BBC 3. VI.RAINER O ZDRAVSTVU

BRITANSKI RADIO - BBC 3. VI. 1999. U posljednje vrijeme stižu alarmantne vijesti iz hrvatskog zdravstva. Vlada kronična nestašica lijekova, liječnicima se smanjuju plaće, govori se o smanjenju naknada za bolovanje i o tome da pacijenti moraju sami plaćati operacije. O toj teškoj situaciji razgovarali smo s hrvatskim ministrom zdravlja prof. dr. Željkom Reinerom. Žarko Vodinelić najprije ga je upitao koliko je uistinu duboka kriza hrvatskog zdravstva. = Hrvatsko zdravstvo funkcionira, posebice za razinu financiranja zapravo vrlo dobro, zahvaljujući ogromnom trudu zdravstvenih djelatnika i svih koji u realizaciji tog zdravstva sudjeluju. Točno je međutim da je Hrvatska suočena s ogromnim problemima financiranja zdravstva. Koliko su veliki ti problemi može biti jasno iz samo jedne ilustracije. Hrvatska izdvaja po glavi stanovnika manje od 400 dolara godišnje za zdravstvo, a što to znači potpuno je jasno kada se to usporedi s izdvajanjima koje daju zemlje zapadne Europe, od kojih ni jedna ne daje manje od 1500 dolara po glavi stanovnika. Kad to gledamo, onda su naši problemi ipak malo manji, odnosno začuđujuće kako se uopće uspijevamo s njima hrvati i kako uspijevamo održati funkcioniranje zdravstva na toj razini na kojoj imamo. Ja se nadam da će se to u budućnosti promijeniti, odnosno da ćemo na neki način svi zajedno, kao društvo, procijeniti koja je to razina zdravstva koju želimo, i onda, naravno, ako je to ta koju imamo sada ili čak viša, pronaći načina da je adekvatnije financiramo. - Iz toga što ste rekli, na neki način naslućujem da vi predviđate možda i neke fundamentalne promjene, reforme u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj? = Apsolutno. Potrebno je bitno reformiranje, prvenstveno financiranja zdravstva, ali i organizacije zdravstva. Mi smo naslijedili jedan stari model koji je nažalost preživio i koji nije dostatan za financiranje modernog zdravstva. Naime, izdvajanja isključivo iz plaće i na plaće, isključivo onih koji su u ovom trenutku zaposleni, apsolutno je nedostatno i za ovu razinu zdravstva, a kamoli za neku višu. Mi moramo osim toga točno definirati koji je opseg prava u sklopu obveznog zdravstvenog osiguranja, što nije nikad bilo definirano, bivši sustav je to vrlo elegantno uvijek izbjegavao. Sigurno je isto tako da Hrvatska mora uvesti dopunsko osiguranje, ali jasno - dopunsko osiguranje može se uvesti tek nakon što se točno definira opseg obveznog osiguranja. Jer zašto bi netko uplaćivao dopunsko ako živi u iluziji da sve može dobiti kroz obvezno osiguranje? - Ima li, po Vašem mišljenju, izgleda da se onda u nekoj doglednoj budućnosti riješi taj problem nedostatka sredstava. Naime, Vi ste sami, ako se ne varam, nedavno izjavili da je manjak u zdravstvenom proračunu oko 4,1 milijarde kuna. U situaciji kada vlada nestašica lijekova, čak stižu vijesti o smanjenju plaća liječnicima, što može učiniti Ministarstvo, Vlada, država da se zaustavi taj trend pogoršanja? = U rebalansu državnog proračuna je prijedlog da se, za razliku od smanjenja izdvajanja za sva druga ministarstva, za zdravstvo to poveća upravo s ciljem podmirenja dijela dugova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Naravno, neće se time pokriti sav dug. I normalno je da ako saborski zastupnici prihvate takav prijedlog proračuna koji je predvidio dodatnih 721 milijun kuna, da će to riješiti samo jednu trećinu duga. Međutim omogućit će da se izbjegnu nestašice lijekova i medicinskih proizvoda do kraja ove godine. Stvarno, pravo rješenje je isključivo dovršenje koncepcije reforme zdravstva koja treba jasno odgovoriti na pitanje kakvu razinu zdravstva Hrvatska, svi mi, želimo i onda vidjeti koliko to stoji. (BBC)