YU-BA-BG-HR-GOSPODARSTVO-POLITIKA-UNIJA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Organizacije/savezi AU 15. VI. DS SOROS: BALKAN TREBA PRETVORITI U CARINSKU UNIJU I UVESTI EURO AUSTRIJADER STANDARD15. VI. 1999.Soros: "Europa mora
platiti izgradnju BalkanaList objavljuje interview Erica Freya i Hansa Rauschera s "međunarodnim financijerom i filantropom" Georgem Sorosom. Tema razgovora: obnova Balkana i euro."George Soros poklanja svake godine stotine milijuna dolara za filantropske programe uglavnom u istočnoj Europi (ali i u Sjedinjenim Državama - za nadzor vatrenog oružja. Neće sufinancirati obnovu Kosova ('To je prevelik zalogaj za mene'), ali podupire plan za cijeli Balkan, čije bi ključne točke bile ukidanje svih carina, odšteta EU-a u visini pet milijardi eura i uvođenje eura na Balkan.- Obnova Bosne baš ne može biti nazvana uspjehom. Što bismo na Kosovu mogli bolje napraviti?= Bosna je jednostavno premala. Tamo nema poslovne aktivnosti, potrebno je veće područje te stoga smatram vrlo dobrim prijedlog bruxelleskog savjetodavnog tijela CEPS (Centre for European Policy Studies - Centar za europske političke studije - op. prev.) o pretvaranju čitave balkanske regije u carinsku uniju, dakle o
ije-Organizacije/savezi
AUSTRIJA
DER STANDARD
15. VI. 1999.
Soros: "Europa mora platiti izgradnju Balkana
List objavljuje interview Erica Freya i Hansa Rauschera s
"međunarodnim financijerom i filantropom" Georgem Sorosom. Tema
razgovora: obnova Balkana i euro.
"George Soros poklanja svake godine stotine milijuna dolara za
filantropske programe uglavnom u istočnoj Europi (ali i u
Sjedinjenim Državama - za nadzor vatrenog oružja. Neće
sufinancirati obnovu Kosova ('To je prevelik zalogaj za mene'), ali
podupire plan za cijeli Balkan, čije bi ključne točke bile ukidanje
svih carina, odšteta EU-a u visini pet milijardi eura i uvođenje
eura na Balkan.
- Obnova Bosne baš ne može biti nazvana uspjehom. Što bismo na
Kosovu mogli bolje napraviti?
= Bosna je jednostavno premala. Tamo nema poslovne aktivnosti,
potrebno je veće područje te stoga smatram vrlo dobrim prijedlog
bruxelleskog savjetodavnog tijela CEPS (Centre for European Policy
Studies - Centar za europske političke studije - op. prev.) o
pretvaranju čitave balkanske regije u carinsku uniju, dakle o
ukidanju carina i o istodobnom plaćanju financijske odštete
vladama za gubitak prihoda. Trebala bi biti uspostavljena neka
vrsta asocijacije s EU zato što, primjerice, zemlja poput Hrvatske
ne želi biti dijelom Balkana već Europe. Obuhvati li ta
asocijacija, primjerice, Bugarsku i Rumunjsku, koje će također
jednog dana biti kandidati za prijem u EU, te budu li ukinute carine
između te dvije zemlje, one će automatski postati i članicama
europske carinske unije.
- Tko bi trebao financirati taj plan?
= Europa. Sasvim je jasno da je to europski problem i ja
preporučujem sljedeće: ne tražite novac u Sjedinjenim Državama. U
tom će pogledu određenu ulogu odigrati i međunarodni financijski
instituti poput Svjetske banke, ali u osnovi je riječ o Europi.
- Predlažete da balkanske zemlje preuzmu euro. Ne bi li ga taj potez
dodatno oslabio?
= Te su zemlje, naravno, slučajevi za odjel intenzivne njege ali
njihov brutto gospodarski proizvod manji je od onog Nizozemske te
taj potez stoga ne bi bitno utjecao na stanje. Osim toga, euro je u
stvarnosti ionako izborna valuta u ovim krajevima. Za
stabilizaciju gospodarstva tih zemalja treba nam monetarno tijelo
i subvencija EU-a u visini pet milijardi eura. Taj bi potez možda
uistinu ohrabrio one koji ioanko priželjkuju dodatno slabljenje
eura ali bi u stvarnosti njegove posljedice bile vrlo blage.
- Hoćete li sudjelovati u obnovi?
= Neće priložiti 50 milijuna dolara kao u Bosni - to je nešto što
mora napraviti Europa.
- Upravo ste bili u Rusiji a Vaša izjava o gospodarskom stanju bila
je relativno optimistična...
= Još nisam odbacio svaku nadu.
- Kako ocjenjujete ruske postupke na Kosovu? Nije li to znak za
uzbunu koji poručuje da vojska djeluje na svoju ruku?
= Ne smatram taj potez znakom za uzbunu. Rusija je zapravo na Kosovu
odigrala izuzetno korisnu ulogu. Europa duguje Rusiji zahvalnost
za to. Bili smo u jako teškom položaju i Rusi su nam pomogli da se
izvučemo. Naravno, njihovo je stajalište diktirala potreba za
zapadnom gospodarskom pomoći ali imaju i svoje unutarpolitičke
bojazni i moraju voditi računa o svojim nacionalistima. Poslavši
svoje postrojbe na Kosovo prije NATO-a uzeli su u obzir te
nesklonosti. No, držim da taj potez ne bi trebao uznemirivati -
siguran sam da Rusija više vodi računa o međunarodnim odnosima. Oni
su jednostavno istaknuli zastavu - bio je to jednostavno pametan
manevar, koji je Jeljcin očigledno odobrio.
- Kakve ste zaključke izvukli iz rata na Kosovu?
= Očajan sam zbog tog rata. Uistinu sam se zamislio jer sam bio
zagovornik tvrdog stava prema Miloševiću i to sam i rekao nekim
odlučujućim ljudima. Stoga imam osjećaj osobne odgovornosti za
posljedice. Moram reći da imamo sreće što je Milošević popustio ali
bili smo u strašnoj situaciji budući da su bombardiranja postigla
upravo suprotan rezultat od očekivanog. Nemam osjećaj pobjede.
Nadalje, nakon tih događaja uistinu moramo razmisliti o globalnoj
sigurnosnoj arhitekturi. Treba ranije početi s prevencijom, ranije
se suprotstaviti razvoju diktature. Moramo snažnije forsirati naš
cilj otvorenog društva.
- No, nitko prije deset godina nije znao koliko će opasan postati
Milošević.
= Tada sam vrlo jasno čuo zvonjavu na uzbunu - zašto ih nisu čuli i
drugi ljudi? U proljeće 1990. Jugoslavija je bila u boljem položaju
nego Poljska. Tada je Milošević opljačkao državnu blagajnu kako bi
financirao svoj izbor i uništio jugoslavensku valutu. Zazvonila su
zvona na uzbunu ali nitko nije ništa poduzeo. Da smo ranije
zaprijetili intervencijom, bili bismo uspješniji jer bi javno
mnijenje u Jugoslaviji možda ranije reagiralo.