PET GODINA STABILNE KUNE

ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Današnjom svečanom sjednicom Savjeta Hrvatske narodne banke obilježena je 5. godišnjica uvođenja kune kao trajne hrvatske valute. #L# Sjednici su bili nazočni i članovi komisije za uvođenje hrvatskog novca Dalibor Brozović i Nedjeljko Mihanović, izviješteno je iz HNB-a. Kao što je u prigodnom izlaganju istaknuo guverner HNB dr. Marko Škreb, kad su za Dan državnosti 1994. godine u Hrvatskoj narodnoj banci prvim novčanicama kune zamijenjeni hrvatski dinari predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu bilo je zacijelo malo onih koji su očekivali da će se nakon prvih pet godina postojanja o novouvedenom hrvatskom novcu moći govoriti kao o jednoj od najstabilnijih valuta. Postoje saznanja, podsjetio je Dalibor Brozović, da je čak i njemačka tiskara kunskih novčanica očekivala mnogo više posla s hrvatskim novcem, kako na dodatnim količinama prije pet godina uvedenih apoena tako i na proizvodnji većih, koje bi se moralo uvoditi u optjecaj u slučaju visoke inflacije. No, kuna se u cijelom proteklom razdoblju potvrdila kao jedna od najstabilnijih tranzicijskih valuta, a estetska obilježja optjecajnih i prigodnih novčanica i kovanica hrvatske valute pribavila su joj zapaženo mjesto čak i u numizmatičkim publikacijama. Za Hrvatsku je uvođenje kune predstavljalo više od puke monetarne konverzije, naglasio je i ovom prigodom tadašnji guverner hrvatske središnje banke dr. Pero Jurković. Bila je to značajna karika u izgradnji samostalne države i u priznavanju duge tradicije hrvatskog gospodarstva i novčarstva. Utoliko veću važnost ima i činjenica da se kuna u proteklom razdoblju potvrdila kao pouzdan novac. Stabilnost novca nije jedino što je važno, ali se potvrdilo da je ta stabilnost bila oslonac i za druga vrijedna ostvarenja u proteklim godinama - od pokretanja gopodarskog rasta pa nadalje. I u teškoćama s kojima se sada suočavamo, a koje se mogu razriješiti odgovarajućom politikom, smatra dr. Jurković, valja voditi računa o tome da se kuna emitira iz Hrvatske narodne banke, ali da se novac uistinu stvara u gospodarstvu, a ne u središnjoj banci. U trenutku uvođenja kune njen srednji tečaj prema njemačkoj marki izmosio je 3,72, a danas iznosi 3,88. To znači da je u pet godina kuna izgubila 4,3 posto vrijednosti, što u prosjeku iznosi manje od 1 posto godišnje. Devizne pričuve iznosile su u trenutku uvođenja kuna oko 900 milijuna dolara, današnje bruto devizne rezerve na računima središnje banke iznose oko 2,6 milijarde dolara. U istom tom razdoblju, inflacija je iznosila prosječno oko 3 posto godišnje. Iako su u našoj javnosti prisutna i osporavanja vrijednosti tih pokazatelja, guverner Škreb smatra izuzetno velikim dostignućem što je i u vrlo teškom okruženju uspješno vođena politika zdravog novca i niske inflacije. Koliko je to važno i za najšire slojeve pučanstva govore i podaci da je u razdoblju postojanja kune prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla realno za 89 posto, a prosječna mirovina za 83 posto. Guverner Škreb osvrnuo se i na neke prigovore da je stabilnost nacionalne valute ostvarena uz "prerestriktivnu novčanu politiku", smatrajući da najbolji odgovor na to daju konkretni podaci: u promatranom razdoblju novčana masa je porasla s 5,3 milijarde na preko 12 milijardi kuna, dakle povećavala se u prosjeku preko 18 posto godišnje; gotovinski novac povećan je s 1,4 milijarde na više od 5,1 milijardu kuna; najširi novčani agregat M4 povećan je s 14,5 na 54,8 milijardi kuna. Sve to govori da se problemi u realnoj ekonomiji ne rješavaju rastućom ponudom novca. Veća novčana emisija, veća inflacija i veće tečajne promjene ne mogu osigurati, pogotovo ne na duži rok, izvoznu konkurentnost i povoljnije platnobilančne pokazatelje, a niti veća razvojna ulaganja i veću zaposlenost. Zdrav i održiv gospodarski rast, zasnovan na štednji, razumnoj raspodjeli društvenog proizvoda i optimalnom korištenju rasploživih sredstava, može se poticati samo zdravim novcem. Stoga za hrvatsku središnju banku očuvanje daljnje stabilnosti kune ostaje prvorazredna zadaća i trajni cilj, ističe se u priopćenju iz HNB-a. (Hina) pp ds