ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Državni blagdan - Dan antifašističke borbe - prisjećanje je na 22. lipnja 1941. kad su u šumi Brezovici, nedaleko od Siska, hrvatski antifašisti osnovali Prvi sisački partizanski odred, kojim je zapovijedao
Vladimir Janić Capo. Sisački odred bio je prva organizirana oružana postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi i okosnica razvoja antifašističkog pokreta u Hrvatskoj.
ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - Državni blagdan - Dan antifašističke
borbe - prisjećanje je na 22. lipnja 1941. kad su u šumi Brezovici,
nedaleko od Siska, hrvatski antifašisti osnovali Prvi sisački
partizanski odred, kojim je zapovijedao Vladimir Janić Capo.
Sisački odred bio je prva organizirana oružana postrojba u
tadašnjoj okupiranoj Europi i okosnica razvoja antifašističkog
pokreta u Hrvatskoj.#L#
U bivšoj Jugoslaviji osnutak sisačkog odreda svjesno je bio
obezvrjeđivan i ocjenjivan kao lokalna stvar. To potkrjepljuje i
činjenica da su tadašnje vlasti za početak organizirana
partizanskog otpora u Hrvatskoj odredile 27. srpnja, na temelju
prvog ispaljenog metka u mjestu Srbu u Lici, proglasivši ga Danom
ustanka hrvatskog naroda, iako je sisački odred osnovan tridesetak
dana prije.
Tek je uspostavom samostalne hrvatske države osnutak sisačkog
partizanskog odreda dobio zasluženo mjesto u suvremenoj hrvatskoj
povijesti i ulozi Hrvatske u antifašističkoj borbi.
I ove će godine visoka državna izaslanstva u sklopu obilježavanja
Dana antifaštičke borbe položiti vijence na spomenik Prvomu
sisačkom partizanskom odredu u Brezovici i na Oltaru domovine na
Medvedgradu.
Prije četiri godine, prigodom proslave 50. obljetnice pobjede
antifašističke koalicije, saborski je Odbor za njezino
obilježavanje objavio knjigu o ulozi i doprinosu Hrvatske
("Doprinos Hrvatske pobjedi antifašističke koalicije"). U knjizi
se ističe da je već potkraj 1942. gotovo polovica antifašističkog
pokreta na području bivše Kraljevine Jugoslavije bila organizirana
u Hrvatskoj. Od ukupno dva korpusa, devet divizija i 37 brigada, u
Hrvatskoj je djelovao jedan korpus, četiri divizije i 18 brigada s
oko 25.000 boraca. Novi zamah antifašistička je borba u Hrvatskoj
dobila kapitulacijom Italije u rujnu 1943. kad su zaplijenjene
velike količine oružja.
Te godine osnovano je i Zemaljsko antifašističko vijeće Hrvatske
(ZAVNOH), koje je predstavljalo politički i državnopravni temelj
uspostave Federalne Države Hrvatske. Odluke ZAVNOH-a bitna su
sastavnica Ustava današnje Republike Hrvatske.
Oko 470.000 stanovnika Hrvatske sudjelovalo je u NOB-u, što je bilo
nešto više od 11 posto tadašnjeg pučanstva. Po tim brojkama
Hrvatska je u vrhu država koje su se organizirano oduprle
fašističkim silama.
(Hina) im/sšh gk