LJUBLJANA, 4. lipnja (Hina) - Vjerojatno još uvijek ima živih svjedoka koji bi mogli svjedočiti o okolnostima masovnog ratnog zločina koji su partizanske postrojbe iz Srbije i Bosne počinile nad hrvatskim ratnim i civilnim
zarobljenicima u svibnju i lipnju 1945. godine u okolici Maribora, piše slovenski tjednik "Nedeljski dnevnik" u najnovijem broju.
LJUBLJANA, 4. lipnja (Hina) - Vjerojatno još uvijek ima živih
svjedoka koji bi mogli svjedočiti o okolnostima masovnog ratnog
zločina koji su partizanske postrojbe iz Srbije i Bosne počinile
nad hrvatskim ratnim i civilnim zarobljenicima u svibnju i lipnju
1945. godine u okolici Maribora, piše slovenski tjednik "Nedeljski
dnevnik" u najnovijem broju.#L#
Državno tužilaštvo Slovenije pokrenulo je naime u vezi s otkrićem
masovne grobnice u starim protutenkovskim rovovima u Teznu
prilikom gradnje mariborske obilaznice, istragu zbog sumnje ratnog
zločina protiv ratnih zarobljenika, ali i iznijelo mišljenje da se
nakon 54 godine ne mogu identificirati počinitelji.
Kako piše ljubljanski "Nedeljski dnevnik", unatoč tome što je
arhiva u Beogradu nedostupna poznato je koje su postrojbe u vrijeme
masovnog zločina boravile u Mariboru, koji je bio njihov zapovjedni
sastav, a jedino je pitanje može li se i u Sloveniji naći neki
zapisani trag o dimenzijama masovnih egzekucija.
Kako piše ovaj slovenski tjednik, da je zločin bio poznat vodstvu
jugoslavenske armije svjedoči i umirovljeni major bivše JNA,
Slovenac Marjan J. Kranjc koji je 1982. godine dobio zadaću
protuobavještajne zaštite "ustaške grobnice" u Mariboru. List
tvrdi da je odluka o strijeljanjima donesena u tajnosti i bez
pisanih zapovjedi, u najužem sastavu CK KPJ.
"Po našim informacijama u vrijeme kad su se zločini odvijali, u
svibnju i lipnju 1945., u Mariboru je bila 16. (vojvođanska)
divizija a njezin je zapovjednik bio Kosta Nađ te 17. udarna
divizija kojoj je zapovijedao Blaža Janković. U njezinu su sastavu
bile 2. krajiška brigada, 15. brigada iz Majevice i 6. proleterska
brigada iz Bosne. Časnici i vojnici te brigade bili su većinom Srbi.
Većinu ubojstava izvršila je 6. proleterska brigada pod vodstvom
kapetana Rade Čolaka. Zapovjednik 1. bataljuna te brigade bio je
kapetan Božo Hinić, zapovjednik i politički komesar Petar
Milenković, a njegov zamjenik Petar Kuznić. Svi su bili Srbi i
sigurno su vrlo dobro znali za ubijanje u šumi blizu Tezna jer se
radilo o dobro organiziranoj akciji širokih dimanzija koja je
trajala od sredine svibnja do sredine lipnja 1945. godine. Zato bi
spomenuti još mogli svjedočiti o planiranju i provedbi pokolja ako
su još živi" - piše u reportaži "Prašina desetljeća skriva krvnike"
spomenuti slovenski tjednik.
Kako se navodi u reportaži - pozivajući se na svjedočenje jednog
partizana koji je prije više 30 godina emigrirao iz Jugoslavije, a
bio je prisutan pokolju - hrvatski ratni i civilni zatvorenici
dovođeni su na mjesto pogubljenja u skupinama po stotinu, vezani
žicom, vozilima s oznakama crvenog križa, a egzekucije su vršile
skupine od nekoliko desetaka počinitelja.
"Među krvnicima su bili i maloljetnici, žene i naoružani civili".
Neimenovani svjedok tvrdi da je u Teznu - mjestu 7 kilometara od
Maribora - prema tadašnjim iskazima zapovjednika i komesara
njegove jedinice ubijeno 24.000 ljudi.
Nekadašnji slovenski politički emigrant koji sada živi u Sloveniji
dr. Ljubo Sirc objavio je prije četiri godine knjigu u kojoj iznosi
pretpostavku da je u Sloveniji neposredno nakon II. svjetskog rata
u masovnim pogubljenjima stradalo oko 150.000 ljudi takozvanih
poraženih vojski i civila koji su ih pratili u bijegu prema
Austriji, uključujući tu i 15.000 slovenskih domobrana.
(Hina) fl sb