SARAJEVO, 2. lipnja (Hina) - Albanske izbjeglice s Kosova koje su privremeno utočište pronašli u Bosni i Hercegovini zatražili su od Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za izbjeglice Sadako Ogate da im se tretman izjednači s onim
što ga imaju njihovi sunarodnici izbjegli u Makedoniju ili Albaniju.
SARAJEVO, 2. lipnja (Hina) - Albanske izbjeglice s Kosova koje su
privremeno utočište pronašli u Bosni i Hercegovini zatražili su od
Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za izbjeglice Sadako Ogate
da im se tretman izjednači s onim što ga imaju njihovi sunarodnici
izbjegli u Makedoniju ili Albaniju.#L#
Tijekom susreta s Ogatom koja je u srijedu doputovala u višednevni
posjet BiH i odmah otišla obići prihvatne kampove u kojima borave
izbjeglice s Kosova i Sandžaka, Albanci su tražili da im se pruži
mogućnost odlaska u treće zemlje smatrajući da bi tamo mogli
računati na bolji smještaj i uvjete života.
"Situacija u Albaniji znatno je lošija nego u Bosni", bilo je sve
što je Ogata mogla reći u svezi s ovim zahtjevom razgovarajući s
izbjeglicama u kampu u Rakovici nedaleko od Sarajeva.
Program ujedinjavanja obitelji po kojem se izbjegli Albanci i
sandžački Bošnjaci jedino mogu dočepati Zapada po njihovu je
mišljenju isuviše kompliciran a procedura spora no Ogata ih je
uvjeravala kako krivnja nije na UNHCR-u nego na zemljama od kojih se
traži prihvat izbjeglica.
Prema podacima UNHCR-a, u BiH se trenutačno nalazi gotovo četrdeset
četiri tisuće izbjeglica iz SR Jugoslavije a među njima je
podjednaki broj Albanaca i Bošnjaka iz Sandžaka. Tome treba
pribrojiti i nekih 30 tisuća Srba od kojih se najveći broj smjestio
u Republici Srpskoj.
Rakovica kod Sarajeva samo je jedan od deset prihvatnih centara
uspostavljenih na teritoriju Federacije BiH i u njemu boravi oko
1.500 izbjeglica.
U ovakvim prihvatnim centrima boravi 4.600 izbjeglca, ostali su
pronašli drugačiji smještaj.
Zamjenik ministra civilnih pitanja i komunikacija u Vijeću
ministara BiH Nudžeim Rečica kaže kako lokalne vlasti čine sve što
je u njihovoj moći ne bi li osigurali koliko-toliko pristojne
životne uvjete izbjeglicama.
U Rakovici je podignuto nekoliko montažnih baraka no dobar dio
izbjeglica i dalje živi pod velikim vojničkim šatorima u kojima su
temperature ovih dana neizdrživo visoke dok se naseljem širi teški
miris.
Djeca, žene i manji broj muškaraca tumaraju prašnjavim prolazima i
čekaju da se nešto dogodi.
Rečica ističe kako je sve što je za izbjeglice učinjeno, učinjeno uz
pomoć UNHCR-a jer BiH nema sredstava iz kojih može financirati
obveze što ih ima kao zemlja koja mora pružiti privremenu zaštitu
izbjeglicama.
Zbrinjavanje izbjeglica iz Jugoslavije u BiH od listopada prošle
godine koštalo je više od 10 milijuna dolara.
Na posljednjoj donatorskoj konferenciji Vijeće ministara BiH
tražilo je dodatnih 140 milijuna dolara koliko se procjenjuje da će
se troškovi kretati do kraja ove godine.
"Svakog mjeseca za to nam treba najmanje 15 milijuna maraka", kaže
Rečica. On pojašnjava kako svaki izbjeglica mjesečno košta 300
maraka a još najmanje toliko staje izgradnja svakog pojedinačnog
mjesta u prihvatnim centrima.
"BiH se teško može nositi s ovim problemom", kaže ovaj dužnosnik
upozoravajući na nesagledive posljedice ukoliko bi se stanje u SR
Jugoslaviji još više pogoršalo.
"Razlike između BiH i Albanije odnosno Makedonije nema", ocjena je
Harisa Bašića, pomoćnika ministra za izbjeglička pitanja u
Ministarstvu civilnih pitanja i komunikacija BiH.
Bašić drži da zapadne zemlje prihvataju albanske izbjeglice iz
drugih zemalja "prve crte" samo zato što one tamo pristižu u znatno
većem broju nego u BiH iako su sve te države sučeljene s istim
problemima.
Sve veću poteškoću, upozorava Bašić, predstavljaju i izgredi koji
se ponavljaju u izbjegličkim kampovima.
Oni su rezultat netrpeljivosti koju u uzajamnim odnosima pokazuju
Albanci, Bošnjaci iz Sandžaka i Romi no Bašić kaže kako dio
izbjeglica svjesno pokušava učiniti stanje još gorim ne bi li
iznudio odlazak u zapadne zemlje.
"Smještaj kojega imaju ljudi u montažnim drvenim zgradama dobar je
no očevidno je kako je ostalima koji borave pod šatorima veoma
teško", izjavila je Ogata za boravka u Rakovici.
"U razgovoru s izbjeglicama shvatila sam da dodatnu pomoć trebaju i
oni i lokalne vlasti", kazala je Visoka povjerenica UN za
izbjeglice.
Sadako Ogata nastavit će svoj posjet BiH sastancima s najvišim
dužnosnicima u toj zemlji kako bi potaknula bržu provedbu aneksa
VII Daytonskog sporazuma koji govori o povratku izbjeglica.
Prije rasplamsavanja jugoslavenske krize, po rječima doministra
Rečice, postojali su planovi da su tijekom godine u BiH vrati 104
tisuće izbjeglica no sve to sada je dovedeno u pitanje.
Ogata u subotu iz BiH odlazi za Hrvatsku.
(Hina) rm rb