ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe, koji je u četvrtak prihvaćen na ministarskoj konferenciji u Koelnu, po svom sveobuhvatnom i koherentnom pristupu, strateškim ciljevima i angažiranju svih relevantnih
međunarodnih čimbenika, predstavlja do sada najambiciozniji pokušaj Zapada da uvede trajni mir, prosperitet i stabilnost na demokratski, gospodarski i integracijski zaostali jugoistok Europe.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe,
koji je u četvrtak prihvaćen na ministarskoj konferenciji u Koelnu,
po svom sveobuhvatnom i koherentnom pristupu, strateškim ciljevima
i angažiranju svih relevantnih međunarodnih čimbenika,
predstavlja do sada najambiciozniji pokušaj Zapada da uvede trajni
mir, prosperitet i stabilnost na demokratski, gospodarski i
integracijski zaostali jugoistok Europe.#L#
Konačni tekst Pakta u Koelnu su prihvatili ministri vanjskih
poslova i predstavnici 28 zemalja, 15 međunarodnih organizacija i
pet regionalnih inicijativa. Među najaktivnijim sudionicima
konferencije bilo je i izaslanstvo Republike Hrvatske, koje je
vodio ministar vanjskih poslova Mate Granić.
Pakt o stabilnosti na 14 stranica razrađuje pitanja sudionika i
njihovih uloga, načela i normi, ciljeva, donatora, primjenu i
mehanizam preispitivanja, te u posebnom aneksu metodologiju i
oblasti djelovanja Regionalnog stola za jugoistočnu Europu i
radnih stolova, kao mehanizama svog djelovanja.
U Paktu se zemlje i organizacije dijele na dvije skupine -
sudionike, u kojima je devet zemalja regije, EU, SAD, Rusija, te
predsjedavajući OESS-a i predstavnik Vijeća Europe; i potpornu
skupinu kojoj su Japan, Kanada, NATO, UN i druge međunarodne
organizacije, financijske institucije i regionalne inicijative.
U uvodu Pakta zemlje u Regiji se obvezuju na suradnju unutar
Međunarodne zajednice na razvoj zajedničke strategije stabilnosti
i rasta i otklanjanje strukturalnih nedostataka i neriješenih
pitanja kao zaloga demokratskog i ekonomskog razvoja.
Posebno se bilježi činjenica da Pakt o stabilnost ima prioritetni
značaj u Novoj transatlanskoj agendi i političkom dijalogu EU -
Rusija. Riješenju kosovskog sukoba pridaje se kritična važnost za
ispunjenje ciljeva Pakta. Pakt među svojim načelima i normama
reafirmira ona sadržana u Povelji UN-a, Završnom dokumentu iz
Helsinkija, Pariškoj povelji, Kopenhaškom dokumentu i
konvencijama VE.
Kao estencijalni element Pakta ističu se bilateralni i
multilateralni sporazumi o dobrosusjedskoj suradnji među zemljama
u regiji. Sudionici Pakta proglašavaju se odgovornim svojim
građanima i jedni drugima za poštivanje normi i načela OESS-a i
provedbu preuzetih obveza.
Ugrađivanje jugoistočne Europe u Euroatlantski sustav, koje je
izazvalo najviše sporenja tijekom usuglašavanja teksta,
definirano je i među načelima i među ciljevima Pakta.
Zemlje regije tu se obvezuju na nastavak demokratskih i
gospodarskih reformi te bilateralne i regionalne suradnje kako bi
"na individualnoj osnovi napredovali u euroatlantskim
integracijama". Članice EU i ostale zemlje i organizacije
sudionice obvezuju se "poduzeti sve napore" da im na tom putu
pomognu. Pritom se afirmira pravo svake države na slobodan izbor
sigurnosnih aranžmana, ugovora ili saveza. Utvrđuje se da će
"zemljama koje teže integracijama u euroatlantske strukture
primjena Pakta pomoći u ostvarivanju njihovih ciljeva".
Pakt o stabilnosti ima za cilj ojačati zemlje jugoistočne Europe u
nastojanju da unapređuju mir, demokraciju, poštivanje ljudskih
prava i gospodarski prosperitet kako bi ostvarile stabilnost u
cijeloj regiji.
S tim su se ciljem sudionici obvezali na suradnju u sljedećim
područjima:
- sprečavanju i okončanju napetosti i kriza kao preduvjeta
stabilnosti;
- sazrijevanju demokracije, utemljenom na slobodnim i poštenim
izborima, vladavini prava i punom poštivanju ljudskih prava i
temeljnih sloboda;
- stvaranju miroljubivih i dobrosusjedskih odnosa u regiji;
- očuvanju multinacionalnosti i multietičnosti zemalja u regiji i
zaštiti manjina;
- stvaranju tržišnih gospodarstava i širenju kruga prosperiteta za
sve svoje građane;
- jačanju ekonomske suradnje u regiji i suradnji s europskim i
svjetskim tržištem, uključujući osnivanje slobodnih trgovinskih
zona;
- borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije i terorizma;
- sprečavanju prisilnog raseljavanja stanovništva;
- omogućavanju sigurnog i slobodnog povratka svih izbjeglica i
raseljenih osoba u njihove domove;
- stvaranju uvjeta za zemlje jugoistočne Europe za punu integraciju
u političke, gospodarske i sigurnosne strukture po njihovu
izboru.
(nastavlje se...)
(Hina) dhai dr