FRANCUSKA-LIBERATION OD 7.6.99.PREGOVORI O KOSOVU

FRANCUSKA LIBERATION 7. VI. 1999. UN, EU, Moskva: svatko želi da se čuje njegov glas "Nakon dvomjesečnog rata na Kosovu, UN bi napokon trebao ući u igru kako bi pružio zakonsku osnovu za upletanje međunarodne zajednice. Finski predsjednik Martti Ahtisaari, zapadni posrednik za Kosovo, trebao bi ovih dana posjetiti Peking kako bi izložio mirovni plan predsjedniku Jiangu Zeminu koji ima pravo veta u Vijeću sigurnosti. Kina traži žuran prekid bombardiranja. U ponedjeljak se ministri vanjskih poslova skupine G-8 (sedam najrazvijenijih zemalja i Rusija) okupljaju nedaleko od Bonna kako bi dovršili prijedlog rezolucije kojom će se točno odrediti uvjeti za slanje sigurnosnih snaga od pedeset tisuća ljudi, čiju će glavninu osigurati NATO, kao i za uvođenje pravog međunarodnog protektorata, najmanje na tri godine, u toj pokrajini na jugu Srbije. Taj susret, prvi put odgođen za 24 sata zbog očekivanja rezultata pregovora između NATO-a i jugoslavenske vojske koja se u potpunosti mora povući, izuzetno je važan. Mirovni plan koji je Beograd prihvatio, ograničava se, kako sada stvari stoje, na potvrdu određenoga broja temeljnih načela, a tekst buduće rezolucije Vijeća sigurnosti utvrdit će mnoge važne potankosti glede organizacije međunarodnih snaga i naravi privremene civilne uprave koja se treba uspostaviti. 'Naša je glavna zadaća da pripravimo ozbiljnu rezoluciju o Jugoslaviji', izjavio je jučer ruski premijer Sergej Stjepašin, koji je istaknuo: 'Načinjen je važan korak prema miru, ali NATO još daje ton prevelikom broju pitanja.' Moskva će ovaj put nastojati da se njezin glas bolje čuje i branit će barem svoj ugled bivše velesile, ako ne svoje interese. Nezadovljne što su stavljene pred gotov čin mirovnog sporazuma koji uglavnom preuzima NATO-ova stajališta, ruske se vlasti sada ne žele očitovati o sudjelovanju svojih snaga. 'Proučavamo pitanje da vidimo je li ono u interesu Rusije i u interesu obnove Jugoslavije', kazao je ministar vanjskih poslova Ivan Ivanov prije polaska u Bonn. Viktor Černomirdin, Jeljcinov 'gospodin za Kosovo' kojeg oštro napada nacionalističko- komunistička oporba i dio vojske zbog 'muenchenskog duha', tvrdi da 'ruske snage nikada neće biti pod NATO-ovim zapovjedništvom'. No Zapad ustraje na jedinstvenom zapovjedništvu budućih snaga u kojima će prevlast imati NATO i ne želi raspravljati o uspostavi ruskog sektora koji bi mogao biti prvi korak prema podjeli pokrajine. Nagodba bi, dakle, mogla biti teška, ali Rusima je stalo da ostanu u igri. Druga osjetljiva točka u donošenju buduće rezolucije bit će uloga UN-a, a on je do sada bio ostavljan po strani. Na vojnom planu nema govora ni o kakvom dvostrukom ključu. Kao za SFOR u Bosni, UN bi se trebao ograničiti na to da ovlasti NATO koji bi bio odgovoran za pedeset tisuća ljudi novoga KFOR-a, a te će snage biti raspoređene na čitavom Kosovu, gdje će osiguravati uvjete za povratak milijun izbjeglica. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan nastojao je, naprotiv, da njegova organizacija nadzire uspostavu privremenog međunarodnog protektorata. Kandidirala se i Europska unija, pozivajući se na velike troškove obnove Kosova koji će dobrim dijelom pasti na njezina leđa. 'Oko pet do šest milijarda eura na godinu (32,7 do 39,3 milijarde franaka) barem na pet godina', tvrdi predsjednik Povjerenstva Romano Prodi, ističući u razgovoru za 'Corriere della Sera' da će 'Europa u miru biti u prvom planu, iako je možda imala sporednu ulogu u ratu'. Nagodba bi se mogla postići imenovanjem Europljanina za visokog civilnog upravitelja pod zaštitom UN-a. Ta je dužnost svakako vrlo važna. Iskustvo iz Bosne svjedoči da je puno lakše bilo provesti vojni dio Daytonskih sporazuma iz 1995. (razdvajanje protivnika i razvojačenje), nego civilni. Izbjeglice se još nisu vratile, barem ne na područja koja drže pripadnici drugih naroda, a tri entiteta, unatoč zajedničkim saveznim ustanovama, žive svaki na svom području", piše Marc Semo.