STAND BY ARANŽMAN S MMF-OM U KOLOVOZU?

Stand by aranžman s MMF-om u kolovozu? Novi 18-mjesečni Stand by aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom Hrvatska bi, ako sve bude teklo po planu, mogla sklopiti u kolovozu ove godine. Aranžman, vrijedan 200 milijuna dolara, vrijedio bi do kraja 2000., a namijenjen je fiskalnoj prilagodbi, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare voditelj Misije MMF- a za Hrvatsku Hans M. Flickenschild. Napominjući kako je, nakon niza razgovora, odlučeno da se Misija MMF vrati u Hrvatsku krajem lipnja kako bi se dovršili razgovori, Flickenschild je rekao da se zadnja dva dana razgovaralo s hrvatskim dužnosnicima o nacrtu dokumenta, o kojem raspravlja Vlada, te da postoje još neke pojedinosti koje se moraju riješiti. Glavni elementi predložena ugovora polaze od osiguranja makroekonomske stabilnosti i povratka povjerenja u bankovni sustav, od stabilnosti cijena i tečaja. Temelj programa je fiskalna prilagodba jer je poznato da su prihodi od poreza manji nego se očekivalo, dijelom zbog niže ekonomske aktivnosti, dijelom zbog problema s plaćanjima u sustavu. Glavni element u toj prilagodbi je prilagodba izvanproračunskih fondova - mirovinskog i zdravstvenog, s čijim je predstavnicima razgovarano o mjerama smanjenja deficita, nakon dodatnih transfera iz proračuna. Predstavnici mirovinskog fonda iznijeli su mjere kojima bi se eliminirao preostali deficit u poslovanju, što nažalost nije slučaj sa zdravstvom, koji će ostati fiskalni "teret". Smatramo da je deficit u državnoj blagajni od 1,0 posto bruto domaćega proizvoda održiv, rekao je Flickenschild. U programu monetarne i fiskalne politike stabilan tečaj je jedno od glavnih polazišta i u budućnosti, posebno jer je stabilnost kune u zadnje vrijeme poboljšana, a sve to je dovelo do konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Posebna stavka je politika plaća, a "brine nas razina plaća u državnom sektoru", rekao je Flickenschild. Posebno se osvrćući na razgovore sa predstavnicima sindikata državnih i javnih službenika i namještenika, ocijenio je da je predviđeno ovogodišnje povećanje plaća, po sporazumu Vlade i sindikata od 5,0 posto od kolovoza te 12 posto od prosinca ove godine, previsoko. Vlada i sindikati bi se trebali, smatra Flickenschild sporazumjeti o odgodi primjene sporazuma i dogovoriti "razumno povećanje od pet do šest posto". Na novinarski upit hoće li moguće neprihvaćanje usporenijeg rasta plaća utjecati na odobravanje Stand by aranžmana, Flickenschild je odgovorio da je za MMF bitna izmjena sporazuma o plaćama, koji nema tolikog utjecaja na ovogodišnji već na proračun za 2000., te da je "teško podržati tako veliko povećanje plaća javnim službenicima". Odgovarajući na upit postoje li druge mjere, rekao je da su i sindikati predložili rezanje troškova i izdvajanja, primjerice za obranu, jer se sada u Hrvatskoj za obranu izdvaja 4,2 posto BDP-a, a u susjednim Sloveniji i Austriji po 1,5 posto BDP-a. Vlada može u predloženom rebalansu proračuna, za koji tvrdi da su preraspodjelom 10 postotno smanjeni izdaci, visokim državnim dužnosnicima, sebi, saborskim zastupnicima i sucima, smanjiti plaće primjerice 20 posto. Sindikati su, kaže voditelj misije MMF-a, prihvatili argumente o smanjenju gospodarskog rasta, padu izvoza, gubitku konkurentnosti, ali su uzvratili traženjem - ako se mi odričemo, neka se odreknu i drugi na drugim mjestima. Na upit o privatizaciji javnih poduzeća, Flickenschild je rekao kako bi Hrvatske telekomunikacije i Croatia osiguranje trebale biti privatizirane do kraja godine, proces za Inu i HEP još nije uznapredovao, a u privatizaciju će i tri banke, od kojih jedna (ne navodeći koja) ima dobre izglede za prodaju. Privatizacija tih poduzeća je bitna za fiskalnu politiku, a "prije svega smo jako zainteresirani da se tim sredstvima popuni proračun" i da promjena vlasništva dovede do kvalitetnog poslovanja, rekao je. "Koliko će se toga privatizirati u ovom trenutku, ovisi najviše o tome koliko Vlada treba dodatno izdvojiti i osigurati novca za pokriće problema u nekim bankama". Sigurno je da će isplata osiguranih štednih uloga krenuti od 1. srpnja, kaže Flickenschild, ocjenjući da je sadašnje osiguranje štednih uloga od 100.000 kuna "ekstravagantno". Da je ostalo ranije rješenje s nižim iznosima osiguranih štednih uloga, bilo bi lakše osigurati sredstva te bi Vlada, dodao je, mogla razmotriti takva razmišljanja. Mirovine su tijekom godine dosta povećane u usporedbi sa realnim sektorom. Možda nisu luksuz, ali bi se možda primjenu sudske odluke o isplati duga umirovljenicima moglo prolongirati za primjerice četiri godine, zaključio je Flickenschild.