ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Hrvatska je dosad mnogo učinila na ponovnoj izgradnji društva nakon rata i ostvarila napredak u brojnim područjima, ali u nekim vrlo važnim područjima nije ostvaren željeni napredak, rekao je u petak u
Zagrebu predsjedatelj OESS-a i norveški ministar vanjskih poslova Knut Vollebaek.
ZAGREB, 4. lipnja (Hina) - Hrvatska je dosad mnogo učinila na
ponovnoj izgradnji društva nakon rata i ostvarila napredak u
brojnim područjima, ali u nekim vrlo važnim područjima nije
ostvaren željeni napredak, rekao je u petak u Zagrebu predsjedatelj
OESS-a i norveški ministar vanjskih poslova Knut Vollebaek.#L#
On je to rekao na konferenciji za novinare kojom je završio
jednodnevni posjet Hrvatskoj tijekom kojega se susreo s najvišim
hrvatskim dužnosnicima - predsjednikom Franjom Tuđmanom,
premijerom Zlatkom Matešom, ministrom vanjskih poslova Matom
Granićem, kao i s predstavnicima neovisnih medija i srpske
manjine.
"Prvi put sam posjetio Hrvatsku 1993., sudjelujući u pregovorima i
otad je mnogo učinjeno u ponovnoj izgradnji društva nakon rata",
rekao je Vollebaek novinarima, ali i dodao da je misija OESS-a u
Hrvatskoj "u nekim ključnim područjima primijetila nedostatak
napretka".
"U današnjim sam razgovorima kao predsjedatelj OESS-a dotaknuo
pitanje izbornog zakona, povratka izbjeglica i demokratizacije
društva i osobito medija", rekao je norveški ministar.
Cilj je postojanja misije, rekao je, pomoć hrvatskim vlastima da
postignu usklađenost s europskim i međunarodnim standardima u
područjima kao što su zaštita ljudskih prava, manjinska prava i
vladavina prava, "kako bi se ambicije prema integracijama u
europske i euroatlantske institucije mogle i ostvariti".
Vollebaek je kazao kako je tijekom rada u Hrvatskoj misija postigla
zamjetan uspjeh u koordinaciji međunarodnih stajališta prema RH te
kako o svojim zaključcima redovito izvješćuje međunarodnu
zajednicu.
Tijekom priprema za svoja izvješća misija se, kako je rekao,
detaljno savjetuje s odgovarajućim vladinim ministarstvima i
drugim tijelima, a nakon posljednjeg, razmjerno kritičnog
izvješća, Vlada RH predložila je da se ubuduće kontakti
"intenziviraju i sustaviziraju u nadi da će snažnija suradnja
omogućiti rješavanje preostalih problema".
"Mislim da tu ponudu moramo ozbiljno prihvatiti i početi doista
usko surađivati. To ne znači da će vlada idućim izvješćem biti
oduševljena, ali bi značilo da su nestali nesporazumi i da imamo
zajedničku osnovu za raspravu, promjene i napredak", ustvrdio je
Vollebaek.
Upravo zbog toga dokle je Hrvatska stigla, proces napretka mora se i
nastaviti, napomenuo je Vollebaek.
Predsjedatelj OESS-a pozdravio je dogovor hrvatskih političkih
stranaka o izbornom zakonu, ocijenivši ga "korakom u pravom
smjeru", ali i istaknuo da se on treba i provesti kako bi nadolazeći
izbori doista bili slobodni i pošteni.
Pozitivno se izrazio i o međustranačkom dogovoru o izmjeni zakona o
HRT-u, kazavši kako je on "osobito važan u predizbornom razdoblju,
kako bi televizijsko praćenje izbora bilo pošteno".
"Amandmani na Zakon o HRT-u nužni su kako bi se učvrstila njegova
institucionalna neovisnost te osigurala jasna neovisnost od
političkih pritisaka".
Kriza na Kosovu ponovno je istaknula potrebu za sveobuhvatnim
pristupom problemu povratka izbjeglica, pa se sve zapreke za
povratak izbjeglica u Hrvatsku i iz nje u njihove domove moraju
ukloniti, rekao je.
Nezaobilazna tema razgovora sa svim sugovornicima bilo je Kosovo i
Vollebaek je izrazio veliko zadovoljstvo rezultatima misije
Černomirdina i Ahtisaarija u Beogradu, ustvrdivši kako "vidi
izglede da se za kosovski problem postigne političko rješenje".
"Nadamo se i očekujemo da će Milošević ispuniti preuzete obveze i
početi odmah povlačiti snage s Kosova", rekao je, napomenuvši kako
će se sutra glavni zapovjednik NATO-a general Wesley Clark sastati
s jugoslavenskim vojnim vrhom kako bi razradio vojne detalje.
OESS će, napomenuo je njegov predsjedatelj, imati važnu ulogu u
provedbi mirovnog sporazuma u njegovom civilnom dijelu, a
"pripreme za novu misiju OESS-a na Kosovu već su u punom tijeku".
"Vjerujem da bi RH mogla imati vodeću ulogu u regiji, služeći kao
primjer stabilnosti", izjavio je Vollebaek.
U svjetlu kosovskih događaja vrlo je važno da Hrvatska primjerom
pokaže što to znači da se sve izbjeglice mogu vratiti, uz rješavanje
problema povrata vlasništva jer će on biti vrlo izražen i na
Kosovu.
"Srbijanske vlasti ne smiju iskoristiti Hrvatsku kao ispriku za
neispunjavanje vlastitih obveza i zato je važno da Hrvatska ispuni
obveze i tako preuzme vodeću ulogu u regiji koju bi danas mogla
imati", rekao je norveški ministar.
Što se povratka na Kosovo tiče, izrazio je uvjerenje da se većina
izbjeglica doista želi što prije vratiti, ali im treba zajamčiti
sigurno okružje. Na Kosovu je, smatra, drukčija situacija nego u
prijašnjim sukobima na području bivše Jugoslavije, budući da je
"ovaj rat puno kraći i da su izbjeglice smještene vrlo blizu svojih
nekadašnjih domova".
Na pitanje o tome koliko brzo bi se mogla očekivati međunarodna
financijska i ina pomoć za povratak izbjeglica na Kosovo Vollebaek
nije izravno odgovorio, već je ponovio da su pripreme u tijeku, ali
da "do toga mora doći što prije".
Zajedno s vojnom misijom, koja bi na Kosovo trebala ući odmah nakon
povlačenja srbijanskih snaga, OESS zajedno s UNHCR-om namjerava
poslati i djelatnike civilne misije koji će procijeniti uvjete za
povratak izbjeglica.
"Iako su pripreme odavno počele, sad se ne smije dogoditi da kao
međunarodna zajednica ne preuzmemo odgovornost i osiguramo pomoć
koju smo obećali i zato u predstojećih nekoliko dana preostaje još
mnogo posla kako bismo doista bili potpuno spremni na pravi način
pomoći kad sporazum bude ostvaren", rekao je Vollebaek.
(Hina) dam rb