ŠEKS I PREDSTAVNICI PARLAMENTARNIH STRANAKA O NACRTU IZBORNOG ZAKONA

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimira Šeks danas je s predstavnicima parlamentarnih oporbenih stranaka (HSP, HSČP, HKDU, KDM i SHR) i predstavnicima nacionalnih manjina održao sastanak na kojem se raspravljalo o nacrtu izbornog zakona. Zaključeno je da bitni dijelovi toga nacrta nisu sporni, uključujući i dio o posebnoj izbornoj jedinici za hrvatske državljanje koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, kao i određivanje broja njihovih zastupnika putem nefiksne kvote.#L# Kad je riječ o načinu na koji bi glasovala dijaspora, Miroslav Rožić (HSP) predlaže uvođenje tzv. dopisnog, odnosno glasovanja u odsutnosti, uobičajenog u nizu država, među kojima i u SAD-u i Kanadi. Mišljenja je da bi trebalo omogućiti da nositelj svih lista stranke bude jedna osoba, a potrebnim smatra riješiti pitanje, može li jedna osoba biti na listama u više izbornih jedinica. Oko pitanja vezanih za zastupljenost nacionalnih manjina sudionici sastanka imali su različita stajališta. Njegovan Starek (Klub nezavisnih zastupnika nacionalnih manjina) tvrdi da u ponuđenom zakonu nije poštovana izravna zastupljenost, stečena prava manjina te popis stanovništva iz 1991. Predložio je da se broj manjinskih zastupnika sa pet poveća na osam kako bi predstavnike dobili i Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Židovi, Albanci, Makedonci i Romi. Kako predloženi izborni zakon predviđa da pripadnici češke i slovačke manjine zajedno biraju jednog zastupnika, koliko bi imali pravo izabrati i predstavnici njemačke, austrijske, židovske, rusinske i ukajinske manjine, Njegovan Starek i Miroslav Kiš (zastupnik manjine) ističu da bi to moglo otvoriti niz pitanja. Upozorili su da postoji samo jedan tip zastupnika, da se bira na četiri godine i da svi imaju ista prava. Kiš drži da bi u slučaju rotirajućih mandata tih zastupnika manjina oni trajali samo dvije godine odnosno 9,5 mjeseci. To znači da takvi zastupnici ne bi mogli biti izabrani za saborske čelnike, a u slučaju prijeveremenih izbora ne bi stigli ni konzumirati zastupnički mandat. Ivan Gabelica (HSČP) ističe da su izborna prava opća i jednaka, te da nitko ne može dva puta glasovati, jednom za opću, a drugi put za manjinsku listu. Kako bi se to pitanje razriješilo predložio je da se zatraži tumačenje Ustavnog suda RH. Dio sudionika sastanka ocijenio je da s predloženim izbornim pragom od pet posto i uz izbor 12 zastupnika u izbornim jedinicama nijedna stranka koja osvoji pet posto glasova plus jedan neće imati zastupnika. Stoga su se čula mišljenja da bi broj zastupnika trebalo povećati čak do 15. Slavko Vukšić (SHR) predlaže da se u jedinicama bira što veći broj zastupnika uz prag od osam posto. Glede stranačkih predstavnika u izbornim povjerenstvima, odnosno biračkim odborima, Gabelica je predložio da svaka stranka koja sudjeluje na izborima dade svog predstavnika. Vladimir Šeks objašnjava da bi to bilo preskupo, a kao argument naveo je i podatak da je na prošlim izborima u tim tijelima bilo angažirano 74.800 osoba. S obzirom na broj stranaka sada bi taj broj bio veći, kazao je Šeks navodeći da po zadnjim podacima Hrvatska ima 83 registrirane političke stranke. Bila bi to ogromna politička tijela koja bi preglasavanjem donosila odluke, poručio je Šeks. U pogledu prijedloga da se poveća broj zastupnika koji bi se birao po izbornim jedinicama, rekao je da među oporbenim strankama postoje različita stajališta. To će pitanje zacijelo ostati otvoreno do usvajanja izbornog zakona, ocijenio je Šeks. Sve prijedloge glavni HDZ-ov pregovarač ocijenio je dobrodošlima, opetujući da je ponuđeni izborni zakon tek radna verzija i da ima prostora za usuglašavanje. (Hina) bm sšh