WASHINGTON, 2. lipnja (Hina) - Stručnjaci Svjetske banke procjenjuju da danas u svijetu u bijedi živi oko 1,5 milijardi ljudi, upozorio je u srijedu Michael Walton, direktor bančina odjela za borbu protiv siromaštva i gospodarsko
upravljanje.
WASHINGTON, 2. lipnja (Hina) - Stručnjaci Svjetske banke
procjenjuju da danas u svijetu u bijedi živi oko 1,5 milijardi
ljudi, upozorio je u srijedu Michael Walton, direktor bančina
odjela za borbu protiv siromaštva i gospodarsko upravljanje.#L#
Svjetska banka granicom bijede smatra prihod od jednog dolara (oko
7,2 kune) dnevno.
Broj siromašnih ljudi na svijetu sve je veći. U trima zemljama
istočne Azije - Indoneziji, Južnoj Koreji i Tajlandu od 1997.
godine do danas ima između 14 i 24 posto više sirotinje. Pojedinačno
gledano, najteže je u Indiji gdje u potpunom siromaštvu živi oko 340
milijuna ljudi. Od kontinenata je u osobito teškom stanju Afrika.
Samo Uganda i Tanzanija, od svih afričkih zemalja uopće imaju
programe borbe protiv siromašta. Statističari upozoravaju da u
cijeloj Africi broj stanovnika raste znatno brže od društvenog
bruto proizvoda, što znači da je siromašnih sve više.
Vrlo je teško u Brazilu, još nekim latinoameričkim zemljama ali i u
Rusiji, te nekim zemljama nastalim na prostoru bivšeg SSSR-a.
Svjetska banka uočava da u tim zemljama osobito brzo narastaju
socijalne razlike koje prijete uništiti društvenu strukturu a
moguće je i izbijanje ozbiljnih nemira.
Walton savjetuje da se u svim zemljama makroekonomska politika i
ciljevi prilagode tako da što manje pogađaju siromašnije slojeve
stanovništva. Isto takve prilagodbe moraju se načiniti u poreznim
sustavima. Svijet u cjelini mora osigurati sustav socijalne
sigurnosti i zaštite, kaže Walton, a stručnjaci, uključujući i one
u Svjetskoj banci moraju točnije i pravodobno prepoznati znakove
nastupajućih kriza kako bi se one spriječile ili ublažile njihove
posljedice.
"Sirotinja uvijek najviše trpi posljedice krize, ako ni zbog čega
drugog ono zato jer nema osobnih zaliha pa se odmah mora odricati
temeljnih potreba - hrane i zdravstvene zaštite", kaže Giovanna
Prennushi, voditeljica projekta "Makroekonomske krize i
siromaštvo".
(Hina) fp rb