ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Dopredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks i glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina predstavili su večeras u povodu pete obljetnice smrti Stjepana Sulimanca Štefine knjigu "Za slobodu i pravicu" autora
dr. Suzane Leček i dr. Stipe Botice.
ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Dopredsjednik Hrvatskoga državnog
sabora Vladimir Šeks i glavni tajnik HDZ-a Drago Krpina predstavili
su večeras u povodu pete obljetnice smrti Stjepana Sulimanca
Štefine knjigu "Za slobodu i pravicu" autora dr. Suzane Leček i dr.
Stipe Botice. #L#
Sulimanac je, po ocjeni Vladimira Šeksa, dao nezaobilazan obol
stvaranju hrvatske države te zaslužio uvrštenje među velike
hrvatske muževe koji su iskrenim i samozatajnim djelovanjem
udarili temelje hrvatskoj slobodi.
Knjiga koja ne veliča Sulimanca, nego prikazom njegova života
pokazuje borbu hrvatskog naroda, vrijedna je građa u kojoj se,
kazao je Šeks, zrcali povijest hrvatskog naroda u Kraljevini
Jugoslaviji, tijekom Drugoga svjetskog rata, u komunističkoj
Jugoslaviji i u slobodnoj i samostalnoj hrvatskoj državi.
Stjepan Sulimanac svoje je političko djelovanje počeo sukobom s
jugoslavenskim žandarima, a nastavio borbom protiv zatiranja
hrvatskog imena. U početku Drugoga svjetskog rata bio je
zapovjednik I. bilogorske satnije, no ubrzo biva razočaran toliko
željenom nacionalnom državom, rekao je šeks, ustvrdivši da
Sulimanac nije prihvatio ni boljševički komunizam, koji je
naslutio u crvenim osloboditeljima.
"Knjiga je spomenik čovjeku koji je svoj život posvetio stvaranju
slobode i prava hrvatskog naroda", rekao je glavni tajnik HDZ-a
Drago Krpina. Po njegovim riječima Sulimanac je bio jedinstven
čovjek čiji je svakidašnji život bio sukladan njegovim vlastitim
načelima. "Štefina je živio svoje ideale, a na kraju života
zasluženo je doživio i njihovo ostvarenje", kazao je Krpina.
Stjepan Sulimanac Štefina rođen je u podravskome selu Turnašici 27.
srpnja 1915. Uz teške seljačke poslove čita knjige, osobito izdanja
Društva "Svetog Jeronima" u Zagrebu, kamo dolazi 30-ih godina.
Mladi Štefina ubrzo, nacionalno osviješten, djelatno ulazi u
politiku i borbu protiv kraljevskog režima. Dolaze i prve robije.
Drugi svjetski rat ne čeka "pod stolom", već kao dužnosnik HSS-a u
Virovitičkome kotaru ustrojava seljačku zaštitu te postaje
zapovjednikom I. bilogorske satnije. Stvaranjem NDH okreće se
gospodarstvu, ali ubrzo se razočarao novom vlašću. Nakon Drugog
svjetskog rata Štefina hrabro nastavlja djelovati za HSS, pa ga
komunistički sud osuđuje najprije na devet godina robije, a zatim
na dvije zbog knjige "Temelj ljudske pravde", objavljene u Beču
1971.
Štefina 1990. nalazi svoje mjesto u HDZ-u i postaje jednim od
njegovih prvaka.
Kao najstariji zastupnik Stjepan Sulimanac Štefina 30. svibnja
1990. otvara i prvi predsjeda utemeljiteljskoj sjednici Hrvatskog
državnog sabora.
Umro je 18. svibnja 1994.
(Hina) ibob gk