ZAGREB/PULA, 4. lipnja (Hina) - Početak prve proizvodnje plina iz hrvatskog dijela sjevernojadranskog podmorja očekuje se najesen, izvijestili su danas iz INAgip-a, tvrtke koju su za tu namjenu osnovali hrvatska industrija nafte Ina i
talijanski Agip. Uz ukupna ulaganja od 200 milijuna američkih dolara, osigurat će se maksimalna godišnja proizvodnja plina od preko 650 milijuna prostornih metara, počevši od 2001.
ZAGREB/PULA, 4. lipnja (Hina) - Početak prve proizvodnje plina iz
hrvatskog dijela sjevernojadranskog podmorja očekuje se najesen,
izvijestili su danas iz INAgip-a, tvrtke koju su za tu namjenu
osnovali hrvatska industrija nafte Ina i talijanski Agip. Uz ukupna
ulaganja od 200 milijuna američkih dolara, osigurat će se
maksimalna godišnja proizvodnja plina od preko 650 milijuna
prostornih metara, počevši od 2001.#L#
Sa središnje platforme proizvodit će se 700.000 prostornih metara
plina dnevno, a ta količina predstavljat će više od 30 posto domaće
proizvodnje plina.
U sljedećih 17 godina iz 10 ležišta dobit će se ukupno 7,9 milijardi
prostornih metara plina, koliko iznose rezerve polja.
Riječ je o projektu "Sjeverni Jadran", za koji je Ina 1996. dobila
koncesiju za eksploataciju plina. Projektom je obuhvaćena razrada
najvećeg plinskog polja otkrivenog na hrvatskoj strani - Ivane i
priprema podloga za odluku o razradi južnog dijela područja, gdje
se svojom perspektivnošću ističu polja: Ika, Ida i Annamaria.
Realizacija projekta Ivana, prvog zajedničkog projekta Ine i
Agipa, podijeljena je u tri faze, a dinamika radova iz prve faze -
projektiranje i izgradnja središnje platforme, bušenje i opremanje
5 bušotina te polaganje plinovoda prema prihvatnoj platformi na
talijanskoj strani - ovih dana postiže maksimum.
Barža Crawler, talijanskog SAIPEMA, polaže plinovod između
platformi Garibaldi-K u talijanskom moru i Ivane-A u hrvatskim
vodama. Za mjesec dana položit će se 67 kilometara podmorskog
plinovoda, a radovi na hrvatskoj strani počet će ovih dana.
Jedini problem, navode u INAgipu, predstavlja blizina područja
koje NATO koristi za odlaganje neupotrebljenih bombi. Zbog brige za
sigurnost radnika, opreme i samog objekta (plinovoda) ponovno se
provjerava morsko dno što iziskuje dodatne, neplanirane troškove.
Nakon spajanja plinovoda na platformu i njegova testiranja slijedi
ukapanje koje bi, prema planu, trebalo završiti sredinom rujna.
Paralelno s tim radovima odvija se najrizičniji, rudarski dio
projekta - bušenje i opremanje razradnih bušotina.
Na lokaciji središnje proizvodne platforme, oko 45 kilometara
zapadno od Pule, od ožujka ove godine radovi se izvode Croscovom
platformom "Labin". U tijeku je završno opremanje četvrte od pet
bušotina, a radovi bi trebali završiti 22. lipnja bušenjem 200
metara dugog horizontalnog kanala. Bit će to prva horizontalna
bušotina izgrađena u slabo vezanim pješčenjacima ne samo u Jadranu
nego i u ovom dijelu Europe.
Odlaskom "Labina" na to će mjesto biti postavljene tehnološke
palube i nastambe za zaposlene. Plan je platformu kompletirati do
istog roka u kojem će biti završen i plinovod.
Polja Ika, Ida i Annamaria koja leže južno od Ivane, izuzetno su
složene geološke građe i bez dodatnog bušenja nekoliko ocjenskih
bušotina neće biti moguće pripremiti konačni investicijski
program, izvješćuju iz Ine.
(Hina) db ln