FR-LE MONDE 3.6.CHESNEAUX O KOSOVU

FRANCUSKA LE MONDE 3. VI. 1999. Kakav mir na Kosovu? Predsjednik Greenpeacea u Francuskoj Jean Chesneaux piše o krizi na Kosovu. "Moramo nastaviti demokratsku raspravu koja je pokrenuta u Francuskoj. Ona je bogata i poticajna - neka mi oproste stari protuintelektualni refleksi nekih tužnih duša. Ekolozi, kao raširen i istodobno jak pokret, to više imaju svoje mjesto u toj raspravi. Oni mogu posredovati zahvaljujući svome iskustvu, i to na četiri načina: neprihvaćanjem glomaznih tehnoustroja i njihove slijepe dinamike; svojom pažnjom prema okolišu koji je teško oštećen tzv. usputnim štetama; upozoravanjem na opasnost od nuklearnog rata i uvijek mogućih nesuglasica; napokon, svojim uvjerenjem da međunarodno građansko društvo može pomoći u uspostavi mira. (...) Naša briga zbog posljedica rata na prirodni okoliš, bombe koje 'osim toga' u Jadransko more izbacuju zrakoplovi pri povratku sa zadatka, istjecanje kemikalija i nafte nakon bombardiranja koji onečišćuju podzemne vode, tekućice i atmosferu, opasnost od posvemašnjeg onečišćenja Dunava, uporabe oružja s osiromašenim uranom, nije naturalistički integrizam. Sve će te poteškoće još niz godina, ako ne i naraštaja, opterećivati budućnost ovoga područja. Ne možemo prihvatiti da rat tamo traje mjesecima, dok je milijun Kosovara pješice, na jadnim traktorima i drugačije, protjerano iz zemlje, u bijegu pred Miloševićevim 'etničkim čišćenjem' i udarima Zapada. No kakav je mir potreban Kosovu i Balkanu? Zacijelo ne mir po svaku cijenu! Moramo priznati da tu zaostajemo za mirom, više nego za ratom. Jučer, Europa nije znala kako pristupiti raspadu Jugoslavije nakon Tita, niti poduprijeti miroljubive napore Ibrahima Rugove kako bi se na Kosovu održalo paralelno društvo koje je bilo odgovor na ukidanje samouprave 1989., niti ostvariti gospodarsku, političku i kulturnu suradnju između istoka i zapada koja bi smanjila razlike naslijeđene iz doba željeznog zastora. Osim toga, danas i sutra trebat će Kosovarima omogućiti povratak u zemlju u kojoj će opet biti dobro živjeti, vratiti im dostojanstvo, prava i identitet - počevši konkretno s izdavanjem osobnih isprava (zašto ne uime Europe?) koje su im Srbi oduzeli tijekom tragičnog progona. No trebat će, pa i financijski, poduprijeti obnovu Srbije koju treba osloboditi mitova, Srbije čiji će narod moći na mir potaknuti Miloševića grubo sučeljenog s vojnim, gospodarskim i političkim porazom svojih utvara; Srbije koja će se istodobno vratiti na put demokracije. Balkan treba europeizirati, rekao je glasno Ismail Kadare ('Le Monde' od 10. travnja). U dogovoru s Organizacijom ujedinjenih naroda koja će u potpunosti preuzeti svoju prvotnu dužnost. Europska unija mora osigurati cjelovito razvojačenje Kosova, rasporediti međunarodne mirovne snage i ad hoc uvesti privremen politički status. (...) No dugogodišnje je iskustvo pokazalo da državni aparati mogu sve dobiti zahvaljujući političkoj suradnji s građanskim društvom, društvenim pokretima, nevladinim udrugama. Umjesto da se izlože pogibelji od instrumentalizacije, kao obični supregovarači na koje se prebacuju najteže zadaće, nevladine organizacije mogu na Kosovu i na Balkanu potvrditi svoju legitimnu političku samostalnost. Danas u suradnji s vojnim vlastima u izvanrednim okolnostima. Sutra u dogovoru s vladama radi utvrđivanja, ne samo provedbe, politike obnove koja neće moći bez međunarodnoga građanskog društva."