se vidljivo iskazati i prema onim zemljama koje su ga u ratu
protiv Jugoslavije bezuvjetno podupirale. Jednodušnošću koja opet
ruši kulturnodeterminističke teorije gospode Huntingtona i
sličnih, države istočne i srednje Europe u kosovskom su ratu stale
na NATO-ovu stranu. Ne samo nove članice zapadnoga saveza, nego i
one koje, poput Slovačke, Bugarske i Rumunjske, sada žele
pristupiti Sjevernoatlantskom savezu, a dopustile su NATO-u
prelijetanja preko svojega teritorija.
NATO-u da, ali ne i Rusima. Prvi put od raspuštanja Varšavskog
ugovora, u praksi se moglo promatrati djelovanje novih
geopolitičkih činjenica s kojima se Moskva do danas ne miri.
Stara 'MittelEuropa' koja je stoljećima naizmjence služila
Nijemcima i Rusima kao područje za kretanje vojske, više ne
postoji. Na mjestu te nesigurne 'međuzone' pojavljuju se obrisi
nove zone stabilnosti. Stabilnost iz tih postkomunističkih zemalja
proizlazi iz dva pogleda. Prvo zato što se usmjeravaju na
demokraciju i tržišno gospodarstvo i time postaju otpornije na
političke pustolovine svih vrsta. Drugo, zato što djeluju
profilaktički na povremene prohtjeve Rusa da se upleću u državne
probleme koji bi se bez njihova upletanja bitno bolje riješili.
Opasna pustolovina zauzimanja zračne luke u Prištini zato je
postala samo farsa, jer Rusi nisu mogli osigurati svoju opskrbu.
Ništa na ovome svijetu ne dobiva se badava. Zapad će morati platiti
cijenu sve veće stabilnosti na Istoku. A ona se sastoji u brzom
proširenju NATO-a i EU-a" - zaključuje Karl-Peter Schwarz.