ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Pod pokroviteljstvom predsjednika Franje Tuđmana danas je u Hrvatskome narodnom kazalištu svečano obilježena 55. obljetnica Kongresa hrvatskih kulturnih radnika, održana prvi put u Topuskome 1944. Skup je
priredio hrvatski Savez antifašističkih boraca, a u ime Predsjednika skupu se obratio Nedjeljko Mihanović.
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Pod pokroviteljstvom predsjednika
Franje Tuđmana danas je u Hrvatskome narodnom kazalištu svečano
obilježena 55. obljetnica Kongresa hrvatskih kulturnih radnika,
održana prvi put u Topuskome 1944. Skup je priredio hrvatski Savez
antifašističkih boraca, a u ime Predsjednika skupu se obratio
Nedjeljko Mihanović.#L#
"Najviši hrvatski kulturni radnici sastali su se 1944. u Topuskom
kako bi otvorili nove nacionalne perspektive u još neizvjesnoj
budućnosti", rekao je Mihanović, napomenuvši kako je taj kongres
bio jedinstven primjer u okupiranoj Europi.
Ocijenivši kako je kongres "obilježio poglavlje povijesti
humanističkoga, moralnog i intelektualnog uspona hrvatskog
naroda", Mihanović je istaknuo da se hrvatski narod "potvrdio
samosviješću izraženom otporom boljševističkim strujama, a
slijedeći vlastitu ideju socijalizma".
Također je rekao kako danas možemo objektivno ocijeniti vrijednost
ideja koje su "iz srpskih boljševičkih krugova označene kao
revizionističke". Prevagom boljševizma u poraću duh kongresa bio
je spaljen na lomači, istaknuo je Mihanović te dodao kako su "unatoč
tome ideje kongresa ostale žive i vjerne težnji za uspostavom nove
koncepcije socijalizma, sa širim humanističkim aspektima".
Usprotiviši se Mihanovićevoj tvrdnji o "novim socijalističkim
idejama na kongresu", akademik Ivan Supek je kazao kako je u vrijeme
u kojem se kongres održavao "aktualan bio spor između demokratskih
i boljševičkih struja u NOB-u". Objasnio je kako je "demokratska
struja, s Andrijom Hebrangom na čelu, držala neprihvatljivom ideju
borbe hrvatskog naroda u kojoj ne sudjeluje Hrvatska seljačka
stranka, koja je tada jedina imala potporu naroda". "Da bi se
pravilno shvatio NOB u Hrvatskoj, potrebno je stalno imati na umu
taj sukob", kazao je Supek.
Istaknuo je kako je kongres snažno utjecao na 3. zasjedanje ZAVNOH-
a na kojem je donesen privremeni ustav, koji je predviđao
višestranačje, slobodu vjere i mišljenja te privatno vlasništvo u
novoj Hrvatskoj. "Prevaga boljševičke struje NOB-a bila je razlog
što se kongres prešućivao u poratnoj Jugoslaviji", ocijenio je
Supek.
Na svečanosti su govorili i Mihajlo Ogrizović, Joža Horvat, Maja
Hribar-Ožegović i Zlatko Prica.
U kulturnoumjetničkom programu sudjelovao je Zbor "Emil Cossetto"
i Zbor "Lira".
(Hina) ibob mc