BARCELONA, 3. lipnja (Hina/AFP) - Depresija bi do 2020. godine mogla postati druga bolest u svijetu, predviđa Svjetska zdravstvena organizacija.
BARCELONA, 3. lipnja (Hina/AFP) - Depresija bi do 2020. godine
mogla postati druga bolest u svijetu, predviđa Svjetska
zdravstvena organizacija. #L#
Budući da depresija ne poznaje rasne razlike, stupanj školske
naobrazbe, visinu plaće niti bračno stanje, pretpostavlja se da
svake godine od depresije pati oko 350 milijuna ljudi. Unatoč svemu
tome, većina slučajeva ostaje nedijagnosticirana i neliječena,
iako postoje djelotvorni lijekovi, piše "El Pais".
Depresija je poput ledene sante. Vidi se samo mali dio tog velikog
problema za javno zdravstvo, a riječ je o glavnom uzročniku radne
nesposobnosti u svijetu, prema podacima Svjetske zdravstvene
organizacije koja je u Izvješću o zdravstvu u svijetu za 1999.
podsjetila na taj problem.
Osim toga, pretpostavlja se da će depresija 2020. godine, zbog
utjecaja na kakvoću života, biti drugi najveći zdravstveni problem
u svijetu, odmah iza bolesti srca i krvožilnog sustava, a ispred
prometnih nezgoda i moždane kapi.
Carmen Leal, profesorica psihijatrije na sveučilištu u Valenciji,
ne vjeruje u tzv. depresiju poslije povratka s godišnjeg odmora, a
ni u mogućnost da nevolje u životu izazovu patološke promjene,
odnosno depresiju, jer su sve to normalne pojave u životu, a
depresija je prava bolest s kojom se javlja i mnogo jači i
dugotrajniji osjećaj tuge. Osim toga, depresija ometa normalan
život.
Depresija pogađa dva puta više žena nego muškaraca, a može
nastupiti u bilo kojoj životnoj dobi, iako od nje u staračkim
domovima pati 40 posto staraca.
Povećana je i opasnost od samoubojstava među depresivnima. Svake se
godine u svijetu ubije oko 800 tisuća oboljelih od depresije, prema
podacima Svjetske zdravstvene organizacije. No, tu su i ostali
čimbenici povezani s tom bolešću - pušenje, alkoholizam i nebriga u
slučaju obolijevanja od neke druge tjelesne bolesti.
Mentalne bolesti nisu na popisu glavnih uzroka smrti Svjetske
zdravstvene organizacije (uzrokuju manje od 1 posto smrtnih
slučajeva).
Ali, prema podacima te organizacije, od deset glavnih razloga za
radnu nesposobnost u svijetu, pet ih spada u duševne poremećaje, a
na prvome je mjestu depresija.
Liječnička ekipa s psihijatrijskog odjela instituta Max Planck u
M?nchenu otkrila je kod muškaraca koji pate od depresije poremećaj
u lučenju hormona. Oni danju imaju nisku razinu testosterona, koja
se noću još više smanjuje. To narušava njihov spolni život, a
povećava i opasnost od infarkta i osteoporoze.
Tijekom istraživanja liječnici su uzeli uzorke krvi 15 muškaraca
oboljelih od depresije i 22 zdravih. Mjerili su razinu testosterona
u krvi u razmacima od 10 minuta do pola sata tijekom 24 sata. Osim
toga, mjerili su i razinu gonadotropina, stimulansa folikula
(potiče stvaranje sperme), luteinizanta (potiče proizvodnju
testosterona) i kortizola (glavni hormon koji uzrokuje stres).
Najveće su razlike primijećene u razini kortizola, kojega kod
depresivnih osoba ima 68 posto više.
(Hina) rug dgk