RDW 2. VI SASTANAK NA VRHU EU

NJEMAČKI RADIO - RDW 2. VI. 1999. Europa na raskrsnici, komentar Hildegard Stausberg. Na predstojećem sastanku na vrhu Europske unije, koji se održava u Koelnu 3. i 4. lipnja, sukob NATO-a s Miloševićem i traženje mira bacit će u drugi plan sve druge probleme. Druge teme, osim Kosova, sada nisu tako dramatske, ali su vrlo važne za budućnost Europe. Primjerice strukturna reforma, pitanje proširenja EU-a prema istoku i borba protiv nezaposlenosti. Uostalom sastanak na vrhu u Koelnu održava se u vrijeme potpunog europskog otrežnjenja. Protekle krize oko starog povjerenstva EU-a i njegova predsjednika Jacquesa Santera, u europskoj su javnosti izazvale negativno mišljenje o 'bruxelleskoj birokraciji'. Doduše, povjerenstvo sigurno nije odgovorno za sve što ne valja u Europi. Zapravo dosad nedostaje pravi konsenzus vodećih nacija Staroga Kontinenta o tome kuda treba voditi europsko putovanje i kako bi se mogli ostvariti ciljevi. Pritom će sukob s Miloševićem navjerojatnije dovesti do tješnjeg približavanja europskih partnera. Rat na Kosovu je Europi pokazao njezine sigurnosno-političke slabosti i prisiljava stare velesile, Pariz i London, na sve češći dogovor. A time vlastita europska obrambena inicijativa o kojoj se već godinama raspravlja, dobiva novo obličje, a možda i nov polet. Tako bi se dosad potpuno nemoćan savez zapadnoeuropskih NATO država, Zapadnoeuropska unija, trebala stopiti s Europskom unijom, s posebnim obzirom prema tradicionalno neutralnim državama Europe. Da nije izbio rat oko Kosova, glavna tema sastanka na vrhu u Koelnu bila bi borba protiv nezaposlenosti. Tako je to barem zamislio domaćin, njemački kancelar Gerhard Schroeder. On i njegova stranka žele već odavno tu temu postaviti na europsku razinu. A ona sigurno i pripada tamo, ako su prije toga obavljeni nacionalni domaći zadaći. Ali od toga je crveno-zelena savezna vlada nažalost još vrlo udaljena. Europi su međutim potrebni novi i jači gospodarski impulsi, a prije svega veći gospodarski rast. To je teško jer se stara ekonomska lokomotiva, Njemačka, trenutno ne kreće naprijed punom parom. U tu bi svrhu trebala provesti čitav niz nacionalnih reformi za koje je već prethodnoj liberalno-konzervativnoj vladi Helmuta Kohla nedostajalo hrabrosti. A ono malo promjena koje je provela, Gerhard Schroder je odmah stavio van snage. Međutim, Njemačka je tradicionalno uvijek bila motor europskog ujedinjenja, iako se to iz razumljivih razloga nije stavljalo na velika zvona, a to je često bilo povezano i s financijskim ustupcima Europskoj uniji. Tako će u Koelnu mnoge države-članice svoj pogled uperiti u Njemačku, posebno kada se bude radilo o pitanju tko će financirati balkansku inicijativu. O njoj se zasad jedino zna da neće biti plaćena iz tekućih proračunskih sredstava. Inače dosad nije utvrđena niti visina pomoći niti modaliteti isplate. Europa bi najvjerojatnije imala novac za jedan takav 'Marshallov plan'. Ali novac nije sve. Za ostvarenje takvog mamutskog programa potrebna je prije svega politička volja. A ona se može iznuditi povećanim pritiskom javnoga mnijenja u najvažnijim partnerskim zemljama. A stvaranje tog pritiska pitanje je političkog vodstva u tim državama. (RDW)