POSLOVNI PREGLED, BROJ 108

POSLOVNI PREGLED broj 108 5. - 11. lipnja 1999. SADRŽAJ: ? USKORO NOVI CARINSKI ZAKON 2 ? VLADA IZ PRORAČUNSKE ZALIHE ODOBRILA NEKOLIKO SANACIJSKIH KREDITA 3 ? PRIVREMENA ZABRANA UVOZA PROIZVODA IZ BELGIJE, NIZOZEMSKE I FRANCUSKE 3 ? AZTN: DOPUŠTENA KONCENTRACIJA VJESNIKA I HRVATSKE TISKARE 3 ? PRVA PROIZVODNJA PLINA IZ SJEVERNOG JADRANA KREĆE NAJESEN 3 ? INA-PLIN GODIŠNJE PROIZVEDE 270.000 TONA UKAPLJENOG PLINA 4 ? SLABIJI REZULTATI HŽ-A U TRAVNJU 4 ? NOVI PREDSJEDNIK "Đ. ĐAKOVIĆA" BARTOL JERKOVIĆ 4 ? U LUCI PLOČE ZBOG NATO-OVIH NAPADA ŠTETE PREMAŠILE DESET MILIJUNA KUNA 5 ? OLT OSTVARIO GUBITAK OD ŠEST MILIJUNA KUNA 5 ? PREDSTAVLJENI PROIZVODI TVRTKE DANFOSS D.O.O. 5 ? LURA D.D. POČINJE S POSLOVANJEM OD SRPNJA 5 ? UVOZ SOLI OTEŽAVA POSLOVANJE SOLANE PAG 5 ? McDONALD'S I U VARAŽDINU 6 ? "GALEB" OSTVARIO 2,5 MILIJUNA KUNA DOBITI 6 ? VLADA O NASTAVKU RAZGOVORA S MEĐUNARODNIM MONETARNIM FONDOM 6 ? STAND BY ARANŽMAN S MMF-OM U KOLOVOZU? 6 ? HRVATSKA IMA NAJVEĆE GUBITKE ZBOG KOSOVSKOG SUKOBA 7 ? MINISTAR HERAK U NIZOZEMSKOJ 7 ? OSNAŽITI ROBNU RAZMJENU HRVATSKE I NORVEŠKE 7 ? POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI HGK I UDRUŽENJA NORVEŠKIH KOMORA 7 ? SINDIKALCI HRVATSKIH POŠTA I TELEKOMUNIKACIJA TRAŽE RAZGOVOR S MATEŠOM 8 ? SINDIKATI ZAHTIJEVAJU PREGOVORE O STANJU U BRODOGRADNJI 8 ? NEZADOVOLJNI HRVATSKI RIBARI OD MATEŠE ZAHTJEVAJU RJEŠAVANJE PROBLEMA 8 ? NAGRADE IZLAGAČIMA NA ZV-U 8 ? ODRŽAN SUSRET BANKARA 8 ? MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM 8 ? KRAJEM TRAVNJA 21,6 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH OBVEZA 9 ? NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA POVEĆANI 1,8 POSTO 9 ? PROIZVOĐAČKE CIJENE U SVIBNJU NIŽE 0,1 POSTO 9 ? CIJENA NA MALO U SVIBNJU POVEĆANE 0,7 POSTO 10 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U TRAVNJU 2.872 KUNE 10 ? U TRAVNJU 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH 10 ? U HRVATSKOJ 15 POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI 10 ? D&B: RIZIK ULAGANJA U HRVATSKU I DALJE ISTI 10 ? HBOR U PROŠLOJ GODNI ODOBRIO 1,46 MILIJARDI KUNA KREDITA 11 ? ZA ZAGREBAČKU BANKU PROŠLA GODINE TEŠKA, ALI USPJEŠNA 11 ? MEĐIMURSKA BANKA - DIVIDENDA 28 KUNA PO DIONICI 11 ? NA DOMAĆIM TRŽIŠTIMA KAPITALA U SVIBNJU ZAMIJEĆEN RAST PROMETA 11 ? VTV POVEĆAO BROJ ČLANOVA - ČETIRI TVRTKE ISKLJUČENE 12 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 12 ? VIJESTI IZ SVIJETA 13 ? POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNE OSOBE 15 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA USKORO NOVI CARINSKI ZAKON Na ovotjednoj je otvorenoj sjedinici, između ostaloga, hrvatska Vlada: - u saborsku proceduru uputila Konačni prijedlog carinskog zakona kojim se carinski postupak ujednačava s postupkom u Europskoj uniji. Prijedlog predviđa i povlastice za hrvatske povratnike iz iseljeništva koji bi svoju imovinu, predmete iz kućanstva koje su upotrebljavali najmanje godinu dana mogli uvesti bez carine i PDV-a. Novi carinski zakon usklađen je s obvezama za pristupanje Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), a najznačajnije promjene uvjetovane su potrebom liberalizacije, te stvaranja pretpostavki za ubrzavanje carinskog postupka. U odnosu na prvo saborsko čitanje, prijedlog je dopunjen i odredbom o jedinstvenoj carinskoj stopi za robe u putničkom prometu. U slučaju shoppinga, građani za robu čija vrijednost prelazi 300 kuna plaćali bi carinu od deset posto plus PDV. Zamjenik ministra financija Mijo Jukić najavio je da se uz novi carinski zakon, koji bi se primjenjivao od 1. siječnja 2000., priprema i novi jedinistveni carinski dokument; - u drugo čitanje Hrvatskom državnom saboru uputila i izmjene Zakona o trgovini kojima se uz ostalo određuje zaštita domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, zaštitne i antidamping mjere i mjere protiv subvencioniranog uvoza; - prihvatila godišnje izvješće Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za prošlu godinu. HBOR je tijekom 1998. odobrila zajmove u visini 1,46 milijardi kuna, a najviše je sredstava (otprilike 477 milijuna) odobreno turističkom gospodarstvu. Ukupno je odobreno 5.191 zajam; - prihvatila program mjera za sanaciju tekstilne tvrtke Kninjanka d.d. iz Knina. Ukupne obveze Kninjanke na kraju prošle godine iznosile su 1,09 milijuna kuna, a Vlada je donijela odluku kojom se preporuča otpis dospjelih potraživanja i to Hrvatske banke za obnovu i razvoj (otpis glavnice i kamata) u iznosu od 114.753 kuna, te Hrvatske elektroprivrede (HEP) u visini od 111.939 kuna. Vlada je, nadalje, odobrila Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) prijenos dionica Kninjanke, koje fond ima u svom portfelju, za namirenje obveza tvrtke prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) u iznosu od 71.695 kuna, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 45.264 kuna, te zaposlenicima u visini 143.760 kuna. Kako bi Kninjanka podmirila svoja dugovanja od 590.861 kuna prema splitskoj tvrtki Gradska sigurnost, Vlada je odlučila da HFP prenesu dionice solinske tvrtke Čuvar, koje ima u svom portfelju, toj splitskoj tvrtki; - odlučila da boravišne pristojbe u idućoj godini ostavi na razini ovogodišnjih, ali se kao poticaj nautičkom turizmu već ove godine snižava godišnji paušalni iznos pristojbe za stalni vez u lukama nautičkog turizma i to sa dosadašnjih 400 kuna na 200 kuna; - prihvatila nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kojim se uređuje i razgraničava nadležnost kod raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Prema tom prijedlogu o trajnim oblicima raspolaganja i koncesiji odlučivalo bi se na razini države, a o zakupu i služnosti plodouživanja na razini županija. Hrvatska vlada odlučivala bi o darovanju poljoprivrednih zemljišta dok bi o prodaji i darovanju državnog poljoprivrednog zemljišta hrvatskim braniteljima odlučivalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Predložene su i izmjene odredaba koje se odnose na raspored sredstava ostvarenih od zakupnine i prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta tako da 50 posto prihoda pripada proračunu županije, a drugih 50 posto proračunu općine ili grada na čijem se području zemljište nalazi. Nacrtom prijedloga preciziraju se i odredbe koje reguliraju upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kod kaznenih odredbi odgovornost za neodržavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta sužena je samo na pravne osobe, te - dala državno jamstvo poljoprivrednoj zadruzi Osatina iz Koritne za kreditno zaduženje, dok je suglasnost i državno jamstvo za zaduženje Vlada odobrila gradu Imotskom za program kapitalnih ulaganja te javnom poduzeću Hrvatske željeznice. Vlada je dala suglasnost gradu Ogulinu za izdavanje jamstva za zaduženje tvrtke Vodovod i kanalizacija d.o.o., te gradu Šibeniku za davanje jamstva po kreditnom zaduženju tvrtke Čempres. Poljoprivredna zadruga Osatina zadužit će se kod Hypo banke Klagenfurt, u iznosu od 1,9 milijuna DEM, a ta će sredstva zadruga iskoristiti za investicijski projekt izgradnje sušare i silosa za sušenje i skladištenje ratarskih kultura. Rok otplate zajma je šest godina, uz šest mjeseci počeka, uz kamatnu stopu od 7,5 posto godišnje, koja je promjenjiva i vezana uz tromjesečni EURIBOR. Grad Imotski uzet će kredit u visini od osam milijuna kuna kod Hypo Alpe Adria banke, a za program kapitalnih ulaganja na području grada. Rok otplate zajma je 12 godina, uz godišnju kamatnu stopu od 7,5 posto i poček od dvije godine. Programom je predviđeno uređenje i modernizacija prometnica na području grada, izgradnja kanalizacije za novo naselje stradalnika Domovinskog rata, te program vodoopskrbe Vinjana Gornjih. Hrvatske željeznice zadužit će se kod Hypo banke Croatia, u iznosu od 6,25 milijuna DEM. Ta će sredstva HŽ iskoristiti za nabavu kotača, osovinskih sklopova i bandaža od tvrtke Friul Export S.p.A iz Trsta. Rok otplate kredita je pet godina. Vlada je gradu Ogulinu dala suglasnost za jamstvo koje će taj grad dati trgovačkom društvu Vodovod i kanalizacija d.o.o. radi zaduženja kod Hrvatskih voda, a za otplatu robnog kredita tvrtke Thyssen Guss AG, u iznosu od 303.305 DEM. Istodobno, gradu Šibeniku je dana suglasnost za izdavanje jamstva po kreditnom zaduženju tvrtke Čempres kod Jadranske banke. Kredit iznosi 1,3 milijuna kuna, a otplaćivat će se pet godina, uz kamatnu stopu od 11,5 posto na godinu. Ta će sredstva tvrtka Čempres iskoristiti za proširenje gradskog groblja Kvanj. VLADA IZ PRORAČUNSKE ZALIHE ODOBRILA NEKOLIKO SANACIJSKIH KREDITA Na ovotjednom zatvorenom dijelu sjednice Vlada RH, među ostalim, odobrila je dio sredstava za sanacijske kredite na teret tekuće zalihe Državnog proračuna za ovu godinu. Izmijenjena je odluka o državnom jamstvu Riječkoj banci d. d. kako bi hotelska društva iz Crikvenice, Opatije i Raba ranije dobivene kredite počelia otplaćivati s pomakom od godine dana. Vlada je zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da javnim natječajem objavi prodaju dionica iz svog portfelja Valjaonice čelika d. d. iz Kumrovca, pod posebnim potanko određenim uvjetima, budući da je raskinut ugovor s dosadašnjim većinskim vlasnikom i malim dioničarima. Odobren je sanacijski kredit tvrtki Graditelj d. d. iz Vinkovaca za podmirenje obveza prema zaposlenima za dio neisplaćenih bruto plaća. Na tetet tekuće proračunske zalihe odobren je iznos za isplatu zaostalih plaća zaposlenima u Pamučnoj industriji Duga Resa d. d. kao i za isplatu jedne bruto plaće zaposlenima u VUPIK-u d.d. Vlada je odobrila pokretanje postupaka za sklapanje Memoranduma o liberalizaciji trgovine s Ukrajinom, te za potpisivanje Protokola o vodi i zdravlju. Prihvaćena su izvješća o pregovorima s Talijanskom Republikom o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja, s Državom Izrael o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja i s Republikom Estonijom o trgovini i gospodarskoj surdnji. Isto tako, Vlada je ovlastila Milana Kovača, ministra zaduženog za provođenje posebnih odnosa između RH i Federacije BiH i odnosa s BiH da potpiše anekse Sporazuma o posebnim odnosima. Uz do sada imenovane članove Povjerenstva za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija d.d. imenovani su i saborski zastupnici Đuro Njavro, Nikola Obuljen, Franjo Križanić i Ivan Marijanović. PRIVREMENA ZABRANA UVOZA PROIZVODA IZ BELGIJE, NIZOZEMSKE I FRANCUSKE Ministar poljoprivrede i šumarstva Ivan Đurkić donio je 8. lipnja 1999. naredbe o privremenoj zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku živih životinja, proizvoda životinjskog podrijetla i stočne hrane iz Belgije, Kraljevine Nizozemske i Republike Francuske, kao i stavljanje izvan snage svih rješenja koja se odnose na uvoz iz navedenih zemalja. Kako su izvijestili iz Uprave za veterinarstvo Ministarstva, odluka je donesena zbog utvrđene kontaminacije dioxinom mesa peradi i jaja, mesa svinja i mesa goveda te proizvoda životinjskog podrijetla iz Kraljevine Belgije, Republike Francuske i Kraljevine Nizozemske, proizvedenih u razdoblju od 15. siječnja do 1. lipnja, te u vezi s odlukama Europske komisije. AZTN: DOPUŠTENA KONCENTRACIJA VJESNIKA I HRVATSKE TISKARE Savjet Agencije za zaštitu tržišnoga natjecanja (AZTN), nakon temeljite i sveobuhvatne rasprave o svim ekonomskim i pravnim okolnostima - a rukovodeći se željom za održavanjem tržišne utakmice na tržištu dnevnih novina - ocijenio je dopuštenom koncentraciju Vjesnika i Hrvatske tiskare. Procijenjeno je da time jača položaj dnevnih novina Vjesnik. Savjet je predložio odgovarajuće mjere praćenja koje, među ostalim, predviđaju redovno izvješćivanje prije svakog povećanja cijene tiskanja svih novina, kao i uvjeta pružanja usluga tiskanja, naročito dnevnih novina (Jutarnji list), budući da je on jedan od izravnih natjecatelja Vjesnika. Odobrena je koncentracija Privredna banka Zagreb d.d. - American Express, a ravnateljici Agencije predložene su mjere praćenja o daljnjem mogućem stjecanju udjela PBZ Amexa d.o.o. u drugim poduzetnicima koji se bave kartičnim poslovanjem. Razmatrajući osnivanje Hrvatskog udruženja banaka, u kojemu su Zagrebačka, Privredna, Splitska, Riječka i Varaždinska banka, Savjet je radi ocjene odlučio zatražiti osnivačke akte udruženja, te njegove planove i ciljeve. Savjet je odbio zahtjev za utvrđivanjem narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja diskriminirajućom cijenom plina, koji je protiv Gradske plinare Zagreb (GPZ) podnio poduzetnik Ciglane Zagreb d.d. Odlučeno je da se pokrene novi postupak, kojim bi se ispitala visina i način na koji GPZ formira cijenu plina. 2. TVRTKE PRVA PROIZVODNJA PLINA IZ SJEVERNOG JADRANA KREĆE NAJESEN Početak prve proizvodnje plina iz hrvatskog dijela sjevernojadranskog podmorja očekuje se najesen, izvijestili su iz INAgip-a, tvrtke koju su za tu namjenu osnovali hrvatska industrija nafte Ina i talijanski Agip. Uz ukupna ulaganja od 200 milijuna USD, osigurat će se maksimalna godišnja proizvodnja plina od preko 650 milijuna prostornih metara, počevši od 2001. Sa središnje platforme proizvodit će se 700.000 prostornih metara plina dnevno, a ta količina predstavljat će više od 30 posto domaće proizvodnje plina. U sljedećih 17 godina iz 10 ležišta dobit će se ukupno 7,9 milijardi prostornih metara plina, koliko iznose rezerve polja. Riječ je o projektu "Sjeverni Jadran", za koji je Ina 1996. dobila koncesiju za eksploataciju plina. Projektom je obuhvaćena razrada najvećeg plinskog polja otkrivenog na hrvatskoj strani - Ivane i priprema podloga za odluku o razradi južnog dijela područja, gdje se svojom perspektivnošću ističu polja: Ika, Ida i Annamaria. Realizacija projekta Ivana, prvog zajedničkog projekta Ine i Agipa, podijeljena je u tri faze, a dinamika radova iz prve faze - projektiranje i izgradnja središnje platforme, bušenje i opremanje 5 bušotina te polaganje plinovoda prema prihvatnoj platformi na talijanskoj strani - ovih dana postiže maksimum. Barža Crawler, talijanskog SAIPEMA, polaže plinovod između platformi Garibaldi-K u talijanskom moru i Ivane-A u hrvatskim vodama. Za mjesec dana položit će se 67 kilometara podmorskog plinovoda, a radovi na hrvatskoj strani počet će ovih dana. Jedini problem, navode u INAgipu, predstavlja blizina područja koje NATO koristi za odlaganje neupotrebljenih bombi. Zbog brige za sigurnost radnika, opreme i samog objekta (plinovoda) ponovno se provjerava morsko dno što iziskuje dodatne, neplanirane troškove. Nakon spajanja plinovoda na platformu i njegova testiranja slijedi ukapanje koje bi, prema planu, trebalo završiti sredinom rujna. Paralelno s tim radovima odvija se najrizičniji, rudarski dio projekta - bušenje i opremanje razradnih bušotina. Na lokaciji središnje proizvodne platforme, oko 45 kilometara zapadno od Pule, od ožujka ove godine radovi se izvode Croscovom platformom "Labin". U tijeku je završno opremanje četvrte od pet bušotina, a radovi bi trebali završiti 22. lipnja bušenjem 200 metara dugog horizontalnog kanala. Bit će to prva horizontalna bušotina izgrađena u slabo vezanim pješčenjacima ne samo u Jadranu nego i u ovom dijelu Europe. Odlaskom "Labina" na to će mjesto biti postavljene tehnološke palube i nastambe za zaposlene. Plan je platformu kompletirati do istog roka u kojem će biti završen i plinovod. Polja Ika, Ida i Annamaria koja leže južno od Ivane, izuzetno su složene geološke građe i bez dodatnog bušenja nekoliko ocjenskih bušotina neće biti moguće pripremiti konačni investicijski program, izvješćuju iz Ine. INA-PLIN GODIŠNJE PROIZVEDE 270.000 TONA UKAPLJENOG PLINA INA-Plin godišnje proizvede 270.000 tona ukapljenog plina, od čega 110.000 tona za domaće tržište. Distribucija se obavlja kroz osam distributivnih centara, sa 6.000 prostornih metara spremničkih prostora, u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru, Kaštel Sućurcu, Metkoviću i Osijeku. Tako se godišnje tržištu isporuči četiri milijuna boca od po deset kilograma propan-butana. Godišnja potrošnja za pripremu hrane, za grijanje te sanitarnu toplu vodu u stambenim objektima u kontinentalnom dijelu Hrvatske, iznosi između 1.500 do 2.000 kilograma godišnje. U priobalnom pak dijelu godišnja potrošnja propan-butan plina manja je nego u kopnenom dijelu za približno 30 do 40 posto. Veliki potrošač toga plina je i industrija, a koristi se i u drugim gospodarskim granama, primjerice, turizmu i ugostiteljstvu. Propan-butan ekološki je čist energent jer izgara bez dima i čađe te ne zagađuje vodu i zemlju, rečeno je na današnjem predstavljanju. Jedan kilogram propan-butan plina može zamijeniti tri do šest kilograma drva, 1,5 do dva kilograma ugljena, 1,12 litara loživog ulja ili pak, 12,8 kilowata električne energije. Poslovodstvo Ine naglašava da je unaprijeđenje proizvodnje i distribucije plina jedan od rezultata restrukturiranja INE, posebice jer je riječ o nedovoljno iskorištenom segmentu za koji postoji veliko tržište. SLABIJI REZULTATI HŽ-A U TRAVNJU Hrvatske željeznice (HŽ) u travnju su zabilježile otprilike 14 posto slabije poslovne rezultate nego u istom mjesecu prošle godine. Najveći utjecaj pritom je imao slabiji utovar vagona kao i prihvat tovarenih vagona sa susjednih željezničkih postaja. Tako je tijekom travnja utovareno 448,1 tisuća tona robe ili 3,5 posto manje nego u lanjskom travnju, a istovareno 396 tisuća tona, deset posto manje. Utovar se odvijao u 11.399 vagona ili 3656 vagona manje, a istovar u 10.338 ili 2686 vagona manje. I transportni učinak, mjeren netotonskim kilometrima (NTKM), bio je 11 posto manji a ostvareno je 126,37 milijuna NTKM-a. Na većini područnih operativnih područja HŽ-a zabilježeni su slabiji radni rezultati, a najveće smanjenje utovara vagona od 65 posto zabilježeno je u travnju na riječkom području. Razlog je tomu bio izostanak brodova za istovar, te smanjena predaja nafte i naftnih derivata na prijevoz. I kod pristiglih brodova na istovar su predane manje količine roba od uobičajenih. Povećanje radnih rezultata zamijećeno je tek na osječkom i zagrebačkom području, gdje je utovar vagona povećan za deset posto i to radi povećanja prijevoza nafte i naftnih derivata te gnojiva. Kako su istaknuli u HŽ-u, ostvareni prijevozni učinak čini 70 posto plana predviđenog za travanj, a prema najavama prijevoza i u sljedećim mjesecima radni će rezultati biti na sličnoj razini. NOVI PREDSJEDNIK "Đ. ĐAKOVIĆA" BARTOL JERKOVIĆ Novi je predsjednik Uprave holdinga "Đure Đakovića" u Slavonskom Brodu Bartol Jerković. On je zamijenio dugogodišnjeg direktora Antuna Milovića koji je otišao u mirovinu. Takvu je odluku donio Nadzorni odbor "Đure Đakovića". Bartol Jerković (42) do sada je obnašao dužnost direktora Specijalnih vozila. Diplomirani je inženjer elektrotehnike i dosadašnji član Uprave, a mandat će mu trajati do studenoga 2001. Članom Uprave ostao je Vlatko Blekić, direktor Montaže "Đure Đakovića" i jedan od kandidata za direktora poduzeća. Treći će član Uprave biti izabran nakon primopredaje dužnosti novom predsjedniku Uprave. U LUCI PLOČE ZBOG NATO-OVIH NAPADA ŠTETE PREMAŠILE DESET MILIJUNA KUNA Zbog NATO-vih napada na susjednu SRJ, Luka Ploče je zbog kašnjenja ugovorene, a neisporučene robe posljednja dva mjeseca pretrpjela štetu veću od deset milijuna kuna. Uz pločanski Pomorski servis, Pilotsku službu i Lučku upravu, najveću je štetu pretrpjela pločanska luka zbog već ugovorene, a neisporučene robe za bosanskohercegovačko gospodarstvo. Za zeničku Željezaru još nije dostavljeno oko 40.000 tona željeznih gredica, Tvornica aluminija iz Mostara nije isporučila 3000 tona pečenih anoda, a Biraču iz Zvornica nije isporučeno 15.000 tona glinice, više od 50.000 tona boksita, te oko 70.000 tona žitarica, kažu u pločanskoj Lučkoj upravi. Kako ističu, prekinuti su planirani poslovi s Kemijskim kombinatom "Lukavac". Preko Luke Ploče ove je godine taj bosanskohercegovački kombinat trebao uvesti oko pola milijuna tona ugljena za proizvodnju koksa, te su prihodi Luke smanjeni za četrnaest milijuna kuna. Bez obzira na to što izravnih ratnih šteta zbog intervencije NATO-a na SRJ nije bilo, u Pločama procjenjuju da je Luka zbog nepovoljnog stanja posljednja dva mjeseca pretrpjela nenadoknadiv gubitak u prekrcaju robe za bosanskohercegovačko gospodarstvo. OLT OSTVARIO GUBITAK OD ŠEST MILIJUNA KUNA Osječka metaloprerađivačka tvrtka OLT dd u prošloj je godini poslovala s gubitkom od 6,09 milijuna kuna. Gubitak će se, kako je odlučila glavna skupština društva, pokriti sredstvima iz sredstava pričuve društva. Skupština je prihvatila izvješće uprave o poslovanju društva, ali nije raspravljala o nedavnoj ostavci predsjednika uprave Branimira Kovačića. Nadzornom odboru, koji je na sjednici djelomično rekonstruiran. zaposleničkom vijeću tvrtke, na razgovoru s predsjednikom uprave, predložen je kolektivni godišnji odmor za djelatnike, najvjerojatnije do početka rujna. Vijeće traži da kolektivni godišnji odmor, za sve djelatnike, započne nakon što se radnicima isplate tri od pet zaostalih plaća. To bi se, po najavama Uprave, trebalo dogoditi najkasnije do srijede. Prijedlog će se na zaposleničkom skupu izložiti djelatnicima, nakon čega će se od predsjednika uprave zatražiti njegovo pismeno očitovanje. Ukoliko se rokovi ne bi poštivali, mogućnost javnog prosvjeda zbog neisplaćenih plaća i nadalje ostaje otvorena. PREDSTAVLJENI PROIZVODI TVRTKE DANFOSS D.O.O. Digitalni sustav nadzora rashladnih postrojenja Adap-Kool i novu automatsku regulaciju za grijanje, predstavila je tvrtka Danfoss u sklopu popratnih događanja na Međunarodnom sajmu klime i rashladnih uređaja, Interklima '99. na Zagrebačkom velesajmu. Danfoss je međunarodni koncern koji je prije 50 godina osnovan u Danskoj, a jedan je od vodećih proizvođač mehaničkih i elektroničkih komponenata te inteligentnih proizvoda "mehatronike". U tvrtkinom su vlasništvu moderne tvornice te poduzeća za distribuciju i zastupstva u više od stotinu zemalja, koje zapošljavaju ukupno 17.000 djelatnika. Na hrvatskom tržištu zastupnička tvrtka Danfossa djeluje tri godine, a najveći im je partner tvrtka HEP toplane. Ta je tvrtka u Hrvatskoj još uvijek u "potrazi" za tvornicom zainteresiranom za proizvodnju komponenti za grijanje i hlađenje. Zagrebačka tvrtka upošljava devet djelatnika, a zbog svoje specifične proizvodnje na hrvatskom tržištu još uvijek nema konkurenata. Inače, Danfoss je bila jedna od prvih tvrtki iz svoje branše, kojoj je Međunarodna organizacija za standarde dodijelila certifikat ISO-9000 za jamstvo kvalitete, a za Adap-Kool prije dvije godine na Interklimi dobili su zlatnu medalju. LURA D.D. POČINJE S POSLOVANJEM OD SRPNJA Lura d.d., nova pravna osoba koja će nastati spajanjem članica sadašnje Lura Grupe i to tri mljekarske industrije - zagrebačkog Dukata, bjelovarske Sirele, Mljekare Zadar te Lura grupa d.o.o., trebala bi tijekom srpnja biti registrirana u Trgovačkom sudu u Zagrebu. Skupština dioničara Dukata početkom tjedna jednoglasno je odobrila spajanje, a takvu bi odluku već idućeg tjedna trebale odobriti i skupštine dioničara ostalih članica buduće tvrtke Lura d.d. Lura d.d. bit će osnovana sa temeljnim kapitalom od 300 milijuna kuna, prijenosom neto imovine društava koja se spajaju. Restrukturiranje Lura grupe najavljeno je još sredinom prošle godine, a spajanje u jednu pravnu osobu omogućit će maksimalno korištenje svih ljudskih i materijalnih resursa u cilju daljnjeg razvoja te povećanje tržišnog udjela kompanije na domaćem i inozemnim tržištima, kažu u Lura grupi. Kako je najavljeno, cijeli posao spajanja stajat će približno 50 milijuna kuna, a spajanje bi već u prvoj godini poslovanja trebalo rezultirati uštedom koja se procjenjuje na 100 milijuna kuna. Poslovodstvo grupe drži da će restrukturiranje otvoriti mogućnosti za nova zapošljavanja, a istodobno će zaposlenima, čija će radna mjesta biti ukinuta zbog smanjenja troškova, omogućiti prekvalifikaciju ili neki drugi model zbrinjavanja na obostrano zadovoljstvo. Posljednjih nekoliko godina Lura grupa ostvaruje uspješne rezultate u poslovanju. Tako su lani pozitivni rezultati ostvareni u svim segmentima djelatnosti i kod svih članica, unatoč teškom gospodarskom okruženju. U svim članicama Lura grupe zaposleno je 2.000 djelatnika, a uz grupu je neposredno vezano i 36.000 kooperanata-proizvođača mlijeka. Poslovna strategija grupe za iduće srednjoročno razdoblje predviđa povećanje konkurentnosti proizvoda na domaćem i ciljanim inozemnim tržištima, smanjenje troškova, nastavak orijentacije na domaću primarnu proizvodnju mlijeka, povećano ulaganje i distribuciju i marketinig i dr. Cilj poslovodstva je i izlazak na domaća i inozemna tržišta kapitala čim se za to steknu uvjeti. UVOZ SOLI OTEŽAVA POSLOVANJE SOLANE PAG Poslovanje Solane Pag, članice koncerna Agrokor, u prošloj su godini u znatnoj mjeri odredili tržišno neravnopravni uvjeti poslovanja, što je dovelo i do gubitka u poslovanju, kaže poslovodstov Solane. Zbog nekontroliranog uvoza na domaćem je tržištu već nekoliko godina velika ponuda i do 50 posto jeftinije uvozne soli, često sumnjivog porijekla i kakvoće. Poslovodstvo Solane Pag zajedno je s predstavnicima drugih hrvatskih solana (Nin i Ston) s predstavnicima Vlade u nekoliko navrata nastojalo pronaći rješenje na zaštiti domaću proizvodnju od nelojalne inozemne konkurencije. Po riječima poslovodstva paške Solane, domaće solane ne traže monopol na tržištu, već da Vlada procjeni da li je domaća proizvodnja soli od interesa za Hrvatsku, a ako je, da u skladu s iskustvima drugih zemalja u Europi uvede carine za uvoz soli ili da stimulira domaću proizvodnju. Susjedna BiH, primjerice svoju je proizvodnju soli zaštitila na način da je sredinom svibnja ove godine uvela carinu pri uvozu soli u visini 200 DEM po toni. Cijena kilograma uvozne soli iz mediteranskih zemalja (Tunis, Maroko, Alžir) iznosi približno 30 lipa, dok je proizvođačka cijena domaće soli negdje oko kune za kilogram. Zbog te razlike u cijeni, potrošači se odlučuju za sol iz uvoza, pa se tako iz godine u godinu prodaja domaće soli stalno smanjuje. Godišnje potrebe Hrvatske za solju koja se koristi u prehrani procjenjuju se na 70.000 tona, od čega 45 posto otpada na prodaju Solane Pag, dok ostale dvije solane pokrivaju 10 posto tržišta. Ostatak se odnosi na sol iz uvoza. U Solani smatraju kako je zaštita domaće proizvodnje soli nužna i zbog socijalnih i ekoloških razloga. Naime, Solana Pag najveći je gospodarski subjekt na otoku koji zapošljava 130 ljudi, a zatvaranje solane izazvalo bi i ekološke probleme. Poslovodstvo Solane Pag prošle je godine provelo rigoroznu kontrolu svih troškova što je uz klimatski vrlo povoljne uvjete omogućilo oko 30 posto jeftiniju proizvodnju, naglašava poslovodstvo, no i takva je cijena bila iznad uvozne. Proizvodni asortiman proširen je začinima na bazi soli i solima za kupanje u staklenkama, a dobri početni prodajni rezultati i interes kupaca pokazuje ispravnost tih poslovnih odluka. Budućnost tvrtke je i u mogućnostima ulaganja u marikulturu i zdravstveno-turističke sadržaje korištenjem ljekovitog blata. McDONALD'S I U VARAŽDINU Svjetski poznati lanac restorana brze usluge McDonald's otvorio je svoj novi, 13 restoran u Hrvatskoj, u varaždinskoj Vrazovoj ulici. Ukupna investicija iznosila je gotovo milijun USD, tj. sedam milijuna kuna, a izvođači radova su domaće tvrtke. Restoran je tipa "in-store", površine 321 četvornog metra, a ima 80 sjedećih mjesta te još 96 sjedećih mjesta na terasi i 19 parkirnih mjesta. Shodno svojim principima McDoland's restorane opskrbljuje lokalnim proizvodima tako da su dobavljači varaždinska Vindija i Ekos, PIK Vrbovec te Klara iz Zagreba i drugi. Prema svibanjskim podacima, McDonald's u 125 zemalja svijeta ima 25.000 otvorenih restorana, što ga svrstava u najveći lanac restorana brze usluge u svijetu. "GALEB" OSTVARIO 2,5 MILIJUNA KUNA DOBITI Omiška tvrtka za proizvodnju rublja Galeb prošlu je poslovnu godinu završila s 2,5 milijuna kuna dobiti, a pozitivni je rezultat ostvaren i u prvom tromjesečju ove godine. U ovoj godini u Galebu planiraju ostvariti proizvodnju od šest milijuna komada rublja, približno kao i lani, pri čemu će 25 posto proizvodnje biti plasirano na domaće tržište. Prema riječima poslovodstva, ovogodišnje će investicije iznositi od 500.000 do 700.000 DEM iz vlastitih sredstava. Ta se ulaganja ponajviše odnose na tekuće održavanje. Najveći problemi s kojima se suočavaju u poslovanju su nelikvidnost i teškoće u naplati, kaže poslovodstvo. Inače, ta tvrtka, koja zapošljava 700 djelatnika, približno 70 posto svoje proizvodnje izvozi. Ponajviše, u Njemačku, Francusku, Švicarsku, Sloveniju te BiH. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA VLADA O NASTAVKU RAZGOVORA S MEĐUNARODNIM MONETARNIM FONDOM Vlada RH razmotrila je u petak na sjednici zatvorenoj za javnost prvi nacrt Pisma namjere i Memorandum o gospodarskoj politici između Vlade RH i Međunarodnog monetarnog fonda. (MMF) Nakon pribavljanja mišljenja ministarstava, utvrdit će se stav Vlade Republike Hrvatske za nastavak razgovora s Međunarodnim monetarnim fondom, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. STAND BY ARANŽMAN S MMF-OM U KOLOVOZU? Novi 18-mjesečni Stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom Hrvatska bi, ako sve bude teklo po planu, mogla sklopiti u kolovozu ove godine. Aranžman, vrijedan 200 milijuna USD, vrijedio bi do kraja 2000., a namijenjen je fiskalnoj prilagodbi, rekao je voditelj Misije MMF-a za Hrvatsku Hans M. Flickenschild. Napominjući kako je, nakon niza razgovora, odlučeno da se Misija MMF vrati u Hrvatsku krajem lipnja kako bi se dovršili razgovori, Flickenschild je rekao da se zadnja dva dana razgovaralo s hrvatskim dužnosnicima o nacrtu dokumenta, o kojem raspravlja Vlada, te da postoje još neke pojedinosti koje se moraju riješiti. Glavni elementi predložena ugovora polaze od osiguranja makroekonomske stabilnosti i povratka povjerenja u bankovni sustav, od stabilnosti cijena i tečaja. Temelj programa je fiskalna prilagodba jer je poznato da su prihodi od poreza manji nego se očekivalo, dijelom zbog niže ekonomske aktivnosti, dijelom zbog problema s plaćanjima u sustavu. Glavni element u toj prilagodbi je prilagodba izvanproračunskih fondova - mirovinskog i zdravstvenog, s čijim je predstavnicima razgovarano o mjerama smanjenja deficita, nakon dodatnih transfera iz proračuna. Predstavnici mirovinskog fonda iznijeli su mjere kojima bi se eliminirao preostali deficit u poslovanju, što nažalost nije slučaj sa zdravstvom, koji će ostati fiskalni "teret". Posebna stavka je politika plaća, a "brine nas razina plaća u državnom sektoru", rekao je Flickenschild. Na upit o privatizaciji javnih poduzeća, Flickenschild je rekao kako bi Hrvatske telekomunikacije i Croatia osiguranje trebale biti privatizirane do kraja godine, proces za Inu i HEP još nije uznapredovao, a u privatizaciju će i tri banke, od kojih jedna (ne navodeći koja) ima dobre izglede za prodaju. Privatizacija tih poduzeća je bitna za fiskalnu politiku, a "prije svega smo jako zainteresirani da se tim sredstvima popuni proračun" i da promjena vlasništva dovede do kvalitetnog poslovanja, rekao je. HRVATSKA IMA NAJVEĆE GUBITKE ZBOG KOSOVSKOG SUKOBA Hrvatska je na prvom mjestu među zemljama koje su pogođene ekonomskim posljedicama rata na Kosovu, a njezini gubici iznose otprilike 1,2 milijardi USD (1,1 milijardi eura), procijenila je Raiffeisen Zentralbank (RZB), jedna od najvećih austrijskih banaka. U toj banci procjenjuju kako se ekonomski gubici procjenjuju na 700 milijuna USD za Rumunjsku, 600 milijuna USD za Bugarsku i 500 milijuna USD za Mađarsku. Poljska, Republika Češka i Slovačka nisu pretrpjele nikakve ekonomske posljedice rata u SRJ, ocjene su RZB-a. Oružani sukob u Jugoslaviji odgodio je provedbu strukturalnih reformi u Rumunjskoj i Hrvatskoj, objavila je RZB. Gubici koje je pretrpjela Hrvatska posebice su veliki u turizmu i prometu, ocjene su austrijske banke. MINISTAR HERAK U NIZOZEMSKOJ Strateško mjesto stvaranja novog hrvatskog turističkog proizvoda, inozemna ulaganja i privatizacija hrvatskih turističkih tvrtaka te ponuda hrvatskih ljetovališta za ovogodišnju glavnu turističku sezonu, bile su glavne teme ovotjedne konferencije za nizozemske novinare i turoperatore, koju je u Utrechtu održao hrvatski ministar turizma Ivan Herak sa suradnicima. Ministar Herak je najavio svakodnevne zrakoplovne linije između Hrvatske i Nizozemske kao i subvencije nizozemskim turoperatorima. Nizozemci su u predratnim godinama ostvarivali otprilike tri milijuna noćenja i bili na visokom petom mjestu na ljestvici dolazaka inozemnih turista. Stoga je Nizozemska, izjavio je Herak, među prioritetnim emitivnim tržištima u sklopu pojačane promocije hrvatske turističke ponude. Samo za promociju u toj zemlji hrvatsko Ministarstvo turizma izdvojilo je dodatnih 300.000 DEM. Novinare je zanimao i utjecaj "kosovske krize" na ostvarenje ovogodišnjih turističkih rezultata u Hrvatskoj, na što je ministar odgovorio da je točno da kriza znatnije utječe na sezonu, ali da očekuje ipak dolazak većeg broja europskih turista. Istaknuo je također da je Hrvatska sigurna zemlja te da to turistima jamči hrvatska država. Lani je u Hrvatskoj boravilo oko 90 tisuća nizozemskih turista, odnosno 36 posto više nego 1997. Istodobno je zabilježeno otprilike 700.000 noćenja, što je 14 posto više. Nizozemska je osma zemlja po redu u kojoj se u proteklih mjesec dana dodatno promovirala hrvatska turistička ponuda, a završna konferencija u sklopu dodatnih promotivnih akcija hrvatskog turizma održat će se 22. lipnja u Londonu, rekao je Herak. OSNAŽITI ROBNU RAZMJENU HRVATSKE I NORVEŠKE Tradicionalno dobru suradnju u brodogradnji i industriji treba nastaviti i osnažiti kao i cjelokupnu robnu razmjenu Hrvatske i Norveške, naglasci su razgovora koje su u ponedjeljak u Oslu vodili hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges i njegov norveški kolega Lars Sponheim. Ministar Porges predvodi hrvatsko gospodarsko izaslanstvo u radnom posjetu Kraljevini Norveškoj. Tijekom razgovora dvojica su se ministara suglasila da je robna razmjena između dviju zemalja, koja je 1998. iznosila 78 milijuna USD, ispod razine obostranih mogućnosti. Izvijestivši norveškog kolegu o stanju hrvatskog gospodarstva i o hrvatskim naporima oko prijama u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ministar Porges zahvalio je norveškoj strani na brzom završetku bilateralnih pregovora. Ujedno je zahvalio norveškoj strani na humanitarnoj pomoći i sudjelovanju Norveške u obnovi istočne Slavonije. Napomenuo je da je Norveška drugi najveći pojedinačni donator u obnovi hrvatskog Podunavlja. Predstojeću fazu privatizacije hrvatskih javnih poduzeća, posebice telekomunikacija, obije su strane ocijenile područjem od posebnog interesa. Naglašavajući važnost Ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja, ministar Porges iskazao je spremnost hrvatske strane za ubrzanje pregovora oko predloženog teksta Ugovora. U ponedjeljak je u Oslu, u organizaciji Norveškog trgovinskog vijeća, održan i okrugli stol o mogućnostima poslovanja i ulaganja u Hrvatskoj. Okrugli stol okupio je predstavnike vodećih norveških banaka, Udruge brodograditelja, Agencije za financiranje izvoza, Gospodarske komore Osla te gospodarstvenike. POTPISAN SPORAZUM O SURADNJI HGK I UDRUŽENJA NORVEŠKIH KOMORA Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i predsjednik Udruženja norveških komora Tore B. Lauritzsen potpisali su u ponedjeljak u Oslu Sporazum o suradnji Hrvatske gospodarske komore i Udruženja norveških komora. Potpisivanje Sporazuma izuzetno je značajno jer je robna razmjena Hrvatske i Kraljevine Norveške uravnotežena i to robama visoke tehnologije (dijelovi brodova i njihova oprema). Sporazumom je predviđeno i poticanje suradnje između komora u trgovini, investicijama, transferu tehnologija, turizmu i industriji. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA SINDIKALCI HRVATSKIH POŠTA I TELEKOMUNIKACIJA TRAŽE RAZGOVOR S MATEŠOM U organizaciji Hrvatskog sindikata pošte i telekomunikacija u petak u Zagrebu na Trgu Francuske Republike otprilike 1.000 radnika Hrvatskih pošta (HP) i Hrvatskih telekomunikacija (HT) prosvjedovalo protiv vladinog prijedloga privatizacije HT-a. Nakon prosvjednoga skupa pošli su prema Radićevoj ulici, gdje namjeravaju pričekati svoje izaslanstvo, koje će pokušati razgovarati s predsjednikom Vlade Zlatkom Matešom. Sindikalci traže da većinski paket dionica Hrvatskih telekomunikacija ostane u državnom vlasništvu te da se sadašnjim i bivšim zaposlenicima omogući povlašteni otkup dionica HT-a u ukupnoj vrijednosti od 20.000 DEM po svakom radniku. Time bi sadašnjim i bivšim zaposlenicima bilo ponuđeno 15 posto vrijednosti Hrvatskih telekomunikacija, a ne sedam posto kako predlaže Vlada. omogućeno da se obrate prosvjednicima. Spomenuti se prosvjedni skup održava se u okviru cjelodnevnog općeg štrajka u Hrvatskoj pošti i Hrvatskim telekomunikacijama, tijekom kojega će biti smanjen opseg poštanskih usluga, dok će telekomunikacijski servisi biti potpuno dostupni. SINDIKATI ZAHTIJEVAJU PREGOVORE O STANJU U BRODOGRADNJI Sindikat metalaca i Sindikat brodograđevne industrije RH od Vlade i poslovodstava brodogradilišta zatražili su nedavno da se sastanu najkasnije do 25. lipnja i raspravljaju o stanju u brodogradnji. Ako se sastanak do tada ne održi, sindikati su najavili industrijske sindikalne akcije. Stanje u hrvatskoj brodogradnji duboko zabrinjava, za što su odgovorni Vlada, poslovodstva i Hrvatska brodogradnja, kaže se, uz ostalo, u priopćenju dvaju sindikata. Zahtijevaju da uz sindikalne predstavnike, sastanku budu nazočni premijer Zlatko Mateša i ministar gospodarstva Nenad Porges. Na taj potez sindikati su, kažu, prisiljeni jer je u zadnje vrijeme izostao trojni socijalni dijalog Vlade, poslovodstava i sindikata o stanju u brodogradnji. NEZADOVOLJNI HRVATSKI RIBARI OD MATEŠE ZAHTJEVAJU RJEŠAVANJE PROBLEMA Hrvatski ribari, kojih je 2.500 registriranih u Cehu Hrvatske obrtničke komore, uputilu su ovih dana pismo premijeru Zlatku Mateši u kojemu od Vlade zahtjevaju žurno rješavanje gurućih ribarskih problema, od čijeg rješavanja ovisi opstanak ribarstva u Hrvatskoj. Ribari predlažu Vladi da za iduće zasjedanje Zastupničkog doma Sabora u dnevni red uvrsti i konačni prijedlog zakona o posebnom porezu na naftne derivate, temeljem kojega bi profesionalni ribari loživo ulje za pogon ribarskih brodova kupovali po sadašnjoj cijeni od 1,4 kune za litru. U pismu se također traži i preispitivanje odluke o ukidanju regresa za naftu, zbog čega ribari odnedavna to gorivo plaćaju 1,31 kunu za litru, i to po odbitku svih poreznih olakšica. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI NAGRADE IZLAGAČIMA NA ZV-U Za uspješnost nastupa na međunarodnim sajmovima Interklima 99. i Interprotex 99., koji se održavaju na Zagrebačkom velesajmu do 12. lipnja, najuspješnijim izlagačima u četvrtak su dodijeljene nagrade. Kristalnu skulpturu i posebno priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na Interklimi dobila je tvrtka Petrokov iz Zagreba, dok je za Interprotex nagradu dobila tvrtka Alarm Automatika iz Rijeke. Dodijeljeno je i po pet priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa izlagača na svakoj pojedinoj priredbi, a podijeljeno je i 14 pohvala izlagačima za ukupni nastup. Ocjenjivački je sud ovih velesajamskih priredbi od 51 prijavljenog izloška odnosno proizvoda dodijelio pet brončanih, četiri srebrne i sedam zlatnih medalja za najbolje proizvode. Kriteriji po kojima su odabirani najbolji proizvodi uključivali su koncept proizvoda, tehnička razina, ekonomičnost i dizajn, te njegova originalnost, novina i sigurnost proizvoda. Priznanje za dizajn odnosno za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju izložbenog prostora dobile su za Interklimu talijanska tvrtka Starclima iz Vicenze odnosno tvrtka Siemens, Tehnika u zgradama - sigurnost za Interprotex. ODRŽAN SUSRET BANKARA Na prošlotjednom 20. susretu hrvatskih bankara što ga je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje tema skupa bila je zaštita vjerovnika u hrvatskom gospodarskom i pravnom okruženju. Ocijenjeno je da je nelikvidnost osnovni problem hrvatskog gospodarstva, te da su uzroci nelikvidnosti i insolventnosti mnogobrojni. No, kako su istaknuli sudionici, neki od uzroka se mogu potražiti u ekspanziji potrošnje izvan normalnih okvira, uzurpaciji tuđe imovine i nenamjenskom trošenju sredstava. Korijeni takovog stanja su duboki, ali su tu i problemi morala i odgovornosti, a ni sudovi nisu izvan odgovornosti, rečeno je između ostaloga na skupu. 6. STATISTIKA MANJA ROBNA RAZMJENA HRVATSKE S INOZEMSTVOM Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku upozoravaju na nastavljanje tendencija smanjenja hrvatske robne razmjene s inozemstvom. U prva četiri mjeseca ove godine na strana je tržišta izvezeno roba u vrijednosti od 1,28 milijardi USD, što je 8,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvezeno roba za 2,3 milijardi USD, a uvoz bilježi smanjenje za 9,6 posto u usporedbi s prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 1,02 milijardi USD, dok je u istom razdoblju lani deficit iznosio 1,14 milijardi USD. Najviše je izvezeno intermedijarnih proizvoda, osim energije, u vrijednosti 463,6 milijuna USD ili 8,1 posto manje. Najveći je uvoz kapitalnih proizvoda i to za 732,2 milijuna USD ili 6,2 posto manje. Najveći porast uvoza zabilježen je kod energije, za 25,9 posto, na 215,3 milijuna USD. Izvoz prerađivačke industrije u tom je razdoblju dosegnuo 1,25 milijardi USD, 8,8 posto manje u odnosu na prva četiri prošlogodišnja mjeseca, a uvoz 1,92 milijardi USD ili 10,2 posto manje. U zemlje Europske unije (EU) usmjereno je 53,6 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Na tržišta zemalja EU izvezeno je roba za 682,2 milijuna USD (za 2,9 posto više), dok je uvoz iznosio 1,33 milijardi USD ili 11,5 posto manje. U hrvatskom izvozu na prvom je mjestu Italija u koju se izvozi roba u vrijednosti 260,8 milijuna USD, a izvoz u tu zemlju povećan je za 5,3 posto u usporedbi s prva lanjska četiri mjeseca. Hrvatski izvoz u Njemačku u prva je četiri ovogodišnja mjeseca iznosio 230,8 milijuna USD i smanjen je za 4,1 posto, dok je izvoz u BiH (BiH), u visini od 173,6 milijuna USD, manji za sedam posto. U susjednu je Sloveniju izvezeno roba za 142,6 milijuna USD, što je 2,3 posto manje nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine najviše uvezla iz Njemačke - za 454,5 milijuna USD, što predstavlja smanjenje za 4,1 posto. Istodobno uvoz iz Italije - u vrijednosti od 367 milijuna USD, manji je 19,5 posto. Iz Slovenije je uvezeno roba za 186,5 milijuna USD, što je za 14,7 posto manje, a iz Rusije za 145,6 milijuna USD ili za 17,1 posto više nego u prva četiri lanjska mjeseca. KRAJEM TRAVNJA 21,6 MILIJARDI KUNA DOSPJELIH OBVEZA Zbog 21,6 milijardi kuna dospjelih obveza evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) krajem travnja ove godine blokirane račune imale su 30.032 pravne osobe koje zapošljavaju ukupno 205.000 radnika. U odnosu na kraj ožujka iznos nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje povećan je za 3,7 milijardi kuna ili 20,4 posto, a broj blokiranih pravnih osoba za 1.360 ili 5,9 posto, podaci su ZAP-a. U odnosu na kraj prošlogodišnjeg travnja, broj insolventih pravnih osoba povećan je za 5.840 dok je iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli izvršiti zbog nedostatka sredstava i stoga ostali u evidencijama ZAP-a, više nego udvostručen. Blokade su koncem travnja evidentirane i kod 25.363 fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a imaju račune otvorene u ZAP- u, što je 5,6 posto više nego koncem ožujka. Ukupan iznos za koji su blokirani ti računi bio je 1,6 milijardi kuna, 6,9 posto više. Kako ističu u ZAP-u, do povećanja broja insolventnih pravnih osoba i iznosa nepodmirenih dospjelih naloga za plaćanje došlo je ponajprije zbog akceptnih naloga koje su vjerovnici predali na naplatu tijekom travnja. Akceptni su nalozi, naime, krajem ožujka iznosili 10,6 milijardi kuna, a potkraj travnja taj iznos povećan je na 14,3 milijarde kuna. Porast je nastao zbog ukidanja akceptnih naloga kao instrumenta plaćanja sa 30. travnjem ove godine, pa su vjerovnici svoje akceptne naloge koje su primili od kupaca, a u kojima nije naznačeno neko kasnije dospijeće, poslali na naplatu do tog roka. U travnju je povećan i udjel blokada zbog nepodmirenih naloga za plaćanje poreza te doprinosa iz plaća i na plaće. Tako je koncem travnja 15.000 pravnih osoba bilo insolventno upravo iz tih razloga, i to po osnovi poreza 2,3 milijarde kuna i po osnovi doprinosa iz plaća i na plaće za 1,2 milijarde kuna. Od ukupnog broja insolventnih pravnih osoba 57,9 posto imalo je blokirane račune više od 360 dana, a na njih se odnosi 67,9 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Najveći udjel prijavljenih nepodmirenih naloga evidentiran je u gradu Zagrebu, gotovo 30 posto. NOVČANI PRIMICI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA POVEĆANI 1,8 POSTO U prva četiri ovogodišnja mjeseca primici poduzetnika-trgovačkih društava iznosili su 108,3 milijardi kuna, što je nominalno 1,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno sa svojih su računa izdali 109,1milijardu kuna, tj. 1,4 posto više. Kako su u istom razdoblju cijene na malo porasle 3,5 posto, u ZAP-u zaključuju da je prisutna stagnacija, pa i blagi realni pad novčanih primitaka i izdataka. Tomu u prilog govori podatak da su novčani primici i izdaci poduzetnika u prva četiri mjeseca lani nominalno porasli 16,7 odnosno 17,7 posto, a realno 10,4 odnosno 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje preklani. Iako su novčani izdaci nominalno veći od primitaka za 0,8 milijardi kuna, dinamika primitaka nešto je ubrzanija zbog izdataka. Tako su u travnju ove godine primici samo 1,7, a izdaci jedan posto nominalno veći od istog mjeseca lani. Prema ovogodišnjem ožujku primici i izdaci ostali su na približno istoj razini. Promatrajući po područjima djelatnosti, trgovina i prerađivačka industrija su djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog gospodarstva jer zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine novčanih primitaka i izdataka. Na pet djelatnosti - trgovinu, prerađivačku industriju, prijevoz, skladištenje i veze, poslovanje nekretninama, iznajmljivanje poslovnih usluga i graditeljstvo odnosi se gotovo 90 posto ostvarenih novčanih primitaka i izdataka poduzetnika-trgovačkih društava. (Izvor: Zavod za platni promet -ZAP). PROIZVOĐAČKE CIJENE U SVIBNJU NIŽE 0,1 POSTO Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u svibnju su bile 0,1 posto niže nego u prethodnom mjesecu dok su u odnosu na isti mjesec 1998. bile više za 1,7 posto. U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine te su cijene povećane 0,8 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije bile su u odnosu na travanj više 1,2 posto, kapitalnih proizvoda 1,1 posto i trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,1 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih i trajnih proizvoda za široku potrošnju bile su u prosjeku niže 0,5 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) CIJENA NA MALO U SVIBNJU POVEĆANE 0,7 POSTO Cijene na malo sa sezonskim proizvodima u svibnju su bile 0,7 posto veće nego u travnju dok su istodobno troškovi života povećani za 0,8 posto. U svibnju ove u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec cijene na malo zabilježile su rast za 3,8 posto, dok su troškovi života bili veći za 3,2 posto. Ukupno su u prvih pet mjeseci ove godine cijene na malo bile 3,5 posto veće nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a troškovi života za 3,2 posto. Svibanjski porast maloprodajnih cijena u odnosu na travanj rezulatat je povećanja cijena usluga za 1,7 posto, na čije je kretanje naviše uticao rast cijena usluga telekomunikacija (telefonski impulsi i pretplata) za 17,5 posto, prometnih usluga za jedan posto itd. Maloprodajne cijene roba zabilježile su u svibnju u odnosu na mjesec prije porast od 0,4 posto, u čemu najviše, za 5,7 posto poljoprivredni proizvodi. Porast troškova života u svibnju u odnosu na travanj posljedica je povećanja troškova prehrane za 1,5 posto, usluga prometnih sredstava i telekomunikacijskih usluga za 1,2 posto, odjeće i obuće 0,8 posto itd. U okviru troškova života svibanjske cijene roba bile su više za 0,9 posto nego u travanju, a cijene usluga za 0,6 posto. (Izvor: Državni zavod za statistiku) PROSJEČNA NETO PLAĆA U TRAVNJU 2.872 KUNE Prosječna isplaćena neto plaća u travnju u Hrvatskoj je iznosila 2.872 kune. Za neto plaće u Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine isplaćeno 10,5 milijardi kuna, što je nominalno 8,7 posto, a realno 5,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. I dalje su primjetne razlike u rastu mase neto plaća po pojedinim područjima privređivanja. Nominalni rast u prva se četiri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto lanjsko razdoblje kretao od 27,5 posto u obrazovanju, do 7,6 posto u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Visoke stope nominalnog rasta zabilježene su u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama, 18,3 posto, u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, 16,4 posto, zdravstvu 16,2 posto, rudarstvu 13,5 posto, te u poljoprivredi, trgovini i opskrbi strujom, plinom i vodom, 9,8 posto. U četiri djelatnosti isplaćena je masa neto plaća manja nego u razdoblju sijačanj- travanj prošle godine: ribnjačarstvu (deset posto), prijevozu, skladištenju i vezama (7,6 posto), prerađivačkoj industriji (0,4 posto) i graditeljstvu (0,8 posto manje). Prema strukturi mase isplaćenih neto plaća po djelatnostima, najveći udjel zabilježen je kod prerađivačke industrije, 20,1 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća. Slijedi javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje sa 18,4 posto ukupne mase isplaćenih neto plaća, trgovina sa 10 posto i obrazovanje sa 8,8 posto. (Izvor: Zavod za platni promet - ZAP). U TRAVNJU 1,34 MILIJUNA ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u travnju ove godine bilo ukupno 1,343.412 zaposlenih, što je 0,3 posto manje nego u prijašnjem mjesecu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 19,2 posto, 0,1 postotni bod više nego u ožujku. Pritom je u poslovnim je subjektima, uključujući Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, u travnju radilo 1.034.031 osoba, 0,3 posto manje nego u ožujku. U poslovnim subjektima najviše je zaposlenih bilo u prerađivačkoj industriji, 260,5 tisuća, 0,4 posto manje nego u ožujku. Slijedi 147,1 tisuća zaposlenih u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, 0,9 posto manje, 120,3 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, za 0,2 posto više nego mjesec prije, itd. (Izvor: Državni zavod za statistiku) U HRVATSKOJ 15 POSTO MANJE TURISTA NEGO LANI U Hrvatskoj je u prva četiri ovogodišnja mjeseca boravilo ukupno 491.017 turista, odnosno 15 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Stranaca je pritom bilo 228.990, što je 19 posto manje. U promatranom je razdoblju u hrvatskim turističkim odredištima boravilo 262.027 domaćih turista, odnosno 12 posto manje nego u prvih pet lanjskih mjeseci. U prvom četveromjesečju u Hrvatskoj je zabilježeno 1,43 milijuna noćenja, tj. 15 posto manje nego lani. Stranci su ostvarili 715.458 noćenja ili 18 posto manje, a domaći turisti 714.879 noćenja, odnosno 12 posto manje. U Hrvatskoj je najviše boravilo Slovenaca - 39.223, odnosno tri posto manje nego lani. Potom su slijedili Talijani, njih 37.731 ili 41 posto manje te Nijemci, njih 35.428, odnosno 27 posto manje. Najviše su noćenja zabilježili Nijemci - 147.607, 25 posto manje. Austrijanci su ostvarili 137.009 noćenja, odnosno 20 posto manje, a Slovenci 128.989 ili tri posto više. (Izvor: Državni zavod za statistiku) D&B: RIZIK ULAGANJA U HRVATSKU I DALJE ISTI Međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete Dun & Bradstreet (D&B) Hrvatskoj je i za lipanj dodijelila nepromijenjenu ocjenu poslovnog rizika DB5b, objavila je zagrebačka tvrtka Bonline, zastupnik D&B za Hrvatsku. Takva, već nekoliko mjeseci nepromijenjena ocjena rizičnosti ulaganja, svrstava Hrvatsku na deveto mjesto u skupini 24 zemlje srednje i istočne Europe. Događanja u susjednoj SRJ dominiraju prilikom promatranja okružja poslovnog rizika u Hrvatskoj, pojašnjavaju iz D&B, a neovisno od kosovske krize, hrvatska ekonomija i dalje kontinuirano pokazuje znakove usporavanja. Posljednji podaci pokazuju 25 postotno povećanje međusobnih nenaplaćenih unutrašnjih potraživanja, a D&B upozorava i na činjenicu da više od polovine hrvatskih tvrtki bilježi zabrinjavajuću insolventnost. Po procjenama agencije, tijekom ove godine očekuje se rast realnog Hrvatskog BDP za 0,5 posto, u usporedbi s lanjskim porastom od jedan posto. Time je D&B u svojim mjesečnim izvješćima još jednom smanjio očekivanja za rastom hrvatskog BDP-a, sa 2,8 posto predviđanih početkom ove godine, odnosno jedan postotnim rastom koji je očekivan u izvješću za prošli mjesec. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE HBOR U PROŠLOJ GODNI ODOBRIO 1,46 MILIJARDI KUNA KREDITA Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) prošle je godine ukupno odobrila 1,46 milijardi kuna kredita, podatak je iz Godišnjeg izvješća HBOR-a za 1998. koje je upućeno Hrvatskom državnom saboru. Pritom je 36 posto ili 525,39 milijuna kuna kredita usmjereno u program kreditiranja turističkog sektora. U program kreditiranja obnove i razvitka gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj HBOR je usmjerio 358,2 milijuna kuna, dok je za poticanje malog gospodarstva odobreno 317,26 milijuna kuna kredita. U obnovu i razvitak infrastrukture usmjereno je 14 posto od ukupno odobrenih prošlogodišnjih kredita ili 207,8 milijuna kuna. Za financiranje izvoza izdvojeno je 55,9 milijuna kuna, a taj je program kreditiranja HBOR započeo provoditi u zadnjem tromjesečju 1998. godine. Gledano na duži rok HBOR će svoje poslovanje, najavljeno je u Godišnjem izvješću, usmjeriti na poticanje hrvatskog izvoza, financiranje projekata lokalne infrastrukture te što kvalitetnije i raznovrsnije poticanje obrta, malog i srednjeg poduzeništva. U HBOR-u procjenjuju da će u sljedeće tri do četiri godine cjelokupni proces obnove biti priveden kraju, čime će se otvoriti prostor razvoju novih programa i ideja. No, smjernice budućih aktivnosti te banke u velikoj će mjeri ovisiti o Strategiji dugoročnog gospodarskog razvitka RH. U provedbi smjernica daljnjeg razvitka hrvatskog gospodarstva određenih navedenom strategijom HBOR, kao državna razvojna banka, očekuje dobivanje značajne uloge. HBOR je u prošloj godini ostvario ukupan prihod u iznosu od 394,1 milijun kuna, rashod 351,9 milijuna pa je zabilježena dobit od 42,12 milijuna kuna. Ostvarena dobit raspoređena je u rezerve koje su na koncu 1998. godine iznosile ukupno 134,6 milijuna kuna. ZA ZAGREBAČKU BANKU PROŠLA GODINE TEŠKA, ALI USPJEŠNA Bez još značajnijeg smanjenja državne i javne potrošnje u rebalansu proračuna i bez smanjenja poreznog tereta gospodarstvu, bit će teško sačuvati makroekonomsku stabilnost, a još teže uspostaviti okruženje pogodno izlasku iz recesije i privlačenju inozemnih te stimuliranju domaćih investicija, ocjena je Uprave te banke na ovih dana održanoj redovitoj Glavnoj skupštini Banke. Grupa Zagrebačka banka poslovnu je 1998. završila sa 188 milijuna kuna neto dobiti, što je trećinu manje nego godinu prije. Sama banka ostvarila je 178,81 milijuna kuna dobiti, a Skupština je odlučila 55,87 milijuna kuna isplatiti dividendu dioničarima, dok će 122,12 milijuna kuna biti usmjereno u bančine rezerve. Skupština dioničara prihvatila je godišnje izvješće Uprave banke i Nadzornoga odbora o poslovanju banke u prošloj godini te izmjenu Statuta kojom se broj članova NO može kretati između devet i 11 članova. Govoreći o okružju u kojem je poslovala banka, tijekom skupštine spomenuto je kako je banka pritom vodila nepromijenjenu i opreznu politiku rezerviranja dijela prihoda za moguće gubitke po kreditnim plasmanima. Hrvatsko gospodarstvo je lani, nastavio je, poslovalo u sve težim uvjetima, usporen je rast i gospodarstvo je, naglašeno je, ušlo u recesijsko razdoblje. Zagrebačka banka u 1999. će se još više oslanjati na domaće izvore financiranja, poboljšati kvalitetu postojećih i razviti nove usluge. Banka će, u suradnji s Allianz osiguranjem, uskoro započeti s prodajom novog štedno-osiguravateljnog proizvoda - doživotne rente. Pritom je Luković dodao kako će se ovogodišnja turistička sezona iskoristiti za daljnje restrukturiranje i unaprjeđenje djelotvornosti i kvalitete usluga hoteljerskih tvrtki u Grupi Zagrebačke banke. MEĐIMURSKA BANKA - DIVIDENDA 28 KUNA PO DIONICI Međimurska banka d.d. Čakovec uspješno je poslovala u prošloj godini. Bilančna sredstva uvećana su za 16 posto u odnosu na godinu prije, a nakon što je za rezervacije izdvojeno 22,5 milijuna kuna ostvarena je neto dobit od 17 milijuna kuna, istaknuto je na Glavnoj skupštini Međimurske banke. Temeljem toga Skupština je zaključila da se za prošlu godinu isplati dividenda od sedam posto ili 28 kuna po dionici. Ograničenim mogućnostima porasta kreditnih plasmana neka očekivanja komintenata neće biti realizirana, bez obzira je li riječ o razvojnim programima ili povećanoj potrebi za obrtnim sredstvima, kažu u Upravi banke. Apsolutni prioritet je dostupnost depozita komitentana i štednje građana u svakom trenutku. A za dugoročne plasmane novac je moguće dobiti samo iz stranih izvora. Nakon što je nedavno isplaćena i zadnja tranša iz kredita od deset milijuna DEM, kojeg je dodijelila Europska banka za obnovu i razvitak u tijeku su dogovori da se Međimurskoj banci Čakovec iz istog izvora osigura daljih sedam milijuna DEM. Međimurska banka d.d. Čakovec ispunjava sve uvjete za učlanjenje u novu bankarsku udrugu koju je formiralo pet najvećih hrvatskih banaka, dodaju u toj banci. Taj konzorcij Međimurska banka ocjenjuje važnim za afirmaciju kvalitetnog hrvatskog bankarstva. NA DOMAĆIM TRŽIŠTIMA KAPITALA U SVIBNJU ZAMIJEĆEN RAST PROMETA Ukupan promet vrijednosnicama na Zagrebačkoj burzi i Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) iznosio je u prvom tromjesečju ove godine 194,4 milijuna kuna, nešto manje od polovine prometa ostvarenog u istom razdoblju lani. U travnju i svibnju na VTV-u je zamjećen porast ukupnog prometa sa 5,03 milijuna kuna na 5,64 milijuna kuna, dok je na Zagrebačkoj burzi u travnju promet iznosio tek 18,9 milijuna kuna, da bi u svibnju porastao na 45,41 milijuna kuna. Na oba je tržišta i u travnju i u svibnju broj vrijednosnih papira kojima se trgovalo povećan. Na Zagrebačkoj burzi sa 26 na 31 vrijednosnih papira, a na VTV-u sa 20 na 22 vrijednosna papira, uz dionice privatizacijskih investicijskih fondova od kojih su aktivna u travnju bila dva, a u svibnju sedam. Također, i vrijednosti službenih indeksa tih tržišta kapitala porasle su u svibnju u odnosu na mjesec ranije. Tako je vrijednost indeksa CROBEX-a Zagrebačke burze porasla 5,36 posto na 746,2 boda, a vrijednost indeksa VIN varaždinskog tržišta 2,94 posto na 280 bodova. Prema podacima Sektora za makroekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, na Zagrebačkoj je burzi u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvaren ukupni promet od 190,8 milijuna kuna, a krajem ožujka vrijednost indeksa CROBEX-a Zagrebačke burze iznosila je 709,1 boda, kao i krajem prošle godine. Najveći promet u tom razdoblju ostvaren je dionicama Plive, 119,2 milijuna kuna i Zagrebačke banke "O", 37,5 milijuna kuna. Tim dvjema dionicama ostvareno je više od 80 posto ukupnoga prometa Burze. Promet veći od milijun kuna ostvarile su još i dionice Podravke - pet milijuna kuna, Trgovačke banke - 2,4 milijuna kuna, Riječke banke - 1,5 milijuna kuna, Varaždinske banke - 1,2 milijuna kuna te Plave lagune, Karlovačke pivovare i Našicecement - po 1,1 milijun kuna. Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica u prvom tromjesečju ove godine ostvaren promet od tek 3,6 milijuna kuna. U tom je razdoblju najveći je promet ostvaren dioniciom Ericsson Nikola Tesla, 1,3 milijuna kuna. VTV POVEĆAO BROJ ČLANOVA - ČETIRI TVRTKE ISKLJUČENE Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) krajem prošloga tjedna u svoje je članstvo primilo osječku brokersku kuću Slavoning vrijednosnice d.o.o., povećavši time broj aktivnih brokerskih kuća i svojih članova na ukupno 31. Istodobno, zbog šestomjesečnog nepodmirenja obveza prema Tržištu te zbog neispunjenja obveze dokapitalizacije, iz članstva VTV-a su isključene brokerske kuće Markssin i Vrijednosnice iz Zagreba te White iz Rijeke. Prema podaci VTV-a, ukupan dug navedenih brokerskih kuća popeo se na otprilike 50.000 kuna. Isključenje s VTV-a također je uručeno i zagrebačkoj brokerskoj kući Zadravec, jer joj je Komisija za vrijednosne papire trajno oduzela dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. Komisija je, naime, ocijenila da je brokerska kuća Zadravec grubo povrijedila obvezu omogućavanja nadzora, ugrozila interese osoba prema kojima se treba odnositi kao prema svojim nalogodavcima, prekršila elementarnu obvezu da poslove trgovine vrijednosnim papirima za nju obavljaju njeni zaposlenici koji su ovlašteni posrednici, te prekršila obvezu da djelatnost obavlja u skladu s aktom Komisije. Komisija za vrijednosne papire u izdanom je rješenju podsjetila na obvezu svakog društva za poslovanje vrijednosnim papirima da u svakom trenutku mora omogućiti nadzor, iznenadne i nenajavljene kontrole, kojima je cilj onemogućiti naknadno stvaranje ili mijenjanje dokumentacije koja nedostaje ili nije u skladu s propisima. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 03. - 10. lipnja 1999. Datum Potražnja Jutarnji promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 03.06. 20.000.000 9.440.000 12,66% 199.110.000 04.06. 25.000.000 11.200.000 11,80% 210.593.000 07.06. 10.300.000 7.300.000 13,36% 185.345.000 08.06. 11.000.000 1.000.000 13,00% 189.026.000 09.06. 25.000.000 15.000.000 12,30% 186.118.000 10.06. 23.300.000 8.300.000 12,15% - Dnevni prosjek 19.100.000 8.707.000 12,54% 194.038.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 08.06. Ministarstvo financija 42 dana 232.500.000 11,00% 09.06. HNB 35 dana 140.600.000 10,10% 09.06. HNB 91 dan 40.000.000 11,06% 09.06. HNB 182 dana 4.000.000 12,00% 09.06. HNB (repo aukcija) 5 dana 274.858.105,20 12,51% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 08.06. - 492.600.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 09.06. - 790.000.000 kn NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 07. - 10. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. Pliva 560 0,00 1.009.786 1,83 2. Plava laguna 375 -1,06 266.440 219,49 3. Varaždinska banka 72 -4,64 78.136 88,85 4. Zagrebačka banka 0 695 -0,57 43.215 -78,94 5. Riviera Holding 60 15,38 36.010 4,16 6. Dalmatinska banka 55 - 26.005 - 7. Podravka 80 -5,88 23.048 -43,95 8. Končar 38 - 13.528 - 9. Kraš 57 -12,31 9.580 100,92 10. Arenaturist 25 - 4.875 - UKUPAN PROMET 1.512.843 -14,54 Vrijednost indeksa CROBEX 729 -0,27 AKTIVNE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 07. - 10. lipnja 1999. Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK) Postotnapromjena 1. SAS-Vektor 250 - 1.024.500 - 2. Bjelovarska banka 4.000 0,00 336.000 -93,77 3. PIF Expandia 15 0,00 107.325 -9,45 4. PIF Dom 11 0,00 104.248 -2,08 5. PIF Sunce 5 -37,50 10.000 644,05 6. PIF Velebit 5 -16,67 6.440 -31,80 7. PIF Središnji nacionalni fond 6 0,00 6.222 -51,98 8. Plava laguna 370 - 3.700 - 9. PIF Pleter 5 0,00 2.405 -5,31 10. PIF Slavonski fond 3 - 480 - UKUPAN PROMET 1.601.320 -72,27 Vrijednost indeksa VIN 282 0,00 9. VIJESTI IZ SVIJETA SLOVENIJA U ČETIRI MJESECA ZABILJEŽILA GOTOVO 500 MILIJUNA USD TRGOVINSKOG DEFICITA Trgovinski deficit u robnoj razmjeni Slovenije s inozemstvom porastao je u mjesecu travnju za 109 milijuna USD, a u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 474 milijuna USD. Kako je priopćio državni statistički zavod, u prva četiri mjeseca izvezeno je robe u vrijednosti 2,78 milijardi USD, što je 2,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, a pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 85,5 posto. Ekonomisti su zabrinuti travanjskim slabim rezultatima izvoza jer ih prati i pad industrijske proizvodnje. KAKO SPRIJEČITI PAD PRODAJE PIVA "Živim u drugoj državi, sa trećim očuhom i četvrti put sam promijenio boju kose, ali još uvijek pijem isto pivo" - glasi reklamni spot u kojemu 20-godišnji mladić reklamira napitak najvećeg slovenskog proizvođača, pivovare "Laško". Slovenski proizvođači piva na početku su glavne sezone zabrinuti slabim lanjskim rezultatima prodaje, pa pad potrošnje pokušavaju nadomjestiti agresivnijom reklamom. Prema podacima za prošlu godinu potrošnja piva smanjena je za šest posto u odnosnu na prethodnu. Razlog je - kažu u Laškom - u strožem zakonu o cestovnom prometu po kojemu se od svibnja prošle godine vozačima s povećanim alkoholom u krvi oduzimaju vozačke dozvole i daju negativni bodovi, a i kazne su povećane. Razloga kažu ima i u povećanom porezu i trošarinama, ali i smanjenju životnog standarda. Celjsko "Laško" koje drži 53 posto slovenskog tržišta piva i ljubljanski "Union" sa ostatkom tržišta zato sada najavljuju modernizaciju i smanjenje zaposlenih, a već sada prisiljeni su izvoziti gotovo četvrtinu proizvedenog piva. DEUTSCHE BANK PREUZELA BANKERS TRUST ZA DEVET MILIJARDI USD Predstavnici najveće njemačke banke Deutsche Bank potvrdili su da je, u skladu s njihovim očekivanjima, završeno preuzimanje američke investicijske banke Bankers Trust (BT). Time je stvorena najveća banka u svijetu po veličini kapitala, a nakon te akvizicije, vrijedne približno devet milijardi USD, Deutsche Bank je u samom svjetskom vrhu bankarske industrije. Dogovor o kupnji postignut je još u studenome prošle godine, kada je Deutsche Bank ponudila 10,1 milijardu USD, otprilike milijardu više, za preuzimanje te osme po veličini američke banke sa sjedištem u New Yorku. Kako su izjavili predstavnici Deutsche Bank, u međuvremenu su prikupljena sva potrebna odobrenja za takvo preuzimanje, od njujorških bankarskih regulatornih tijela, kartelskih komisija Europske Unije i SAD, dioničara Bankers Trusta i drugih nadležnih tijela. Riječ je o dosad najvećem preuzimanju jedne američke financijske institucije od strane banke. Nakon akvizicije BT-a Deutsche Bank bit će veća od švicarske banke UBS, trenutačno najveće banke, te veća od američkog Citigroupa, nastalog prošle godine u jednom od najvećih spajanja u povijesti, između Citicorpa i Travelers Groupa. Zahvaljujući nedavnom povećanju kapitala za 3,16 milijardi USD banka će, kako ističu njezini predstavnici, lakše financirati kupnju BT-a. Iz Deutsche Bank izjavljuju kako će im to preuzimanje donijeti godišnje uštede u visini 1,7 milijardi DEM, a da namjeravaju ukinuti približno 5500 radnih mjesta, i to većinom u New Yorku i Londonu. Poslovat će u 68 zemalja širom svijeta i imat će otprilike 95.000 zaposlenih. Nadalje, namjeravaju započeti s brzim integriranjem Bankers Trusta u njihovo poslovanje te očekuju da će prve zajedničke konsolidirane rezultate objaviti krajem lipnja. ODOBRENO UDRUŽIVANJE TELECOMA ITALIA I OLIVETTIJA Talijanska vlada dala je zeleno svjetlo udruživanju telefonskog operatera Telecom Italia i Olivettija. Prvi čovjek Olivettija Robert Colaninno na skupštini dioničara tvrtke objavio je da je odluka Vlade konačna, što znači da vlada neće iskoristiti mogućnost veta na preuzimanje, kojeg ima na temelju tzv. zlatnog vlasničkog udjela. Colaninno je pritom istaknuo da potvrdom vlade Olivetti konačno postaje vlasnikom 52 posto udjela u talijanskom Telecomu. Olivettijeva namjera je stvaranje novog Telecoma Italia kojemu bi godišnji prihod iznosio 24,8 milijardi eura i koji bi zapošljavao 132.000 djelatnika. Olivetti za preuzimanje kontrole u Telecomu Italia treba platiti 32,6 milijardi USD, a najavljene su i promjene u poslovanju. Planira se otpuštanje 13.000 radnika zaposlenih u fiksnoj telefoniji talijanskog Telecoma te još 6.500 zaposlenih koje je, kako tvrdi Olivetti, planirala otpustiti i bivša uprava. SVJETSKI PROIZVOĐAČI NAFTE USKORO O NOVOJ STRATEGIJI Meksički ministar energetike Luis Tellez je izjavio u nedjelju da će veliki svjetski proizvođači nafte održati sastanak u trećem ili četvrtom kvartalu 1999. godine kako bi raspravljali o tržišnoj strategiji nakon isteka postojećeg dogovora o smanjenju proizvodnje. Na skupu će se razgovarati o događajima nakon isteka važećeg sporazuma. Tada će biti dogovorena strategija za 2000. godinu, rekao je Tellez koji se nalazi u posjetu Saudijskoj Arabiji. Zemlje OPEC-a, na čelu sa Saudijskom Arabijom i Venezuelom, i Meksiko su prošle godine dogovorili smanjenu proizvodnju nafte nakon značajnog pada njene cijene na svjetskom tržištu. CIJENE ZLATA NA NAJNIŽOJ RAZINI U POSLJEDNJIH 20 GODINA Cijene zlata na londonskom su tržištu krajem svibnja po prvi put u posljednjih 20 godina pale ispod 270 USD po unci. Osjetan pad cijena dogodio se, kako izjavljuju analitičari, nedugo nakon što je Bank of England najavila da će u idućih nekoliko godina prodati više od polovine svojih zaliha u zlatu. Već na aukciji zakazanoj za početak ovoga mjeseca ona tako namjerava prodati približno 25 tona zlata, što će biti samo prvi korak u planiranom smanjenju rezervi sa sadašnjih 715 tona, na približno 300 tona. U nepunih mjesec dana otkako je donijela tu odluku, izjavljuju analitičari, unca zlata pojeftinila je za 25 USD. Osim toga, naznake da bi američka monetarna vlast mogla povećati kamatne stope predstavljaju dodatni pritisak na cijene. Opasnost leži u činjenici da rezerve u zlatu bankama nose relativno skromnu dobit, pa su ih stoga već neke počele rasprodavati, uključujući Australce, Belgijance, Nizozemce i Švicarce. Nadalje, čak i Međunarodni monetarni fond (MMF) planira prodati do 300 tona zlata kako bi time pomogao siromašnim zemljama. Nekoć jedna od najcjenjenijih roba u svijetu pala je u sjenu dionica i obveznica, kažu analitičari, budući je u posljednjih 20 godina bilo rentabilnije upravo u njih ulagati. Drugim riječima, mnoge banke i financijske institucije odlučile su plemenitu kovinu zamijeniti ulaganjima koja nose veću dobit. Tako je i Europska središnja banka (ECB) odlučila držati svega 15 posto svojih rezervi u zlatu, što je pak daleko ispod 30 posto koliko u prosjeku ima većina zemalja unutar eurozone. Kako objašnjavaju trgovci, zbog brzine kojom je cijena zlata posljednjih dana padala mnogi su se potencijalni kupci držali podalje od tržišta donijevši pravu odluku - ne kupovati danas jer će sutra biti jeftinije. Inače, cijene zlata bile su u uzletu sedamdesetih kad su ulagači bili zabrinuti zbog inflacije i bojali se da će papirnati novac gubiti na vrijednosti. Danas pak pad cijena, mišljenja su analitičari, pokazuje da svjetskom gospodarstvu ne prijeti inflacija. 10. POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNE OSOBE 1a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) BANKE kamatna stopa Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 3,16-3,96 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka 3,00 Hypo Banka Croatia 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 1b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,90 8,40 8,65 8,90 9,15 9,40 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno Croatia banka - 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00 Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 6,00 kamatna stopa prema dogovoru Hypo Banka Croatia kamatna stopa prema dogovoru Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu Kreditna banka Zagreb kamatna stopa prema dogovoru Međimurska banka 9,00 13,00 13,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 14,00 prema dogovoru Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25 6,75-7,26 6,75-7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 7,50 9,00 10,50 12,00 12,00 12,00 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru 1c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (%godišnje) BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - - Hypo Banka Croatia - - - - - - Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 1d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50 6,00- 7,00 6,50-7,50 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - - Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru *na depozite iznad 50.000 DEM 1e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Banka Croatia 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru *na depozite iznad 50.000 DEM