DEN HAAG, 27. svibnja (Hina) - Optužnica haškog suda tereti jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i četvoricu njegovih najbližih suradnika da su od početka 1999. na Kosovu počinili zločine protiv čovječnosti, uključivši
deportaciju stanovništva, ubojstva i progon, kao i povrede ratnog prava i običaja "planiranjem, poticanjem, naređivanjem, činjenjem ili pomaganjem na druge načine kampanje terora i nasilja nad albanskim civilima na Kosovu".
DEN HAAG, 27. svibnja (Hina) - Optužnica haškog suda tereti
jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića i četvoricu
njegovih najbližih suradnika da su od početka 1999. na Kosovu
počinili zločine protiv čovječnosti, uključivši deportaciju
stanovništva, ubojstva i progon, kao i povrede ratnog prava i
običaja "planiranjem, poticanjem, naređivanjem, činjenjem ili
pomaganjem na druge načine kampanje terora i nasilja nad albanskim
civilima na Kosovu". #L#
Uz Miloševića, optuženi su i predsjednik Srbije Milan Milutinović,
potpredsjednik vlade SRJ Nikola Šainović, načelnik jugoslavenskog
generalštaba Dragoljub Ojdanić i ministar unutarnjih poslova
Vlatko Stoiljković.
Osim po osobnoj odgovornosti, Međunarodni sud za ratne zločine
tereti četvoricu optuženih i po zapovjednoj odgovornosti za
etničko čišćenje koje su počinile snage SRJ i Srbije. Te optužbe ne
stavljaju se na teret jedino Šainoviću.
"Operacije koje su bile usmjerene na kosovske Albance, poduzete su
u svrhu uklanjanja značajnog dijela albanskog stanovništva s
Kosova kako bi se osigurala trajna srpska kontrola nad pokrajinom",
navodi se u optužnici koju je u četvrtak u Haagu objavila glavna
tužiteljica Louise Arbour.
Te su snage sustavno izgnale 740 tisuća ljudi, stvarajući atmosferu
straha i represije, pljačkajući ih i razarajući njihovu imovinu,
ponižavajući ih fizički i verbalno, piše u optužnici koja na 42
stranice opisuje zločine za koje su optuženi lideri SRJ.
Nezakonita deportacija i prisilno premještanje tisuća Albanaca iz
njihovih domova uključivala je dobro planirane i koordinirane
napore lidera SRJ i Srbije te snaga SRJ i Srbije koje su djelovale u
skladu.
"Slična djela dogodila su se ranije za vrijeme ratova u Hrvatskoj i
Bosni i Hercegovini između 1991. i 1995.", kaže optužnica.
Ona jugoslavenski vrh tereti i za sedam pojedinačnih pokolja na
Kosovu u 1999. u kojima je ubijeno ukupno 340 osoba. U selu Račak
pobijeno je 45 osoba, u Beloj Crkvi 65 osoba, u Velikoj i Maloj Kruši
105 osoba i selu Izbica 130 osoba.
Glavna tužiteljica haškog suda kazala je na konferenciji za
novinare, na kojoj je objavljena optužnica, da vjeruje da će
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije i suditi jugoslavenskom predsjedniku.
"Vjerujem da će ovaj slučaj biti procesuiran" odgovorila je na
pitanje kolika je vjerojatnost da se Milošević i pojavi u Haagu.
Statut Suda isključuje mogućnost suđenja u odsutnosti.
Ona je rekla da je optužnica, koju je potvrdio sudac David Hunt,
rezultat manje od pet mjeseci rada, ali je otklonila preciznije
kazati što sve obuhvaćaju dokazi.
Tom se optužnicom, pojasnila je, ne zatvara istraga protiv petorice
optuženih niti ona isključuje mogućnost podizanja optužbi protiv
drugih počinitelja za iste zločine.
Milošević i njegovi suradnici nisu optuženi za genocid, a na teret
im nisu stavljeni ni zločini počinjeni u BiH i Hrvatskoj.
"Naša istraga traje", rekla je Arbour upitana zašto se Miloševiću
na teret nisu stavili i zločini u dvije susjedne zemlje.
"Vrlo sam uvjerena da će biti još optužbi protiv nekog od optuženih
ili svih", kazala je dodajući da su pravni temelji za optužnicu zbog
zločina u drugoj državi drugačiji od onih na kojoj se temelji
kosovska optužnica.
Iako su optuženi nedužni dok im se ne dokaže krivnja, Arbour je
ocijenila da je "optužnica osvijetlila njihovu neprimjerenost" da
budu jamci mirovnih procesa.
Po njezinim riječima, nalog za uhićenje predan je svim članicama
UN-a u New Yorku, te Švicarskoj, kao i jugoslavenskom
veleposlanstvu u Haagu. Nalog je proslijeđen i INTERPOL-u, a sudac
Hunt naložio je i zaleđivanje imovine petorice optuženih, kako ne
bi mogli izbjegavati pravdu i kako bi se osigurala sredstva za
naknade.
Arbour je pozvala jugoslavenskog ministra pravosuđa da osigura
dobrovoljnu predaju ili uhićenje optuženih.
(Hina) ps ii