ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Neusklađenost proizvodnje s potrebama potrošnje, kao i nepostojanje podataka o pravom stanju na tržištu pojedinih proizvoda veliki je problem domaćeg agrara, istaknuto je na današnjem sastanku
gospodarstvenika iz područja stočarstva, proizvodnje kukuruza i stočne hrane u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Kako bi se poboljšalo sadašnje stanje nužno je uvesti učinkovitije i realnije poticaje domaćim proizvođačima i prerađivačima te donijeti zakon o prometu stokom, mesom i mesnim prerađevinama.
ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Neusklađenost proizvodnje s potrebama
potrošnje, kao i nepostojanje podataka o pravom stanju na tržištu
pojedinih proizvoda veliki je problem domaćeg agrara, istaknuto je
na današnjem sastanku gospodarstvenika iz područja stočarstva,
proizvodnje kukuruza i stočne hrane u Hrvatskoj gospodarskoj
komori (HGK). Kako bi se poboljšalo sadašnje stanje nužno je uvesti
učinkovitije i realnije poticaje domaćim proizvođačima i
prerađivačima te donijeti zakon o prometu stokom, mesom i mesnim
prerađevinama. #L#
Po ocjeni Antuna Knapića, predsjednika Udruženja stočarstva pri
HGK, u poljoprivredu je potrebno usmjeriti minimalno pet milijardi
kuna proračunskih sredstava, jer se bez toga neće moći odgovoriti
izazovima ulaska u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).
Nered na tržištu stoke i mesa doveo je do situacije u kojoj domaća
proizvodnja ne može podmiriti potebe potrošnje, a istodobno se
proizvedene količine teško plasiraju na tržište što dovodi do
stvaranja umjetnih viškova.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od početka 1990.
zabilježen je pad proizvodnje svih vrsta stoke u Hrvatskoj, dok je
tijekom prošle godine taj trend zaustavljen u nekim segmentima
stočarstva. Tako je, primjerice porastao broj svinja u odnosu na
godinu prije, i to 16,8 posto, ovaca za 14,3 posto i peradi za 9,2
posto. Broj goveda i dalje je u padu.
Proizvodnja mlijeka i dalje je najvitalniji dio hrvatskog
stočarstva, čemu su pomogle mljekare kreditnim linijama za
povećanje stada te poticaji za mlijeko koji čine 82 posto ukupno
isplaćenih poticaja u stočarstvu. Prošle je godine ukupno
proizvedeno 633 milijuna litara mlijeka ili 1,9 posto više nego u
1997., dok je proizvodnja jaja uvećana 1,7 posto na 818 milijuna
komada. Otkup mlijeka povećan je gotovo 20 posto u odnosu na 1997.,
tj. otkupljeno je 377,5 milijuna litara.
Tijekom prošle godine započeo je i oporavak proizvodnje u
industriji stočne hrane, što se nastavilo i u ovoj godini. Tako je u
prva tri ovogodišnja mjeseca proizvedeno 122.452 tone krmnih
smjesa, što je 1,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.
Proizvodnja kukuruza lani je smanjena 9,6 posto u odnosu na godinu
ranije, tj. proizvedeno je 1,9 milijuna tona kukuruza. Njegova
prosječna otkupna cijena lani je bila dosta niža nego prethodnih
godina, iznosila je nešto više od 0,50 kn/kg, čime se može objasniti
i pad otkupa kukuruza u prošloj godini.
Prema podacima Gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočara,
tržna cijena kukuruza kao sirovine za tov stoke i stočnu hranu
kretala se od rujna prošle godine do ožujka ove godine između 40 i 60
lipa po kilogramu, da bi u ovogodišnjem travnju cijena porasla na 70
do 80 lipa po kilogramu, a očekuje se i njezin daljnji rast.
(Hina) tp ds