BBC-PREGLED TISKA 8. VI.

BRITANSKI RADIO - BBC 8. VI. 1999. Pregled tiska "Konačni dogovor o Kosovu kasni zbog toga što je ruski predsjednik spavao, izvješćuje 'The Daily Telegraph' iz Bonna, gdje su se jučer sastali ministri vanjskih poslova skupine G-8 i Rusije. U jednom trenutku ruski je ministar Igor Ivanov izjavio da se mora savjetovati s Moskvom o konačnoj inačici dogovora za rješenje kosovske krize i zatražio određeno vrijeme da to učini. Ubrzo se vratio i kazao da ništa nije mogao učiniti jer je u Moskvi već 10 sati na večer pa ruski predsjednik spava. I tako je ministarski susret skupine G-8 prekinut da bi se danas nastavio. Sve britanske novine velikog formata izvješćuju na nekoliko stranica o kosovskoj krizi i izražavju svoju nadu da bi joj uskoro mogao doći kraj. No pri tome ne pokazuju oduševljenje kao prošloga tjedna, kad se europski izaslanik, finski predsjednik Ahtisaari, vratio iz Beograda. Na kraju tunela vidi se svjetlost, iako nitko ne zna što će na tom svjetlu izbiti na vidjelo, piše uvodničar jednoga britanskoga lista. Mnoge novine analiziraju pozadinu nove odgode mirvnoga dogovora na koji je jugoslavenski predsjednik pristao prošloga tjedna. Iako se većinom slažu u tome da se Slobodanu Miloševiću ne smije vjerovati, kako kaže u svom uvodniku 'The Times', ipak pokušavaju dokučiti što je bilo presudno za propast vojnih pregovora u Kumanovu, kamo su jugoslavenski vojni zapovjednici došli da s NATO-om dogovore povlačenje srpskih snaga s Kosova. Robert Fisk u 'The Independentu' u svom izvješću iz Beograda tako tvrdi da se časnički kadar jugoslavenske Treće armije suprotstavio Miloševiću te ustrajao na tome da se odupre povlačenju srpskih snaga s Kosova. Među njima je došlo do velikog nezadovoljstva i oni su se s njime sučelili 24 sata nakon što je on s ruskim i europskim izaslanicima dogovorio sporazum. Zahtijevali su da na Kosovu mora ostati određeni broj srpskih vojnika, navodi političke izvore u Beogradu jutrošnji 'The Independent'. 'The Financial Times' ne vjeruje u takav razvoj događaja. Jesu li srpski generali odbili primijeniti ono što su njihovi politički gospodari dogovorili ili su političari bili ti koji su povlačili konce? Zapadni čelnici vjeruju da je istina ovo drugo. Naime, srpski vojni zapovjednici započeli su u subotu razgovore s NATO- ovim predstavnicima u Kumanovu i sve je išlo dobro do nedjelje, kad su se savjetovali s Beogradom. Nakon toga počeli su ustrajati na tome da rezolucija UN-a prethodi ulasku međunarodnih snaga na Kosovo, zahtijevali su raspuštanje OVK-a i da na Kosovu ostane barem 15 tisuća srpskih vojnika. Tražili su da prestane NATO-ovo bombardiranje prije njihova povlačenja, dulji rok za povlačenje od sedam dana i nisu bili zadovoljni tampon-zonom od 25 kilometara duž granice Srbije i Kosova, piše 'The Financial Times'. U svemu tome zapadni saveznici vide rukopis Slobodana Miloševića, kaže dalje list, jer jugoslavenski predsjednik već je postao poznat po načelnom prihvaćanju da bi potom inzistirao na pojedinostima. Pojedinosti će se valjda pokazati u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, čiji članovi čekaju u pripravnosti da bi o njoj glasovali, izvješćuje 'The Times'. Na rezoluciji, osim dakako Beograda, ustraju i oni koji ga podupiru, tj. Rusi i Kinezi. Pretpostavlja se da će Vijeće o njoj glasovati sutra, kad se očekuje i stanka u NATO- ovom bombardiranju, na čemu inzistiraju Rusi i Kinezi, te da će rezolucija odrediti uvjete za povlačenje srpskih snaga s Kosova, raspoređivanje mirovnih snaga te ulogu UN-a i ostalih međunarodnih organizacija pri upravljanju Kosovom, kad Srbi odu. No, očekuje se da će nacrt rezolucije biti vrlo neodređen glede sastava mirovih snaga, koje diplomati sada već češće nazivaju 'međunarodnom sigurnosnom prisutnošću', piše jutrošnji 'The Times'. 'The Guardian' tvrdi da je nakon različitih stajališta koja je ruska diplomacija izražavala preko prozapadnoga Viktora Černomirdina na jednoj i Igora Ivanova, štićenika bivšeg premijera Primakova, na drugoj strani, bio presudan poziv američkoga predsjednika Clintona ruskom predsjedniku Jeljcinu. Nakon toga, Rusija je opet pronašla zajednički jezik sa zapadnim saveznicima. Predsjednik koji želi imati djelotvornu vanjsku politiku ne bi sučelio tako različite osobe poput Černomirdina i Ivanova, kaže dopisnik lista iz Moskve. Ali, predsjednik Jeljcin više od jasne balkanske politike voli igru koja ga održava na vlasti. Sučeljavanje raznih oligarhijskih skupina i lobbyja koji zabavljeni međusobnim svađama ne dovode u pitanje njegovu vlast, tvrdi 'The Guardian'". (BBC)