FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DEVET GODINA HRVATSKE SAMOSTALNOSTI

ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dan hrvatske državnosti, koji hrvatski državljani ove godine slave deveti put, prisjećanje je na utemeljiteljsku sjednicu Hrvatskoga državnoga sabora 30. svibnja 1990. Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Već potkraj godine Sabor je donio novi, tzv., božićni Ustav. U njemu je jasno naznačena volja hrvatskoga naroda za samostalnom državom koja je potvrđena na referendumu u svibnju 1991.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Dan hrvatske državnosti, koji hrvatski državljani ove godine slave deveti put, prisjećanje je na utemeljiteljsku sjednicu Hrvatskoga državnoga sabora 30. svibnja 1990. Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Već potkraj godine Sabor je donio novi, tzv., božićni Ustav. U njemu je jasno naznačena volja hrvatskoga naroda za samostalnom državom koja je potvrđena na referendumu u svibnju 1991.#L# Demokratski izabrana vlast već je na početku bila suočena s protivnicima hrvatske samostalnosti. Velikosrpska politika organizirala je u kolovozu 1990. balvan-revoluciju lokalnih Srba u Kninu, na čiju je stranu otvoreno stala i tadašnja JNA. Hrvatski policajac Josip Jović prva je žrtva velikosrpske agresije na Hrvatsku - na Uskrs 1991. srpski su teroristi na Plitvicama iz zasjede napali hrvatske redarstvenike i ubili Josipa Jovića. To je bio jasan znak što je smjerala srpska osvajačka politika i zlokobna najava tragičnih događaja uzrokovanih srpskom agresijom na Hrvatsku. U lipnju 1991. donesen je Zakon o obrani koji je temelj stvaranja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Iako slabo naouružani, jer je JNA razoružala hrvatsku teritorijalnu obranu, hrvatski su branitelji čvrstim otporom iznenadili ne samo agresora nego i međunarodnu zajednicu koja nije bila sklona osamostaljenju Hrvatske. Herojska obrana Vukovara, koji je tri mjeseca bio u opsadi srpskih terorista i JNA, najbolje je pokazala nepokolebljivost hrvatskoga naroda u namjeri da stvori neovisnu državu. Sabor je na sjednici 8. listopada 1991. potvrdio svoju odluku iz lipnja iste godine o raskidanju svih državnopravnih sveza sa SFRJ. Naime, 25. lipnja 1991. na temelju rezultata referenduma Sabor je donio prve državotvorne akte o samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj - Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti i Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH. Zbog uvođenja tromjesečnog moratorija, koji je predložila međunarodna zajednica, te su odluke potvrđene tek u listopadu. Međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti stiglo je 15. siječnja 1992., a cijeli postupak završio je primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja iste godine. Junački otpor hrvatskih branitelja na svim hrvatskim područjima prisilio je planere velikosrpske agresije na uzmak, a međunarodnu zajednicu da pojača napore u postizanju primirja. Nakon Sarajevskog sporazuma o bezuvjetnu prekidu vatre, (siječanj 1991.) već u veljači Vijeće sigurnosti UN-a donosi rezoluciju o dolasku mirovnih snaga UN-a u Hrvatsku, koje su u različitim mandatima ostale sve dok nije završila mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja u siječnju 1998. Budući da su mirovne snage UN-a bile posve neuspješne u reintegraciji hrvatskih okupiranih područja u hrvatski ustavno- pravni poredak, u proljeće i ljeto 1995. pokrenute su odlučne vojno-redarstvene oslobodilačke akcije "Bljesak" i "Oluja". Hrvatske oružane snage u tim su operacijama oslobodile većinu okupiranog područja, a Erdutskim je sporazumom potkraj godine potanko utvrđen proces mirne reintegracije i posljednjeg okupiranog dijela države - hrvatskog Podunavlja. Usporedno s oslobodilačkim naporima državno je vodstvo gradilo stabilan gospodarski sustav. Tako je već u listopadu 1993. Vlada donijela stabilizacijski program kojim je suzbijena inflacija, što je bio preduvjet za uvođenje hrvatske valute kune godine 1994., na Dan hrvatske državnosti. Odmah nakon osamostaljenja Hrvatska je primljena u pridruženo članstvo Vijeća Europe, a kad je ispunila uvjete, postala je njegovom stalnom članicom u studenome 1996. Nastojanja da se Hrvatska priključi euroatlanskim integracijama mogla bi već ove godine biti potaknuta ulaskom u Partnerstvo za mir i članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. (Hina) sšh/im

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙