ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska se u svojoj energetskoj strategiji ne bi trebala usredotočiti na opskrbu samo jednim energentom. Iako je trenutačno najatraktivniji energent plin, nužno je osigurati različite izvore energije, pa
su mogućnosti koje se nude nakon 2010. godine ugljen ili nuklearna energija, kazao je predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva (HND) i profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Danilo Feretić na današnjoj tribini i konferenciji za novinare na temu "Nuklearna opcija u dugoročnom razvoju elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030. godine".
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Hrvatska se u svojoj energetskoj
strategiji ne bi trebala usredotočiti na opskrbu samo jednim
energentom. Iako je trenutačno najatraktivniji energent plin,
nužno je osigurati različite izvore energije, pa su mogućnosti koje
se nude nakon 2010. godine ugljen ili nuklearna energija, kazao je
predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva (HND) i profesor na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva Danilo Feretić na današnjoj
tribini i konferenciji za novinare na temu "Nuklearna opcija u
dugoročnom razvoju elektroenergetskog sustava Hrvatske do 2030.
godine".#L#
Električna energija u uskoj je korelaciji sa bruto domaćim
proizvodom (BDP) neke zemlje, naglasio je Feretić. Tako su pri
izradi procjena o potrebama i potrošnji električne energije
stručnjaci HND-a pretpostavili da će hrvatski BDP rasti po
godišnjoj stopi između tri i četiri posto.
Tako će prema njihovim prognozama, potrošnja električne energije u
našoj zemlji rasti prosječno 2,3 posto godišnje, pa bi nam 2001.
godine trebalo 15.668 TeraWatsati (TWh), a 2030. godine dvostruko
više.
Sa svim svojim prednostima, kazao je Feretić, plin je vrlo
neravnomjerno raspoređen po svijetu. Najviše ga je u bivšem
Sovjetskom savezu i jugoistočnoj Aziji, a Sjeverna Amerika i Europa
koji su njegovi najveći potrošači, osuđeni su na uvoz.
Prema Feretićevim riječima, Hrvatska bi trebala odrediti kojem
energentu treba najviše "vjerovati". Stručnjaci HND-a smatraju da
plinu treba "vjerovati" 40 posto, a da bi 60 do 80 posto domaće
proizvodnje iza 2010. godine trebalo usmjeriti na druge
energente.
Stoga, u dugoročnom razvoju energetike Hrvatske, nuklearna opcija
mora ostati živa, pa će se već u idućoj deceniji zasigurno početi
pripremati izgradnja nuklearne elektrane, a i javno mnijenje
polako bi trebalo početi okretati u tom smjeru, mišljenja je
Feretić.
(Hina) alt db