FR-PL-vjernici-Vjerovanja-Vjerske zajednice-Ljudska prava-Sindikati/Udruge FRANCUSKA-LE MONDE OD 8.6.99.PAPA U POLJSKOJ FRANCUSKALE MONDE8. VI. 1999.Ivan Pavao II. i dalje izaziva oduševljenje u Poljskoj"Papa vjeran sebi, u Poljskoj
koja je vjerna sebi: prva dva dana sedmoga posjeta Ivana Pavla domovini protekla su bez iznenađenja i čini se da se baš ništa nije promijenilo: okupilo se golemo mnoštvo ljudi, a osjećaji koji Poljake svih boja vežu uz Papu i dalje su jaki.Ivan Pavao II. započeo je svoje putovanje u Gdanjsku, kamo je stigao 5. VI. u podne. Bio je tu prije dvanaest godina, 1987., kad je poljska demokratska oporba bila jako slaba, što je tada potaknulo vlast da 'stavi na kocku' eksplozivnu smjesu sačinjenu od Papine nazočnosti u kolijevci Solidarnosti. On je otvoreno izrazio svoju potporu pokretu koji je utjelovljivao neovisni sindikat.Ove godine, opet pred velikim brojem ljudi, njih oko osamsto tisuća, Ivan Pavao II. govorio je o pokretu koji je 'značio povijesnu prekretnicu', 'otvorio vrata slobode zemljama koje je totalitarni sustav gurnuo u ropstvo, srušio Berlinski zid i pridonio ujedinjenju Europe, podijeljene nakon Drugoga svjetskog rata'. 'To nikada ne smijemo zaboraviti, jer riječ je o događaju
FRANCUSKA
LE MONDE
8. VI. 1999.
Ivan Pavao II. i dalje izaziva oduševljenje u Poljskoj
"Papa vjeran sebi, u Poljskoj koja je vjerna sebi: prva dva dana
sedmoga posjeta Ivana Pavla domovini protekla su bez iznenađenja i
čini se da se baš ništa nije promijenilo: okupilo se golemo mnoštvo
ljudi, a osjećaji koji Poljake svih boja vežu uz Papu i dalje su
jaki.
Ivan Pavao II. započeo je svoje putovanje u Gdanjsku, kamo je stigao
5. VI. u podne. Bio je tu prije dvanaest godina, 1987., kad je
poljska demokratska oporba bila jako slaba, što je tada potaknulo
vlast da 'stavi na kocku' eksplozivnu smjesu sačinjenu od Papine
nazočnosti u kolijevci Solidarnosti. On je otvoreno izrazio svoju
potporu pokretu koji je utjelovljivao neovisni sindikat.
Ove godine, opet pred velikim brojem ljudi, njih oko osamsto
tisuća, Ivan Pavao II. govorio je o pokretu koji je 'značio
povijesnu prekretnicu', 'otvorio vrata slobode zemljama koje je
totalitarni sustav gurnuo u ropstvo, srušio Berlinski zid i
pridonio ujedinjenju Europe, podijeljene nakon Drugoga svjetskog
rata'. 'To nikada ne smijemo zaboraviti, jer riječ je o događaju
koji je dio naše narodne baštine', dodao je Papa obraćajući se
zacijelo najmlađima, onima koji zapravo nisu upoznali tadašnji
režim i ne znaju koliko je napora trebalo uložiti da bi ga se
prisililo da ostavi prostora demokraciji.
U nedjelju ujutro, Papa je bio u Pielpinu, točnije na polju nedaleko
od gradića s osam tisuća stanovnika gdje su Nijemci 1939. ubili
osamdeset biskupa, svećenika i pomoćnika u sjemeništu. Na tome je
mjestu bilo gotovo tristo tisuća ljudi koji su došli da vide i čuju
Papu 'u sjajnoj formi i sretnog što je opet kod kuće', ako je
vjerovati službenom predstavniku Vatikana Joaquinu Navarro
Valsu.
Poslije podne u Elblagu, riječnom pristaništu koje je kanalom
povezano s Mazurskim jezerima, moglo se vidjeti prijateljskog
Ivana Pavla II. koji je rekao kako je zadnji put bio tu 'prije ne
znam više koliko godina kako bi se vozio u kajaku'. Svakako, njegov
neposredni dijalog s mnoštvom dolazio je nakon jako ozbiljnih
propovijedi u kojima je napose upozoravao na 'pretjerano
pojednostavljenje Evanđelja koje je krivotvorina' i koje se
previše lako svodi na 'individualističke zahtjeve'. Na svečanosti
u Elblagu bilo je nazočno više stotina ruskih katolika iz ne tako
udaljene kalinjingradske enklave, koje je Papa pozdravio 'od sveg
srca': jedna od ambicija njegova papinstva oduvijek je bio posjet
Rusiji.
Navečer je Papa stigao u Lichen, gradić gdje se zahvaljujući
prilozima vjernika dovršava skupa izgradnja goleme bazilike visoke
oko sto i duge sto dvadeset metara. Ona se gradi na mjestu na kojemu
se Djevica ukazala jednom vojniku iz Napoleonove vojske rodom iz
toga gradića", izvješćuje Jan Krauze.