ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dan hrvatske državnosti, koji hrvatski državljani ove godine slave deveti put, prisjećanje je na utemeljiteljsku sjednicu Hrvatskoga državnoga sabora 30. svibnja 1990. Bio je to prvi saborski saziv,
izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Već potkraj godine Sabor je donio novi, tzv., božićni Ustav. U njemu je jasno naznačena volja hrvatskoga naroda za samostalnom državom koja je potvrđena na referendumu u svibnju 1991.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dan hrvatske državnosti, koji hrvatski
državljani ove godine slave deveti put, prisjećanje je na
utemeljiteljsku sjednicu Hrvatskoga državnoga sabora 30. svibnja
1990. Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim
demokratskim izborima. Već potkraj godine Sabor je donio novi,
tzv., božićni Ustav. U njemu je jasno naznačena volja hrvatskoga
naroda za samostalnom državom koja je potvrđena na referendumu u
svibnju 1991.#L#
Demokratski izabrana vlast već je na početku bila suočena s
protivnicima hrvatske samostalnosti. Velikosrpska politika
organizirala je u kolovozu 1990. balvan-revoluciju lokalnih Srba u
Kninu, na čiju je stranu otvoreno stala i tadašnja JNA. Hrvatski
policajac Josip Jović prva je žrtva velikosrpske agresije na
Hrvatsku - na Uskrs 1991. srpski su teroristi na Plitvicama iz
zasjede napali hrvatske redarstvenike i ubili Josipa Jovića. To je
bio jasan znak što je smjerala srpska osvajačka politika i zlokobna
najava tragičnih događaja uzrokovanih srpskom agresijom na
Hrvatsku.
U lipnju 1991. donesen je Zakon o obrani koji je temelj stvaranja
Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Iako slabo naouružani, jer je JNA razoružala hrvatsku
teritorijalnu obranu, hrvatski su branitelji čvrstim otporom
iznenadili ne samo agresora nego i međunarodnu zajednicu koja nije
bila sklona osamostaljenju Hrvatske.
Herojska obrana Vukovara, koji je tri mjeseca bio u opsadi srpskih
terorista i JNA, najbolje je pokazala nepokolebljivost hrvatskoga
naroda u namjeri da stvori neovisnu državu.
Sabor je na sjednici 8. listopada 1991. potvrdio svoju odluku iz
lipnja iste godine o raskidanju svih državnopravnih sveza sa SFRJ.
Naime, 25. lipnja 1991. na temelju rezultata referenduma Sabor je
donio prve državotvorne akte o samostalnoj i suverenoj Republici
Hrvatskoj - Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i
Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH. Zbog uvođenja
tromjesečnog moratorija, koji je predložila međunarodna
zajednica, te su odluke potvrđene tek u listopadu.
Međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti stiglo je 15. siječnja
1992., a cijeli postupak završio je primanjem Hrvatske u Ujedinjene
narode 22. svibnja iste godine.
Junački otpor hrvatskih branitelja na svim hrvatskim područjima
prisilio je planere velikosrpske agresije na uzmak, a međunarodnu
zajednicu da pojača napore u postizanju primirja.
Nakon Sarajevskog sporazuma o bezuvjetnu prekidu vatre, (siječanj
1991.) već u veljači Vijeće sigurnosti UN-a donosi rezoluciju o
dolasku mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku, koje su u različitim
mandatima ostale sve dok nije završila mirna reintegracija
hrvatskoga Podunavlja u siječnju 1998.
Budući da su mirovne snage UN-a bile posve neuspješne u
reintegraciji hrvatskih okupiranih područja u hrvatski ustavno-
pravni poredak, u proljeće i ljeto 1995. pokrenute su odlučne
vojno-redarstvene oslobodilačke akcije "Bljesak" i "Oluja".
Hrvatske oružane snage u tim su operacijama oslobodile većinu
okupiranog područja, a Erdutskim je sporazumom potkraj godine
potanko utvrđen proces mirne reintegracije i posljednjeg
okupiranog dijela države - hrvatskog Podunavlja.
Usporedno s oslobodilačkim naporima državno je vodstvo gradilo
stabilan gospodarski sustav. Tako je već u listopadu 1993. Vlada
donijela stabilizacijski program kojim je suzbijena inflacija, što
je bio preduvjet za uvođenje hrvatske valute kune godine 1994., na
Dan hrvatske državnosti.
Odmah nakon osamostaljenja Hrvatska je primljena u pridruženo
članstvo Vijeća Europe, a kad je ispunila uvjete, postala je
njegovom stalnom članicom u studenome 1996.
Nastojanja da se Hrvatska priključi euroatlanskim integracijama
mogla bi već ove godine biti potaknuta ulaskom u Partnerstvo za mir
i članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
(Hina) sšh/im