FR-DE-deklaracije-Obrana-Organizacije/savezi-Vlada FR MONDE 30.5.EUROPSKA OBRANA FRANCUSKALE MONDE30. V. 1999.Francuzi i Nijemci ponovno pokreću pitanje o europskoj obrani"Simbol velikoga europskog uspjeha, osnutak
zrakoplovno-svemirskog središta, ali i teškoće Europljana da ostvare istraživanja i nadiđu suparništvo između pojedinih zemalja kako bi doista pronašli mogućnosti za zajedničku obrambenu politiku, Toulouse je bio zgodno mjesto da se potvrdi francusko-njemačka želja za nastavkom toga puta. Izjava, koju su u subotu 29. svibnja prihvatile dvije vlade, pokazuje da, iako je put još dug i pun nesporazuma, svijest o potrebi napretka kako bi Europa stekla samostalnost u odnosu na SAD, krči sebi put. Dvije zemlje u izjavi potvrđuju da Europska unija mora 'osigurati potrebnu samostalnost' kako bi mogla djelovati u slučaju krize i preporučuju da se za početak prilagodi eurokorpus i od njega načine 'europske snage za brzo djelovanje'.Sličnost stajališta između Bonna i Pariza o ratu na Kosovu, koja se isticala već u petak nakon prvih razgovora predsjednika Chiraca s kancelarom Schroederom, ide na ruku tom približavanju. Dvije vlade sudjeluju u vojnoj operaciji koju su htjele nakon neuspjeha
FRANCUSKA
LE MONDE
30. V. 1999.
Francuzi i Nijemci ponovno pokreću pitanje o europskoj obrani
"Simbol velikoga europskog uspjeha, osnutak zrakoplovno-
svemirskog središta, ali i teškoće Europljana da ostvare
istraživanja i nadiđu suparništvo između pojedinih zemalja kako bi
doista pronašli mogućnosti za zajedničku obrambenu politiku,
Toulouse je bio zgodno mjesto da se potvrdi francusko-njemačka
želja za nastavkom toga puta. Izjava, koju su u subotu 29. svibnja
prihvatile dvije vlade, pokazuje da, iako je put još dug i pun
nesporazuma, svijest o potrebi napretka kako bi Europa stekla
samostalnost u odnosu na SAD, krči sebi put. Dvije zemlje u izjavi
potvrđuju da Europska unija mora 'osigurati potrebnu samostalnost'
kako bi mogla djelovati u slučaju krize i preporučuju da se za
početak prilagodi eurokorpus i od njega načine 'europske snage za
brzo djelovanje'.
Sličnost stajališta između Bonna i Pariza o ratu na Kosovu, koja se
isticala već u petak nakon prvih razgovora predsjednika Chiraca s
kancelarom Schroederom, ide na ruku tom približavanju. Dvije vlade
sudjeluju u vojnoj operaciji koju su htjele nakon neuspjeha
pregovora iz Rambouilleta i za koju se nadaju da će završiti
uspješno 'što je prije moguće', da preuzmemo kancelarov izraz. Ali
također utvrđuju granice svog manevarskog prostora čim SAD-u
prepuštaju najveći dio vojnih napora NATO-a.
Francuzi i Nijemci složili su se da europski susret na vrhu u Koelnu
koji će se održati 3. i 4. lipnja, treba završiti 'većim pomakom u
razvitku europske sigurnosti i obrane'. 'Naše dvije zemlje, ističe
se u prijedlogu tuluške izjave, potvrđuju odlučnost da svojim
ugledom pridonesu tomu da Europska unija dobije potrebnu
samostalnost kako bi mogla odlučivati i djelovati u krizama. Mi smo
odlučni u stvaranju potrebnih uvjeta za postizanje toga cilja. To
su težnje kojima treba pridonijeti i integracija Zapadnoeuropske
unije u Europsku uniju.'
'U tu svrhu, kaže se dalje u tekstu, odlučili smo zajednički
stvoriti potrebne uvjete za tu samostalnost, uključujući
ujedinjenje nekih mogućnosti. U tom ćemo smislu ojačati našu
suradnju kako bismo uskladili naše operativne potrebe, napose na
planiranju zajedničkog razvitka vojne opreme. U istome duhu,
uvjereni smo da nas novi strategijski okoliš treba potaknuti da s
trima drugim partnerima iz europskog korpusa prilagodimo tu veliku
međunarodnu postrojbu, a ponajprije njezin stožer kako bi mogla
prerasti u europski korpus za brzo djelovanje.'
Uključivanje Zapadnoeuropske unije u Europsku uniju zacrtano je u
ugovoru iz Amsterdama. Prema mišljenju kancelara Schroedera, ta bi
se integracija mogla završiti do konca francuskog predsjedanja
Unijom, tijekom drugog polugodišta 2000. No ona nije neopasna. S
obzirom da Uniju čine brojne neutralne zemlje ili zemlje bez vojne
tradicije, koje su se glede sigurnosti uvijek utjecale SAD-u, ona
bi bila opasna ako bi onemogućila u djelovanju one europske zemlje
koje imaju pravu politiku obrane. Odatle i nastojanje Pariza da
istakne kako ta integracija mora ići pod ruku s naporima zemalja
koje imaju mogućnosti i volju da surađuju na operativnom planu.
Izjava iz Toulousea koja je nastavak izjave iz Saint-Maloa s
Britancima, znači napredak u tome smislu", izvješćuje Henri de
Bresson.