FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 15. VI. DS SOROS: BALKAN TREBA PRETVORITI U CARINSKU UNIJU I UVESTI EURO

YU-BA-BG-HR-GOSPODARSTVO-POLITIKA-UNIJA-Politika-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Organizacije/savezi AU 15. VI. DS SOROS: BALKAN TREBA PRETVORITI U CARINSKU UNIJU I UVESTI EURO AUSTRIJADER STANDARD15. VI. 1999.Soros: "Europa mora platiti izgradnju BalkanaList objavljuje interview Erica Freya i Hansa Rauschera s "međunarodnim financijerom i filantropom" Georgem Sorosom. Tema razgovora: obnova Balkana i euro."George Soros poklanja svake godine stotine milijuna dolara za filantropske programe uglavnom u istočnoj Europi (ali i u Sjedinjenim Državama - za nadzor vatrenog oružja. Neće sufinancirati obnovu Kosova ('To je prevelik zalogaj za mene'), ali podupire plan za cijeli Balkan, čije bi ključne točke bile ukidanje svih carina, odšteta EU-a u visini pet milijardi eura i uvođenje eura na Balkan.- Obnova Bosne baš ne može biti nazvana uspjehom. Što bismo na Kosovu mogli bolje napraviti?= Bosna je jednostavno premala. Tamo nema poslovne aktivnosti, potrebno je veće područje te stoga smatram vrlo dobrim prijedlog bruxelleskog savjetodavnog tijela CEPS (Centre for European Policy Studies - Centar za europske političke studije - op. prev.) o pretvaranju čitave balkanske regije u carinsku uniju, dakle o
ije-Organizacije/savezi AUSTRIJA DER STANDARD 15. VI. 1999. Soros: "Europa mora platiti izgradnju Balkana List objavljuje interview Erica Freya i Hansa Rauschera s "međunarodnim financijerom i filantropom" Georgem Sorosom. Tema razgovora: obnova Balkana i euro. "George Soros poklanja svake godine stotine milijuna dolara za filantropske programe uglavnom u istočnoj Europi (ali i u Sjedinjenim Državama - za nadzor vatrenog oružja. Neće sufinancirati obnovu Kosova ('To je prevelik zalogaj za mene'), ali podupire plan za cijeli Balkan, čije bi ključne točke bile ukidanje svih carina, odšteta EU-a u visini pet milijardi eura i uvođenje eura na Balkan. - Obnova Bosne baš ne može biti nazvana uspjehom. Što bismo na Kosovu mogli bolje napraviti? = Bosna je jednostavno premala. Tamo nema poslovne aktivnosti, potrebno je veće područje te stoga smatram vrlo dobrim prijedlog bruxelleskog savjetodavnog tijela CEPS (Centre for European Policy Studies - Centar za europske političke studije - op. prev.) o pretvaranju čitave balkanske regije u carinsku uniju, dakle o ukidanju carina i o istodobnom plaćanju financijske odštete vladama za gubitak prihoda. Trebala bi biti uspostavljena neka vrsta asocijacije s EU zato što, primjerice, zemlja poput Hrvatske ne želi biti dijelom Balkana već Europe. Obuhvati li ta asocijacija, primjerice, Bugarsku i Rumunjsku, koje će također jednog dana biti kandidati za prijem u EU, te budu li ukinute carine između te dvije zemlje, one će automatski postati i članicama europske carinske unije. - Tko bi trebao financirati taj plan? = Europa. Sasvim je jasno da je to europski problem i ja preporučujem sljedeće: ne tražite novac u Sjedinjenim Državama. U tom će pogledu određenu ulogu odigrati i međunarodni financijski instituti poput Svjetske banke, ali u osnovi je riječ o Europi. - Predlažete da balkanske zemlje preuzmu euro. Ne bi li ga taj potez dodatno oslabio? = Te su zemlje, naravno, slučajevi za odjel intenzivne njege ali njihov brutto gospodarski proizvod manji je od onog Nizozemske te taj potez stoga ne bi bitno utjecao na stanje. Osim toga, euro je u stvarnosti ionako izborna valuta u ovim krajevima. Za stabilizaciju gospodarstva tih zemalja treba nam monetarno tijelo i subvencija EU-a u visini pet milijardi eura. Taj bi potez možda uistinu ohrabrio one koji ioanko priželjkuju dodatno slabljenje eura ali bi u stvarnosti njegove posljedice bile vrlo blage. - Hoćete li sudjelovati u obnovi? = Neće priložiti 50 milijuna dolara kao u Bosni - to je nešto što mora napraviti Europa. - Upravo ste bili u Rusiji a Vaša izjava o gospodarskom stanju bila je relativno optimistična... = Još nisam odbacio svaku nadu. - Kako ocjenjujete ruske postupke na Kosovu? Nije li to znak za uzbunu koji poručuje da vojska djeluje na svoju ruku? = Ne smatram taj potez znakom za uzbunu. Rusija je zapravo na Kosovu odigrala izuzetno korisnu ulogu. Europa duguje Rusiji zahvalnost za to. Bili smo u jako teškom položaju i Rusi su nam pomogli da se izvučemo. Naravno, njihovo je stajalište diktirala potreba za zapadnom gospodarskom pomoći ali imaju i svoje unutarpolitičke bojazni i moraju voditi računa o svojim nacionalistima. Poslavši svoje postrojbe na Kosovo prije NATO-a uzeli su u obzir te nesklonosti. No, držim da taj potez ne bi trebao uznemirivati - siguran sam da Rusija više vodi računa o međunarodnim odnosima. Oni su jednostavno istaknuli zastavu - bio je to jednostavno pametan manevar, koji je Jeljcin očigledno odobrio. - Kakve ste zaključke izvukli iz rata na Kosovu? = Očajan sam zbog tog rata. Uistinu sam se zamislio jer sam bio zagovornik tvrdog stava prema Miloševiću i to sam i rekao nekim odlučujućim ljudima. Stoga imam osjećaj osobne odgovornosti za posljedice. Moram reći da imamo sreće što je Milošević popustio ali bili smo u strašnoj situaciji budući da su bombardiranja postigla upravo suprotan rezultat od očekivanog. Nemam osjećaj pobjede. Nadalje, nakon tih događaja uistinu moramo razmisliti o globalnoj sigurnosnoj arhitekturi. Treba ranije početi s prevencijom, ranije se suprotstaviti razvoju diktature. Moramo snažnije forsirati naš cilj otvorenog društva. - No, nitko prije deset godina nije znao koliko će opasan postati Milošević. = Tada sam vrlo jasno čuo zvonjavu na uzbunu - zašto ih nisu čuli i drugi ljudi? U proljeće 1990. Jugoslavija je bila u boljem položaju nego Poljska. Tada je Milošević opljačkao državnu blagajnu kako bi financirao svoj izbor i uništio jugoslavensku valutu. Zazvonila su zvona na uzbunu ali nitko nije ništa poduzeo. Da smo ranije zaprijetili intervencijom, bili bismo uspješniji jer bi javno mnijenje u Jugoslaviji možda ranije reagiralo.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙