GS: RAST HRVATSKOG GOSPODARSTVA LANI 2,7 POSTO

ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Preliminarne procjene realne stope rasta hrvatskog gospodarstva u 1998. godini kreću se na oko 2,7 posto, dok je u razdoblju od 1994. do 1997. hrvatsko gospodarstvo ostvarivalo prosječni godišnji rast iznad 6 posto, podatci su iz Izvješća o gospodarskom i socijalnom stanju koje je Hrvatskom državnom saboru podnijela Vlada RH.#L# Nakon što su u prva tri prošlogodišnja tromjesečja zabilježene stope rasta između 3,5 posto i 4,2 posto, u posljednjem tromjesečju zabilježen je negativan rast od 0,8 posto. Do usporavanja gospodarske aktivnosti u RH došlo je već tijekom lanjskog ljeta, jer je nakon srpnja otpočelo razdoblje mjesečnog porasta zaliha industrijskih proizvoda i pada industrijske proizvodnje. Fizički obujam industrijske proizvodnje, koja je rasla četiri godine za redom, od 3,1 posto u 1996. godini i 6,8 posto u 1997. godini, zabilježio je rast i lani, od 3,7 posto, tj. nakon uklanjanja sezonskog utjecaja 3,8 posto. No, porast proizvodnje u prvih osam prošlogodišnjih mjeseci iznosio je 6,9 posto, a nakon toga započeo je postepeni mjesečni pad indeksa industrijske proizvodnje. Uzroci tome padu, navodi se u Izvješću, bile su otežane mogućnosti zaduživanja na domaćem i inozemnom tržištu, visoka cijena kapitala, teškoće pri naplati potraživanja, smanjene stope rasta domaće potražnje, pa i izostanak veće turističke potrošnje. Obujam trgovine na malo lani je iskazao realni pad od 0,4 posto. Ocjenjuje se kako su pokrenuta negativna očekivanja usmjerila sektor stanovništva s potrošnje na štednju, i to u stranoj valuti. Prosječna godišnja inflacija, koja se mjerena cijenama na malo godišnje kretala na razini ispod četiri posto, prošle je godine radi uvođenja poreza na dodanu vrijednost iznosila 5,7 posto. Kako stoji u "Izvješću o gospodarskom i socijalnom stanju" najave monetarne i fiskalne politike za 1999. godinu idu u smjeru održavanja inflacije na razini do četiri posto godišnje. Od prošlogodišnjeg rujna do prosinca kuna je u odnosu na njemačku marku devalvirala oko četiri posto, navodi se u Izvješću te pojašnjava da je snažnija deprecijacija kune u odnosu na tu valutu u posljednjih nekoliko mjeseci izazvana povećanom potražnjom zbog dospijevanja otplata na strane zajmove, kao i zbog dospijevanja plaćanja uvoznih kredita uz relativno manje devizne priljeve nego prošlih godina. Razina tečaja u siječnju 1999. 7,3 posto nominalno je veća nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Prognozira se kako će se u ljetnim mjesecima ponovno vršiti pritisak na aprecijaciju hrvatske valute naspram marke zbog jačeg sezonalnog priljeva deviznih sredstava, ali i zbog prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija stranim investitorima za koju se očekuje da će biti realizirana tijekom jeseni. Nezaposlenost je posljednih nekoliko godina rasla kao posljedica demobilizacije vojnih snaga ali i restrukturiranja bivših društvenih poduzeća. Visoka stopa nezaposlenosti (17,6 posto na godišnjoj razini u 1998.), kao i konstantno smanjenje aktivnog stanovništva iniciralo je niz mjera države u smjeru smanjenja troškova rada, kao i poticanja zapošljavanja novih kadrova u drugoj polovini prošle godine, što bi, po očekivanjima Vlade, u narednom razdoblju trebale povećati zaposlenost. Lani je ukupno izvezeno roba u iznosu od 4,5 milijardi dolara ili 8,9 posto više nego godinu prije, dok je uvoz iznosio 8,4 milijardi dolara ili 7,9 posto manje. Najveći vanjskotrgovinski partneri Hrvatske zemlje su zapadne Europe s kojima Hrvatska obavlja oko 60 ukupnog uvoza i oko 50 posto izvoza roba. Strateški cilj Vlade RH ove godine ulazak je u Svjetsku trgovinsku organizaciju, što bi trebalo ubrzati pregovore sa članicama CEFTA- e koji su u tijeku. Pozitivan izvozni trend iz 1998. godine trebao bi biti dodatno osnažen izravnim poticajnim sredstvima državnog proračuna od 100 milijuna kuna koje se preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj dodjeljuju hrvatskim izvoznicima, dok će se kroz Međuministarsko vijeće za kreditiranje izvoza osigurati jamstva izvoznicima u iznosu od 700 milijuna kuna. Sve te mjere trebale bi poboljšati konkurentski položaj hratskih izvoznika, te potaknuti oporavak industrijske proizvodnje. Ograničeni pristup tržištu kapitala ali i nepovoljniji uvjeti zaduživanja usporili su brzinu porasta vanjskog duga. Krajem prošle godine ukupni vanjski dug iznosio je blizu 8,48 milijardi američkih dolara od čega 93 posto otpada na dugoročne zajmove. Napominje se da je više od 30 posto duga nasljeđeni dug od bivše SFRJ. S udjelom vanjskog duga u bruto društvenom proizvodu od 39 posto RH je još uvijek relativno nisko zadužena zemlja, iako u posljednje dvije godine relativna zaduženost pokazuje značajan uzlazni trend, navodi se u Izvješću. (Hina) alt ds