FR-DE-GB-sjednice -Organizacije/savezi-Zapošljavanje-Nezaposlenost-Političke stranke FRANCUSKA-LE MONDE OD 6.06.99.SUSRET NA VRHU U KOELNU FRANCUSKALE MONDE6. VI. 1999.Zapošljavanje: na susretu na vrhu petnaestorice u Koelnu
prevladale zamisli Tonya Blaira"Na susretu na vrhu u Koelnu petnaestorica su pokopala zamisao kojom su se zanosili Lionel Jospin i bivši predsjednik njemačke Socijaldemokratske stranke Oskar Lafontaine, da Unija stvori neku vrstu gospodarske uprave koja bi se uhvatila u koštac s problemom nezaposlenosti, stvarajući protutežu stezi koju je euro nametnuo na području proračuna zajedničkim voluntarističkim politikama u korist zapošljavanja, a riječ je o javnim radovima, smanjenju radnog vremena itd. To ne znači da zapošljavanje više nije briga petnaestorice: unatoč Kosovu, susret na vrhu u Koelnu dao je važno mjesto toj temi. Zaključci koji su objavljeni u petak, 4. lipnja, odlučno potvrđuju središnje mjesto što ga borba protiv nezaposlenosti mora imati u Europskoj uniji.No, ugovor o zapošljavanju, kako su ga prihvatili šefovi država i vlada, potvrđuje prevlast koju u Europi ima socijal-liberalna filozofija, a njoj je snažan početni zamah dao Tony Blair, iako sada doživljava preinake. U središtu te koncepcije jest zamisao da se
FRANCUSKA
LE MONDE
6. VI. 1999.
Zapošljavanje: na susretu na vrhu petnaestorice u Koelnu
prevladale zamisli Tonya Blaira
"Na susretu na vrhu u Koelnu petnaestorica su pokopala zamisao
kojom su se zanosili Lionel Jospin i bivši predsjednik njemačke
Socijaldemokratske stranke Oskar Lafontaine, da Unija stvori neku
vrstu gospodarske uprave koja bi se uhvatila u koštac s problemom
nezaposlenosti, stvarajući protutežu stezi koju je euro nametnuo
na području proračuna zajedničkim voluntarističkim politikama u
korist zapošljavanja, a riječ je o javnim radovima, smanjenju
radnog vremena itd. To ne znači da zapošljavanje više nije briga
petnaestorice: unatoč Kosovu, susret na vrhu u Koelnu dao je važno
mjesto toj temi. Zaključci koji su objavljeni u petak, 4. lipnja,
odlučno potvrđuju središnje mjesto što ga borba protiv
nezaposlenosti mora imati u Europskoj uniji.
No, ugovor o zapošljavanju, kako su ga prihvatili šefovi država i
vlada, potvrđuje prevlast koju u Europi ima socijal-liberalna
filozofija, a njoj je snažan početni zamah dao Tony Blair, iako sada
doživljava preinake. U središtu te koncepcije jest zamisao da se
problem zapošljavanja neće riješiti povećanjem pritiska na
gospodarske čimbenike, već naprotiv, potičući na sve načine
mogućnost inovacije, pokretljivosti i nudeći zauzvrat radnicima
mogućnost da se prilagode novim uvjetima na tržištu rada. (...)
Konkretne mjere koje su u Koelnu prihvaćene radi poticanja
djelatnosti uglavnom se odnose na tzv. politiku ponude (ide na ruku
poduzećima). Europska banka za ulaganje izdvojit će 1,5 milijardi
eura za ulagački kapital i visoku tehnologiju. Mjere su to koje će
razveseliti francuskog ministra financija Dominiquea Strauss-
Kahna, ali koje se u borbi protiv nezaposlenosti više nadahnjuju
američkim uzorom, nego izravnim intervencionizmom.
Nakon obavljenog posla Lionel Jospin morao je priznati da nije
ispunjena njegova želja da petnaestorica utvrde zadaće koje neće
biti previše strogo određene. Neki su njegovi zahtjevi izazvali
oštre odgovore. 'Kad je Lionel Jospin počeo govoriti kako treba
ostvariti rast od 3 posto, polovica je ljudi u dvorani prasnula u
smijeh', kaže visoki dužnosnik. Istina je da različite tradicije
često dovode do nesporazuma. Dok su ambiciozne zadaće poticajne za
neke države, druge se plaše preuzeti političku odgovornost za
obećanja koja neće izvršiti. 'Za razliku od javnog deficita,
politika može tek neznatno utjecati na rast', oprezno je u Koelnu
tumačio Klaus Gretschmann, financijski savjetnik kancelara
Gerharda Schroedera.
Francuski premijer, koji je isticao važnost sastanaka koje su
petnaestorica zakazala, tvrdio je da je to tek početak procesa. 'On
će se, rekao je, nastaviti.' Europljani ni izdaleka nisu spremni
prihvatiti, kao što se događa na državnoj razini, prijenos novca
radi financiranja solidarnosti između zemalja. U nedostatku
političke vlasti, nije jasno tko bi to mogao provesti. Napredak u
približavanju ovisit će od sposobnosti svakoga da vidi dalje od
državnih tradicija i povede računa o onome što se događa drugdje kad
je riječ o izradi državnih planova za zapošljavanje.
Do tada, moglo bi se očekivati da će vlade početi raditi na bržem
donošenju zajedničkih zakonskih okvira. No čini se da ni tu nikome
nije jako stalo da opet dovede u pitanje svoje običaje, bilo da je
riječ o pravu na štrajk, zaštiti od otpuštanja ili minimalnoj plaći
itd. Za razliku od ministara financija, djelovanje ministara za
socijalna pitanja i dalje je određeno unutarnjim brigama, o čemu u
Francuskoj svjedoči slaba zainteresiranost ministrice za
zapošljavanje i socijalnu skrb Martine Aubry za europske
pregovore. 'Europljani, kako ističe jedan stručnjak, žele
sudjelovati na europskoj razini samo u onim stvarima koje već čine
na državnoj razini'", izvješćuju Henri de Bresson i Arnaud
Leparmentier.